I izbori u znanstveno-nastavna, znanstvena I suradnička zvanja

KREŠIMIR BAGIĆ: BIBLIOGRAFIJA

1. 
   DIO
   

RADOVI OBJAVLJENI DO POSLJEDNJEG IZBORA (1985-1998)

1. 
   Knjige
   
   1. 
      Živi jezici (Poetska pisma I. Slamniga, J. Severa i A. Žagar), Naklada MD, Zagreb 1994.
      
   2. 
      Poštari lakog sna (Proza Quorumova naraštaja), uvodna studija i izbor proze, Quorum, br. 2/3, Zagreb 1996.
      

suautor:

3. 
   Korekcijski rukopis (u: 'Četiri dimenzije sumnje', zajedno s J. Matanović, V. Bogišić i M. Mićanović), Quorum, Zagreb 1988, str. 269-355.
   
4. 
   Kronologija Hrvatska - Europa - svijet (uredio: I. Goldstein), autor natuknica iz područja novije hrvatske književnosti (od 1835. do danas), Novi Liber, Zagreb, 1996. i ²2002.
   

uredio:

5. 
   Rječnik Trećeg programa (ur.), Biblioteka Hrvatskog radija, Zagreb 1995.
   

2. 
   Izvorni znanstveni radovi
   

6. 
   O stihu hrvatskoga srednjovjekovlja, Pitanja, br. 3/4, Zagreb 1985, str. 205-226.
   
7. 
   Sumnja, roman, priča, tematska knjiga priča (proza Danila Kiša), Quorum, br. 1, Zagreb 1986, str. 19-40.
   
8. 
   Mogućnosti interpretacije pjesničkoga teksta ili: 'zvučni vatromet' bitke Josipa Severa, Umjetnost riječi, br. 4, Zagreb 1990, str. 371-385.
   
9. 
   Poezija Ivana Slamniga, Zrcalo, br. 1/2, Zagreb 1992, str. 33-63.
   
10. 
    Tema 'praznine' u suvremenom hrvatskom pjesništvu, Treći program Hrvatskog radija, 17. i 18. 12. 1994.
    
11. 
    Die Prosa der Quorum-Generatin, u: Diskurs der Schwelle. Aspekte der kroatischen Gegenwartsliteratur, priredili: Vladimir Biti i Dagmar Burkhart, preveo: Sead Muhamedagić, Frankfurt/Main 1996.
    
12. 
    Beletristički stil, Kolo, br. 2, Zagreb 1997, str. 5-16.
    
13. 
    Antun Branko Šimić (Mogući portret pjesnika), Quorum, br. 4, Zagreb, 1997, str. 33-47.
    
14. 
    Tko je plagijator, a tko đak? (polemika Matoš-Ujević), Republika, br. 5/6, Zagreb 1997, str. 50-62.
    
15. 
    'Emptiness' in Croatian contemporay poetry, Most, br. 1/2, Zagreb 1998, str. 154-162, preveo: Živan Filippi.
    

3. 
   Ostali radovi
   

STRUČNI RADOVI

6. 
   Hrvatska znanost o književnosti 1991/92, Umjetnost riječi, br. 3/4, Zagreb 1993, str. 223-234.
   
7. 
   Mlada srpska proza, Studentski list, Zagreb, 14. 11. 1985.
   
8. 
   Mlado hrvatsko pjesništvo, Student, Beograd 1986, str. 16-17.
   
9. 
   Književna kritika ili korekcijski rukopis, Quorum, br. 4, Zagreb 1988.
   
10. 
    O čemu govorimo kada govorimo o Krleži (Krležijana I /A-LJ/), Republika, br. 1/3, Zagreb 1994, str. 190-197.
    
11. 
    'Patetična zaušnica' (Jedna Matoševa polemika), Moderna vremena, br. 2, Zagreb, 1995, str. 60-61.
    

PREGLEDNI ČLANCI

6. 
   Harmoniziranje kaosa (o pet knjiga mladih hrvatskih pisaca), Quorum, br. 8, Zagreb 1987, str. 121-122.
   
7. 
   Arhetipologija imaginarnih slika i simbola (G. Durand: Antropološke strukture imaginarnog), Encyclopedia moderna, br. 1 (37), Zagreb 199, str. 159-164.
   
8. 
   Poetski rukopis I. Slamniga (I. Slamnig: Izabrane pjesme), Bibliovizor, Treći program Hrvatskog radija, 1991.
   

ESEJI

6. 
   Anantomija stvaralačkog čina, Studentski list, Zagreb, 11. 6. 1985.
   
7. 
   Angažman koji se ne primjećuje,Quorum, br. 1, Zagreb 1985.
   
8. 
   O recepciji jednog dijela suvremenog pjesništva, proizvoljno, Quorum, br. 1, Zagreb 1986.
   
9. 
   Mucanje: šutnja ili brbljanje, Polet, Zagreb, 13. 02.1987. (književni dodatak Plexus, str. 8)
   
10. 
    Grafit i suvremena hrvatska poezija, Polet, Zagreb, 25. 7. 1988.
    
11. 
    Lavanda, Subotica, kestenov list (o djelu Danila Kiša), Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989.
    
12. 
    Kako doći do zraka (pjesništvo Branka Čegeca), u: Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Matica hrvatska, Vrbovec 1995, str. 140-149.
    
13. 
    Središnja praznina na Cvjetnom trgu (o pjesništvu Danijela Dragojevića), Dubrovnik, br. 2/3, Dubrovnik 1995, str.57-67. Kako doći do zraka (pjesništvo Branka Čegeca), u: Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Matica hrvatska, Vrbovec 1995, str. 140-149.
    
14. 
    Središnja praznina na Cvjetnom trgu (o pjesništvu Danijela Dragojevića), Dubrovnik, br. 2/3, Dubrovnik 1995, str.57-67.
    
15. 
    Voici des vers en attendant l'hiver (R. Marinković: Never more), Most, br. 9/10, Zagreb 1995, str. 52 - 57, prevela: Khédidja Mahdi-Bolfek.
    
16. 
    Nabukadenezar (D. Miloš: Nabukodonozor), Most, br. 1/2, Zagreb, 1996, str. 185-187.
    
17. 
    Pjesništvo Stojana Vučićevića, u: I. Lučić: Ravno, Popovo, Ravno-Zagreb, 1997, str. 51-57.
    

KRITIKE/ PRIKAZI

6. 
   Čitajući "S" Sanje Marčetić, Pitanja, br. 5/6, Zagreb 1984, str. 222-225.
   
7. 
   Slovo o gospodarima priča (o knjigama S. Basare i Đ. Pisareva), Quorum, br. 2, Zagreb 1985.
   
8. 
   Milorad Pavić: Hazarski rečnik, Polet, Zagreb 1985.
   
9. 
   Kratka priča kao književni žanr, Studentski list, br. 923/ 924, Zagreb 1986.
   
10. 
    Pripovjedač i akupunktura (N. Orhel: Ponoćni susret), Quorum, br. 2/3, Zagreb 1986.
    
11. 
    Kako uspavati unuka (I. Aralica: Graditelj svratišta), Republika br. 9/10, Zagreb 1987.
    
12. 
    Poljuljana aura autentičnosti (M. Savić: Testament), Quorum, br. 1/2, Zagreb 1987.
    
13. 
    Pjesma i svijet - kaos i tmina (D. Rešicki: Sretne ulice), Pogledom u riječ, br. 1, Rijeka 1987.
    
14. 
    Istrajati na početku (Damir Miloš: SE), Studentski list, br. 957/958, Zagreb 1987.
    
15. 
    Eagletonova teorija diskursa ili kako ući u zgradu književnu (T. Eagleton: Književna teorija), Studentski list, Zagreb, 24. 6. 1987, str. 15.
    
16. 
    Poneki dim najčudesnija slovopisa (Daniil Harms: Nule i ništice), Studentski list, Zagreb, 01. 07. 1987, str. 22.
    
17. 
    Originalna perspektiva (G. Greene: Deseti čovjek),Studentski list, Zagreb, 13. 5. 1987.
    
18. 
    Oprez ili lijenost (I. Mandić: Jedna antologija hrvatske poratne poezije), Studentski list, 4. 11. 1987.
    
19. 
    Model za proučavanje (Zvonko Kovač: Interpretacijski kontekst), Studentski list, Zagreb, 04. 11. 1987, str. 23.
    
20. 
    Sjetno umijeće (L. Paljetak: Izabrane pjesme), Studentski list, 10. 2. 1988.
    
21. 
    Tekstovna mitologija (H. Pejaković: Zabranjeni grad), Quorum, br. 2, Zagreb 1988, str. 373-375.
    
22. 
    'Depiliranje podatnih jezika' (o pjesničkim zbirkama Tišina, Gnomi i Sretne ulice Delimira Rešickog), Pitanja, br. 3/4, Zagreb 1988, str. 228-231.
    
23. 
    Jesmo li naučili govoriti (uz pjesništvo Branka Čegeca), Quorum, br. 6, Zagreb 1988, str. 395-400.
    
24. 
    Psihosistematika – ‘superlativ od razumjeti’ (G. Guillaume: Principi teorijske lingvistike), Quorum, br. 3, Zagreb 1989.
    
25. 
    Labirinti i zrcala starosti (J. L. Borges: Urotnici/ Atlas), Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989, str.743-746.
    
26. 
    Kako izbjeći šutnju (Miroslav Kirin: Od nje do vječnosti), Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989, str. 374-375.
    
27. 
    Gajo Peleš: Priča i značenje, Bibliovizor, Treći program Hrvatskog radija, ožujak, 1990.
    
28. 
    Pisanje je prije svega čitanje (P. Marković: Otmenost duše), Književnost, br. 6, Beograd 1990.
    
29. 
    Biser i školjka (A. Žagar: Bešumno, bijelo), Quorum, br. 5/6, Zagreb, 1991.
    
30. 
    Predgovor zbirci 'More i prašina' Miroslava Mićanovića, Zbirka Biškupić, Zagreb 1991.
    
31. 
    Komunikacija, kreacija, spoznaja (Z. Glovacki-Bernardi: O tekstu), Radovi zavoda za slavensku filologiju, br. 27, Zagreb 1992.
    
32. 
    Jezik kaosa, ljubavi i nade (S. Jendričko: Hrvatska sfinga), Sisački tjednik, Sisak, 7. 5. 1992.
    
33. 
    Prezent, nesnosan zavičaj (B. Maruna: Ovako), Vjesnik, Zagreb, 26. 8. 1992.
    
34. 
    Pjesma kao model svijeta (J. Užarević: Kompozicija lirske pjesme), Vjesnik, Zagreb, 16. 9. 1992.
    
35. 
    'Pjesme o Guaru' A. Žagar (napomena), Riječi, br. 6/7, Sisak 1992, str. 38-39.
    
36. 
    Eros prema daljinama (V. Košćak: Vedrine), Vjesnik, Zagreb, 18. 11. 1992.
    
37. 
    Univerzalan sugovornik (o zborniku 'Bahtin i drugi'), Vjesnik, Zagreb, 9. 12. 1992.
    
38. 
    Teorija i tipologija jezičnih rječnika (L. Zgusta: Priručnik leksikografije), Suvremena lingvistika br. 33, Zagreb, 1992.
    
39. 
    Dva i dva nisu četiri (Z. Maković: Prah), Vjesnik, Zagreb, 15. 5. 1993.
    
40. 
    Kako isključiti daljinski upravljač (B. Čegec: Ekrani praznine), Bibliovizor, Treći program Hrvatskog radija, 1993.
    
41. 
    Mašta koja dopunjuje (S. Mihalić: Zavodnička šuma), Vjesnik, Zagreb, 20. 3. 1993.
    
42. 
    Hvala, spontanosti više ne trebam (B. Majhut: O nekim teškoćama koje nastaju prilikom olakšanja), Vjesnik, Zagreb, 4. 4. 1993.
    
43. 
    Stane li more u sonet (Z. Mrkonjić: Šipanski soneti),Vjesnik, Zagreb, 8. 5. 1993.
    
44. 
    Mrak u bijelom jastuku (A. Žagar: Guar, rosna životinja), Republika, br. 9/10, Zagreb 1993.
    
45. 
    Naša ljubavnica tlapnja (Mrkonjić/ Pejaković/ Škunca: Naša ljubavnica tlapnja, antologija hrvatskih pjesama u prozi), Večernji list, 5. 9. 1993.
    
46. 
    Pogovor zbirci 'Nebo - Zemlja' Dražena Katunarića, Durieux/ Matica hrvatska Dubrovnik, Zagreb 1993.
    
47. 
    Literatura je društvena igra (Antun Šoljan: Prošlo nesvršeno vrijeme), Forum, br. 10/11/12, Zagreb 1993.
    
48. 
    Sonet - 'kurva koja se svakom daje' (Tonko Maroević: Sonetna struka), Forum, br. 10/11/12, Zagreb, 1993.
    
49. 
    Evo rime prije zime (u povodu romana 'Never more' Ranka Marinkovića), Dubrovnik, br. 6, Dubrovnik 1993.
    
50. 
    Anka je glavna (ocjena hrvatske književne produkcije u 1993.), Danas, 28. 12. 1993.
    
51. 
    Kako nastaje kristal (D. Dragojević: Zvjezdarnica/ D. Dragojević: Cvjetni trg), Vjesnik, Zagreb, 12. 11. 1994.
    
52. 
    Igra staklenim biserima (V. Biti: Pojmovnik suvremene književne teorije), Nedjeljna Dalmacija, 1. 4. 1995.
    
53. 
    Damir Miloš: Nabukodonozor, Moderna vremena, br. 1, Zagreb 1995, str. 14.
    
54. 
    Danilo Kiš: Lauta i ožiljci, Moderna vremena, br. 1, Zagreb 1995, str. 15.
    
55. 
    Gaetano Berruto: Semantika, Moderna vremena,br. 1, Zagreb 1995, str. 21.
    
56. 
    Antun Golubić: To sam ti došao reći, Nastavni vjesnik, br. 1, Zagreb, 1995, str. 108-109.
    
57. 
    Nitko ispod tridesete (Tonko Maroević: Uskličnici /antologija hrvatskog pjesništva 1971-1996), Vjesnik, Zagreb, 04. 04. 1997, str. 17.
    
58. 
    Izazovno, nepoznato lice (Višnja Machiedo: Osamnaest izazova I/II, francuski pjesnici XX. stoljeća), Vjesnik, Zagreb, 17. 04. 1997, str. 18.
    
59. 
    Abecedni svjetovi, Večernji list, Zagreb, 15. 3. 1998.
    
60. 
    Šutnja - mjesto susreta dviju samoća, Novi list, Rijeka, 10. 1. 1999.
    

RAZGOVORI:

6. 
   Ovdje nedostaju pitanja o nogometu, Studentski list, Zagreb, 15. 3. 1989.O naušnicama i kuloarima, Vijenac, Zagreb, 11. 7. 1996.
   
7. 
   La gioia di entrare nel vuoto, Avvenimenti, Roma, 7. 8. 1996.
   
8. 
   Ispunjavanje praznine, Quorum, br. 4, Zagreb 1997, str. 7-32.
   

2. 
   DIO
   

RADOVI OBJAVLJENI OD POSLJEDNJEG IZBORA (1998-2004)

A. Knjige

95. 
    Umijeće osporavanja (Polemički stilovi A. G. Matoša i M. Krleže), Naklada MD, Zagreb 1999.
    
96. 
    Brisani prostor, Meandar, Zagreb 2002.
    
97. 
    Goli grad (Antologija hrvatske kratke priče 80-ih i 90-ih), Naklada MD, Zagreb 2003.
    

suautor:

95. 
    Kronologija Hrvatska - Europa - svijet (uredio: I. Goldstein), autor natuknica iz područja novije hrvatske književnosti (od 1835. do danas), Novi Liber, Zagreb, 2002. (drugo izdanje)
    

uredio:

95. 
    Važno je imati stila, Disput, Zagreb 2002.
    

2. 
   Izvorni znanstveni radovi
   

95. 
    Pjesnički naraštaj devedesetih, Zarez, br. 40, Zagreb, 12. 10. 2000, str. 10-11; ²Reč, br. 61-7, Beograd 2001, str. 157-161; ³Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb 2001, str. 212-221; ⁴4Drugo slovensko-hrvaško slavistično srečanje, Ljubljana 2003, str. 129-139.
    
96. 
    Je li moguće napisati sve - ispočetka? (u: Z Maković: Veliki predjeli, kratke sjene), Meandar, Zagreb 2000, str. 5-22.
    
97. 
    Neue Literatur aus Kroatien (I). Katalog des Dichternachwuchses am Ende der 90er Jahre (izbor i predgovor 'Verführung durch Gewönlickeit'), Botschaft der Republik Kroatien, Beč 2001.
    
98. 
    Neue Literatur aus Kroatien (II). Katalog des literarischen Nachwuchses am Ende der 90er Jahre (izbor i predgovor 'Die Kurtzgeschichte der Neunziger'), Botschaft der Republik Kroatien, Beč 2001.
    
99. 
    Kratka priča devedesetih, Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagreb 2002, str. 42-56.
    
100. 
     Damoklov mač stvarnosti, Reč, br. 69.15, Samizdat B92, Beograd 2003, str. 277-295.
     
101. 
     Figure ponavljanja v pesništvu Miroslava Mićanovića, u: Zbornik slavističnega društva Slovenije 14, Ljubljana 2003, str. 325-329.
     

2. 
   Ostali radovi
   

STRUČNI RADOVI

95. 
    Kako je 'opijelo' postalo 'epitaf'? (Polemička analiza rečenice), Vijenac, Zagreb, 24. 9. 1998, str. 40.
    
96. 
    Krleža od A do Ž ili: prevlast interpretacije nad recepcijom (Krležijana I/III), Zarez, br. 21/22, Zagreb 1999, str. 46-47.
    
97. 
    Des intellectuels pour ou contre, Courrier international, N° 605, Paris 2002, str. 62.
    
98. 
    Matoš désherbe le jardin, Most, br. 1/2, Zagreb 2002, str. 225-231, prevela: Brankica Radić.
    

PREGLEDNI ČLANCI

95. 
    Popović, Bruno, natuknica u 2. svesku Krležijane (M-Ž), LZ 'Miroslav Krleža', Zagreb 1999, 219-220.
    
96. 
    Pranjić, Krunoslav, natuknica u 2. svesku Krležijane (M-Ž), LZ 'Miroslav Krleža', Zagreb 1999, 227-228.
    
97. 
    Prof. dr. Krunoslav Pranjić. Portret i bibliografija (s I. Pranjkovićem i M. Protrkom), Bilten Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije, br. 5, Visoko 2002, str. 74-84.
    
98. 
    Stilistika kao ključ za poetsku funkciju (G. Molinié: Stilistika), Jutarnji list, Zagreb, 7. 12. 2002.
    
99. 
    Čitanje hrvatske kratke priče s kraja stoljeća, Jutarnji list, Zagreb, 31. 5. 2003.
    
100. 
     Stil je, kao i Bog, u detaljima (G. Gennete: Fikcija i dikcija), Jutarnji list, Zagreb, 23. 8. 2003.
     
101. 
     Kako lingvist čita literaturu (I. Pranjković: Jezik i beletristika), Jutarnji list, Zagreb, 10. 1. 2004.
     

ESEJI

95. 
    An immagination the supplements, Most, Zagreb, br. 1/2, Zagreb 1998, str. 71-73, preveo: Miljenko Kvačićek.
    
96. 
    Predgovor 'Fantastičnom bestijariju Hrvatske Ž. Zorice, Naklada Moderna vremena, Zagreb 2000, str. 4-5.
    
97. 
    Stilske vježbe na zadane pisce (pogovor zbirci 'Irski Iranec' i 'Iranski Irec' T. Mujičića), Naklada MD, Zagreb 2000, str. 135-141. Astrolog u bijeloj kuti (pogovor zbirci 'Naplavine' T. Maretića), Felsina, Zagreb 2002, str. 220-223.
    
98. 
    Zavođenje običnošću (Hrvatski pjesnički naraštaj devedesetih), u: M. Šicel: Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća II, Disput, Zagreb 2002, str. 459-469.
    
99. 
    Matoševski o Matošu (predgovor 'Uspomenama na A. G. Matoša' Karla Häuslera), Gradska knjižnica 'Franjo Marković', Križevci 2002, str. 119-123.
    
100. 
     Pogovor knjizi Odraz u bijelom Darka Desnice, Moderna vremena, Zagreb 2002, str. 127-134.
     
101. 
     Pogovor Triangulaciji (J. Mlakić/ R. Mlinarec/ D. Šimović – Triangulacija), Hercegtisak, Split-Široki Brijeg 2003, str. 89-93.
     

KRITIKE/ PRIKAZI

95. 
    Novi raspored istih stvari (L. Paljetak: Tvoje poglavlje), Jutarnji list, Zagreb, 7. 12. 1999.
    
96. 
    Ljubav, strast i Narcis ispod plahte (D. Jagić: Plahta preko glave), Jutarnji list, Zagreb, 14. 12. 1999.
    
97. 
    Treba li zabraniti miješane brakove (S. Sacher: kargo kult), Jutarnji list, Zagreb, 21. 12. 1999.
    
98. 
    Poetične fotografije i retorične pjesme (A. Škunca: Novaljski svjetlopis), Jutarnji list, Zagreb, 28. 12 1999.
    
99. 
    Poslije orgija, terapija 'prepisivanjem' (I. Prtenjača: Pisanje oslobađa), Jutarnji list, Zagreb, 4. 1. 2000.
    
100. 
     Pjesnik koji se ponaša kao da je sam na svijetu (J. Užarević: Nakon svega), Jutarnji list, Zagreb, 11. 1. 2000.
     
101. 
     Gdje se nalazi suprotna strana ulice (N. Petrak: Razmicanje paučine), Jutarnji list, Zagreb, 18. 1. 2000.
     
102. 
     Veliko skladište uspomena (Z. Bubnjar: Svjetlocrveno), Jutarnji list, Zagreb, 26. 1. 2000.
     
103. 
     O pjesniku i znanstveniku ili vinogradu i vinogradaru (Z. Kravar: Vinograd), Jutarnji list, Zagreb, 1. 2. 2000.
     
104. 
     Žuti karton (D. Jurić: Metropola), Jutarnji list, Zagreb, 8. 2. 2000.
     
105. 
     Šuma kao iskonski zavičaj (L. Derkač: Škrabica za sjene), Jutarnji list, Zagreb, 15. 2. 2000.
     
106. 
     Krajolik kao duševno stanje (V. Maleković: Kameni vrtovi), Jutarnji list, Zagreb, 22. 2. 2000.
     
107. 
     Srce i pokisli vrapci (D. Štambuk: Uklesano u planinama), Jutarnji list, Zagreb, 29. 02. 2000.
     
108. 
     Poezija obilja i odsutnosti (I. Rogić Nehajev: Sredozemlje, sedmi put), Jutarnji list, Zagreb, 7. 3. 2000.
     
109. 
     Iskustvo detalja (R. Vadanjel: Lekcija o postojanosti), Jutarnji list, Zagreb, 14. 3. 2000.
     
110. 
     Boris Maruna i hrvatski pjesnici, Jutarnji list, Zagreb, 21. 3. 2000.
     
111. 
     Neutralizacija razlike, (D. Rešicki: Ezekijelova kola), Jutarnji list, Zagreb, 28. 3. 2000.
     
112. 
     Šahist među pjesnicima (I. Mijačika: Zrcalo bez obzora), Jutarnji list, Zagreb, 4. 4. 2000.
     
113. 
     Treća dimenzija Slavonije (M. Plazibat: Postelja od orahove sjene), Jutarnji list, Zagreb, 11. 4. 2000.
     
114. 
     Od proroka do kiborga (M. Stojević: Moj kućni mandarin), Jutarnji list, Zagreb, 18. 4. 2000.
     
115. 
     Od gavrana do jata starih vrana (I. Babić: Kasna molitva prstiju), Jutarnji list, Zagreb, 25. 4. 2000.
     
116. 
     Kritička mimeza svakodnevice (T. Gromača: Nešto nije u redu?), Jutarnji list, Zagreb, 3. 5. 2000.
     
117. 
     'En ten tini, ništa ti ne brini…' (E. Patricia Pekica: U podnožju neba), Jutarnji list, Zagreb, 10. 5. 2000.
     
118. 
     Dvostruko progonstvo (M. Suško: Versus Exul), Jutarnji list, Zagreb, 17. 5. 2000.
     
119. 
     Poetizacija mitske svijesti (A. Vuletić: Križaljka za čitanje sudbine), Jutarnji list, Zagreb, 24. 5. 2000.
     
120. 
     Svesanica vječitog optimista (M. S. Mađer: Jesenja berba), Jutarnji list, Zagreb, 31. 5. 2000.
     
121. 
     Vučica između glazbe i stiha (L. Bajuk Pecotić: Vučica), Jutarnji list, Zagreb, 7. 6. 2000.
     
122. 
     Između nagosti i ritualnog presvlačenja (N. Grubišić: Djevojčica iz porječja), Jutarnji list, Zagreb, 14. 6. 2000.
     
123. 
     Virtuoz i na harmonici (S. Mihalić: Akordeon), Jutarnji list, Zagreb, 21. 6. 2000.
     
124. 
     'Poetski jelovnik' Luke Milasa (L. Milas: Versar), Jutarnji list, Zagreb, 28. 6. 2000.
     
125. 
     Cinik ili melankolik? (Ž. Paić: Opako ljeto), Jutarnji list, 5. 7. 2000.
     
126. 
     Geste i greške (Ž. Buklijaš: Vježbe), Jutarnji list, Zagreb, 12. 7. 2000.
     
127. 
     Ponor između Pariza i Zagreba (R. Ivšić: Poezija/ Poésie), Jutarnji list, Zagreb, 19. 7. 2000.
     
128. 
     Magija broja i poetika iscrpljivanja (V. Krmpotić: Sedam koraka oko vatre), Jutarnji list, Zagreb, 26. 7. 2000.
     
129. 
     'Ne vleci vraza za rep' (T. Mujičić: Kokoš in the Rye), Jutarnji list, Zagreb, 2. 8. 2000.
     
130. 
     Lokalni idiom i univerzalno iskustvo (J. Prša: Zemlja od sadre), Jutarnji list, Zagreb, 9. 8. 2000.
     
131. 
     Arsen i teško podnošljiva količina stvarnosti (A. Dedić: Čagalj), Jutarnji list, Zagreb, 16. 8. 2000.
     
132. 
     Kakva je uloga kauboja u hrvatskoj poeziji? (D. Radić: Lov na risove), Jutarnji list, Zagreb, 23. 8. 2000.
     
133. 
     Beatifikacija ruba (S. Jendričko: Orguljaš na kompjutoru), Jutarnji list, Zagreb, 30. 8. 2000.
     
134. 
     Poezija je negdje drugdje (J. Kokeza: Pas na tri noge), Jutarnji list, Zagreb, 6. 9. 2000.
     
135. 
     Zarez na opus Dražena Katunarića (D. Katunarić: Načitano srce), Jutarnji list, Zagreb, 13. 9. 2000.
     
136. 
     Snovi u pohotnim rukama (Z. Đipalo: Silazak mudraca), Jutarnji list, Zagreb, 20. 9. 2000.
     
137. 
     Stroj za proizvodnju stihova (L. Paljetak: Bijela tama), Jutarnji list, Zagreb, 27. 9. 2000.
     
138. 
     Diskretni šarm 'Ženskih pjesama' (S. Pilić: Ženske pjesme), Jutarnji list, Zagreb, 4. 10. 2000.
     
139. 
     Pjesništvo Jurice Iskre između zvuka i smisla (J. Iskra: Svetokrug), Jutarnji list, Zagreb, 11. 10. 2000.
     
140. 
     Poklonica biljnog svijeta (B. Jelušić: Stolisnik), Jutarnji list, Zagreb, 18. 11. 2000.
     
141. 
     Zašto čitaš ove otpatke? (T. Zajec: Rupa njegova imena), Jutarnji list, Zagreb, 25. 10. 2000.
     
142. 
     Čakavica za 'eroplane, Internet i mrižu' (E. Rudan: Sve ča mi rabi ovega prolića), Jutarnji list, Zagreb, 2. 11. 2000.
     
143. 
     Ironičar na Ponterossu (M. Stojević: Ponterosso), Jutarnji list, Zagreb, 8. 11. 2000.
     
144. 
     Crveni karton A. G. Matošu (M. Vuković /ur./: Pjesnici Tinu Ujeviću), Jutarnji list, Zagreb, 15. 11. 2000.
     
145. 
     'Bičevi riječi, ključevi raja' (Lj. Mifka: Dugosilazno nebo), Jutarnji list, Zagreb, 22. 11. 2000.
     
146. 
     Tadijanovićevo novo ruho (D. Tadijanović: Otvoren prozor/ An Open Window), Jutarnji list, Zagreb, 29. 11. 2000.
     
147. 
     Poetika provokacije (L. Stamać: Lucifer), Jutarnji list, Zagreb 6. 12. 2000.
     
148. 
     Kako popraviti veš-mašinu? (B. Radašinović: Sprega književnosti i prljavog rublja), Jutarnji list, Zagreb, 13. 12. 2000.
     
149. 
     Koroman u zrcalu (V. Koroman: U zemaljsko vrijeme), Jutarnji list, Zagreb, 20. 12. 2000.
     
150. 
     Od Gromače do Mihalića (pregled pjesničke produkcije u 2000.), Jutarnji list, Zagreb, 27. 12. 2000.
     
151. 
     Kolinje u sonetu (S. Mijović Kočan: Sonet svinjcu i … Kati, naravno!), Jutarnji list, Zagreb, 3. 1. 2001.
     
152. 
     Žudnja za praoblikom (K. Mujičić Artnam: Zona Zoo), Jutarnji list, Zagreb, 10. 1. 2001.
     
153. 
     Snijeg i iskustvo dna (Ž. Knežević: Lijepo svjetlo dna), Jutarnji list, zagreb, 17. 1. 2001.
     
154. 
     Modernistička gestualnost (N. Klanac/ D. Karačić: Tišina je večeras uragan), Jutarnji list, Zagreb, 24. 1. 2001.
     
155. 
     Lovac na uspomene (B. Vladović: Lirika), Jutarnji list, Zagreb, 31. 1. 2001.
     
156. 
     Neponovljiv i kad se ponavlja (I: Slamnig: Ranjeni tenk), Jutarnji list, Zagreb, 7. 2. 2001.
     
157. 
     Kako nastaje nestvarni svijet (R. Jarak: Demon u pari kupaonice), Jutarnji list, Zagreb, 14. 2. 2001.
     
158. 
     'Najbolje se napreduje u mjestu' (M. Ganza: Izabrane pjesme), Jutarnji list, Zagreb, 21. 2. 2001.
     
159. 
     Karikatura opuštenosti (M. Fošner: Put od Ljubljane do Folnegovićevog nasilja), Jutarnji list, Zagreb 28. 2. 2001.
     
160. 
     Posoljeni stihovi (G. Zovko: Sol), Jutarnji list, Zagreb, 7. 3. 2001.
     
161. 
     Rijetko dobra knjiga (D. Glamuzina: Mesari), Jutarnji list, Zagreb, 14. 3. 2001.
     
162. 
     Provokativni i mirni Maković, Jutarnji list, Zagreb, 21. 3. 2001.
     
163. 
     Zaustavljeno sjećanje (N. Tadić: Steinerov prozor), Jutarnji list, Zagreb, 28. 3. 2001.
     
164. 
     Ja i ti, oblaci i sjene (T. Jendričko: Grudanje oblacima), Jutarnji list, Zagreb, 4. 4. 2001.
     
165. 
     Yvesova mala drama (I. Prtenjača: Yves), Jutarnji list, Zagreb, 11. 4. 2001.
     
166. 
     'Ne ljuti se stihu tihi' (N. Petković: Dan na bijelu hljebu), Jutarnji list, Zagreb, 18. 4. 2001.
     
167. 
     Što su teme(lji)? (V. Mataga: Molitvenik za (peri)patetičare), Jutarnji list, Zagreb, 25. 4. 2001.
     
168. 
     Donatov ključ za ekspresionizam (B. Donat: Put kroz noć /antologija/), Jutarnji list, Zagreb, 2. 5. 2001.
     
169. 
     Tko je junak našeg doba (A. Stanković: Jutra pobijeđenih), Jutarnji list, Zagreb, 9. 5. 2001.
     
170. 
     Pisanje kao slobodan pad (A. Žagar: Male proze koje se uspinju natrag u nebo), Jutarnji list, Zagreb, 16. 5. 2001.
     
171. 
     'Proždiračica vremena' (S. Manojlović: Vješturkov tanac), Jutarnji list, Zagreb, 23. 5. 2000.
     
172. 
     Simbolička obnova tijela (E. Jahić: Biografija i auto), Jutarnji list, Zagreb 6. 6. 2001.
     
173. 
     'Nema više pjesništva jezika (B. Bošnjak: Susačke razglednice), Jutarnji list, Zagreb, 13. 6. 2001.
     
174. 
     Kiborško stanje svijeta (I. Žužul: Vodostaj vrtoglavice), Jutarnji list, Zagreb, 20. 6. 2001.
     
175. 
     Bog i daljinski upravljač (J. Dautbegović: Božja televizija), Jutarnji list, Zagreb, 27. 6. 2001.
     
176. 
     Od proroka do polemičara (D. Horvatić: Neprohodne magle), Jutarnji list, Zagreb 4. 7. 2001.
     
177. 
     Pjesnik koji nije želio biti prorok nego 'dugoročni zabavljač' (Nekrolog I. Slamnigu), Jutarnji list, Zagreb, 5. 7. 2001. 2001.
     
178. 
     Kajkavska jezična magija (Z. Kovač: Vrnoul se boum), Jutarnji list, Zagreb, 11. 7. 2001.
     
179. 
     Nemoguća msija (M. Lamot: Priprema za obiteljsku fotografiju), Jutarnji list, Zagreb, 18. 7. 2001.
     
180. 
     Figure diskontinuiteta (D. Šodan: Glasovne promjene), Jutarnji list, Zagreb, 25. 7. 2001.
     
181. 
     U potrazi za točkom (V. Biga: Uhodeći vlastiti pogled), Jutarnji list, Zagreb, 1. 8. 2001.
     
182. 
     'Svetac u kurvi' (M. Valent: Jazz, afrička vuna), Jutarnji list, Zagreb, 8. 8. 2001.
     
183. 
     Put u poznate predjele (Ž. Grabarević: Jednom), Jutarnji list, Zagreb, 14/ 15. 8. 2001.
     
184. 
     Velike geste na velike teme (V. Martek: Volim čitati poeziju), Jutarnji list, Zagreb, 22. 8. 2001.
     
185. 
     Lirski turizam (D. Štambuk: Crni obelisk), Jutarnji list, Zagreb, 29. 8. 2001.
     
186. 
     U znaku Ziba (M. Mićanović: Zib), Jutarnji list, Zagreb, 12. 9. 2001.
     
187. 
     Eliminacijsko pitanje (K. Pintarić: Divovski koraci), Jutarnji list, Zagreb, 19. 9. 2001.
     
188. 
     Poetski 'Duhovi' Darka Rundeka (D. Rundek: Duhovi), Jutarnji list, Zagreb, 26. 9. 2001.
     
189. 
     Voda i Divlja zemlja (A. Galović: Srebrni letač), Jutarnji list, Zagreb, 3. 10. 2001.
     
190. 
     Krtica kao Orfej (S. Jendričko: Podzemni Orfej), Jutarnji list, Zagreb, 10. 10. 2001.
     
191. 
     Solidan poetski prvijenac (M. Zdunić: Kad nas otme vrijeme), Jutarnji list, Zagreb 17. 10. 2001.
     
192. 
     Od Shakespearea do Sinjske alke (M. Grčić: Nebeska vučica), Jutarnji list, Zagreb, 24. 10. 2001.
     
193. 
     Pogled kroz ključaonicu (B. Zoko: Biće iz mraka), Jutarnji list, Zagreb, 31. 10. 2001.
     
194. 
     Suci i knjige (J. Stošić: Đerdan), Jutarnji list, Zagreb, 7. 11. 2001.
     
195. 
     Smije li riba pojesti udicu!? (Z. Kršul: Jutarnja tjelovježba), Jutarnji list, Zagreb, 14. 11. 2001.
     
196. 
     Poezija između novinskih redaka (M. Kolanović: Pijavice za usamljene), Jutarnji list, Zagreb, 21. 11. 2001.
     
197. 
     Tajna veza Budhe i Yahooa (S. Sorel: Hologrami, žudnje, strojevi zavođenja), Jutarnji list, Zagreb, 28. 11. 2001.
     
198. 
     Od inovacije do stereotipa (L. Paljetak: Strpljivo stepenište), Jutarnji list, Zagreb, 5. 12. 2001.
     
199. 
     Casanova i Baba Roga (S. Mraović: Laku noć Garbo), Jutarnji list, Zagreb, 12. 12. 2001.
     
200. 
     Stihovi za pomirenje (M. Milišić: Fleka, e), Jutarnji list, Zagreb, 19. 12. 2001.
     
201. 
     Od 'kiše' do 'mesara', Jutarnji list, Zagreb, 27. 12. 2001.
     
202. 
     Poezija kao prvorazredni kulturni događaj, Jutarnji list, Zagreb, 3. 8. 2002.
     

RAZGOVORI:

95. 
    Nogometne pjesme s Filozofskog fakulteta, Nacional, Zagreb, 18. 12. 2001.
    
96. 
    Stihove pišem iz pozicije neznanja, Jutarnji list, Zagreb, 27. 4. 2002.
    
97. 
    U književnosti prijatelja nemam, niti ih trebam!, Glas Slavonije, Osijek, 15. 5. 2002.
    
98. 
    Generaciji SMS-a draža priča od romana (u povodu antologije ‘Goli grad’), Večernji list, Zagreb, 21. 5. 2003.
    
99. 
    Nisam pokušavao miriti dvije generacije (u povodu antologije ‘Goli grad’), Slobodna Dalmacija, Split, 28. 5. 2003.
    
100. 
     Htio sam istaknuti urbanu senzibilnost (u povodu antologije ‘Goli grad’), Glas Slavonije, Osijek, 31. 5. 2003.
     

LUETIĆ

FILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU

ODSJEK ZA ROMANISTIKU

Veza: Klasa: 640-03/03-01/126/28/143/144/149

Ur.broj: 3804-480-03-2 od 12.11.2003.

Predmet: Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za španjolski jezik, na Katedri za španjolski jezik u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i prijedlog da se izabere prof. Silvana LUETIĆ.

FAKULTETSKOM VIJEĆU

FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Izabrano od Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta na sjednici od 13.10.2003. Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata javnog natječaja za izbor u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za španjolski jezik, na Katedri za španjolski jezik u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, podnosi ovaj

I Z V J E Š T A J

Na javni natječaj objavljen u Vjesniku od 25.10.2003. u propisanom je roku zaprimljeno ukupno šest prijava. Podnijele su ih kandidatkinje koje su diplomirale studij španjolskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrerbu, a sve su hrvatske državljanke, neudate i bez djece: 1. Prof. Daša GRKOVIĆ, 2. Prof. Ivana LONČAR, 3. Prof. Silvana LUETIĆ, 4. Prof. mr.sc. Danka SINGER, 5. Prof. Barbara TARTAGLIA, 6. Prof. Maja ZOVKO.

Razmotrivši sve prispjele natječajne materijale prijavljenih pristupnica, a u skladu sa zakonskim odredbama (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju – Narodne Novine, br. 123/2003., te Statut Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Upute Rektorskog zbora), Povjerenstvo je utvrdilo:

1. Pristupnica Daša Grković, rođena 1974. godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1993/94. upisala a 2001. diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: francuski, A2: španjolski).

Ima ukupno četiri godine radnog iskustva u direktnoj nastavi španjolskog jezika, što je stekla na zagrebačkoj XVI. gimnaziji i, paralelno, u Centru za strane jezike u Vodnikovoj ulici. Položila je državni stručni ispit za profesora španjolskog jezika i književnosti. Povremeno se bavi i prevoditeljskim radom.

Radi dodatnog stručno-pedagoškog usavršavanja godinu je dana boravila u Španjolskoj te je kasnije, u nas i u Španjolskoj, sudjelovala u stručnim seminarima namijenjenima nastavnicima španjolskog kao stranog jezika. Uspješan je nastavnik, pa su njeni učenici zauzimali visoka mjesta na srednjoškolskim natjecanjima iz poznavanja španjolskog jezika. Aktivno djeluje kao profesor-mentor u praktičnom izvođenju nastave metodike za studente hispanistike, član je Komisije za izbor srednjoškolskih udžbenika iz španjolskog jezika, autor je testova za školska natjecanja iz španjolskog jezika, asistira pri međunarodno priznatim ispitima iz poznavanja španjolskog jezika (DELE) u okviru zagrebačkog Instituta Cervantes. Aktivan je član Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika (HUPŠ).

Nema navedenih objavljenih bilo stručnih bilo znanstvenih radova.

2. Pristupnica Ivana Lončar, rođena 1979. godine u Slavonskom Brodu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997/98. upisala a u rujnu 2003. s prosječnom ocjenom 4,60 diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: španjolski, A2: komparativna književnost).

Tri godine radnog iskustva u direktnoj nastavi španjolskog jezika stekla je već tokom studija kao voditelj jezičnih tečajeva, počam od 2001. godine, u okviru Škole stranih jezika Studentskog centra u Zagrebu. Sada radi kao vanjski suradnik – pomoćnik urednika u izdavačkoj kući “Školska knjiga” gdje se bavi lekturom, korekturom i revizijom tekstova te problematikom otkupa autorskih prava vezanih za Španjolsku.

Dodatno se usavršavala pohađanjem stručnog seminara iz metodike španjolskog jezika i u radionici književnog prevođenja sa španjolskog jezika pri Društvu hrvatskih književnih prevodilaca. Kraće je vrijeme boravila u Španjolskoj.

Sa španjolskog je prevela tri manja književna djela – dva su prozna teksta pročitana na radiju, a drama je izvedena u kazalištu.

3. Pristupnica Silvana Luetić, rođena 1955. godine u Splitu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1974/75. upisala a 1978. diplomirala trogodišnji studij hispanistike (A: engleski, B: španjolski).

Ima ukupno 24 godine radnog iskustva koje je stekla radom u osnovnim školama, u gimnaziji i u Školi stranih jezika u Vodnikovoj ulici predavajući engleski i španjolski jezik. Direktnom nastavom španjolskog jezika pretežno i kontinuirano se bavi od 1994. godine u Centru za strane jezike u Vodnikovoj ulici gdje je i pročelnik za romansku jezičnu grupu te urednica udžbeničkih izdanja. U akademskoj godini 2002/03. i u tekućoj god. 2003/04., kao vanjski suradnik Filozofskog fakulteta u Zagrebu, vrlo uspješno i na opće zadovoljstvo slušačâ i kolegâ nastavnikâ održava cjelokupnu teorijsku i praktičnu nastavu iz kolegija Metodika nastave španjolskog jezika za studente III. odnosno IV. godine studija hispanistike.

Dodatno se stručno usavršavala studijskim boravcima te na specijaliziranim jezičnim tečajevima i seminarima o metodologiji nastave španjolskog kao stranog jezika organiziranima u Španjolskoj (u Madridu 1985, 1989, 1995; u Salamanki 2001.). Također je u zemlji i u inozemstvu (Pula, Opatija, Dubrovnik, Crikvenica, Zagreb, Beč, Milano, Firenca, Ancona, Budimpešta) aktivno sudjelovala na desetak seminara za stručno usavršavanje profesorâ stranih jezika.

Jedan je od pokretača – organizatora Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika (HUPŠ) te član njenog Upravnog odbora. Također je idejni začetnik i koordinator ljetnog seminara za profesore španjolskog jezika koji je od 2001. već tri puta održan u Dubrovniku u suradnji Sveučilišta u Zagrebu, Centra za strane jezike, Veleposlanstva Španjolske u R.Hrvatskoj i Instituta Cervantes. U Centru za strane jezike priprema nastavne programe, ispitne materijale za mladež i odrasle te recenzira udžbenike. Član je komisije za provedbu takozvanih “posebnih” ispita (za provjeru pasivnog i aktivnog znanja jezika, za sudske tumače i sl.). Organizira i predsjedava ispitnom povjerenstvu pri međunarodno priznatim ispitima iz poznavanja španjolskog jezika (DELE) u okviru zagrebačkog Instituta Cervantes. Pri Ministarstvu prosvjete i športa R.Hrvatske, član je Državnog povjerenstva za provedbu natjecanja srednjoškolaca iz poznavanja stranih jezika, te član ispitnog povjerenstva za profesore hrvatskog jezika u inozemstvu. Djeluje kao profesor-mentor i metodičar profesorima početnicima i studentima Filozofskog fakulteta. Povremeno se bavi prevođenjem stručnih tekstova.

Koatorica je dvaju udžbenika popraćenih radnim bilježnicama i kasetama “Piensa y Dílo en Español” knj. I, II (dva izd., Zagreb, “Školska knjiga” – Centar za strane jezike), koji su od Ministarstva prosvjete i športa RH preporučeni za nastavu španjolskog jezika u srednjim školama.

U 2003. godini Veleposlanstvo Španjolske u R.Hrvatskoj dodijelilo joj je priznanje “España en Croacia” za učvršćivanje odnosa između Španjolske i Hrvatske.

4. Pristupnica Danka Singer, rođena 1960. godine u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1979/80. upisala a 1984. diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: španjolski, A2: engleski). Godine 1991. magistrirala je na anglistici s temom iz područja primijenjene lingvistike i metodike stranog jezika te obranila magistarski rad pod naslovom “Igra u nastavi stranog jezika kod djece mlađeg školskog uzrasta”.

Pristupnica ima ukupno 18 godina radnog iskustva. Nakon kratkog razdoblja rada u novinarstvu («Vjesnik», kulturna rubrika), od 1985. u stalnom je radnom odnosu u zagrebačkoj Školi za strane jezike «Sova» u Varšavskoj ulici gdje predaje engleski i španjolski jezik. U razdoblju 1994-2000. bila je pročelnik i mentor španjolske grupe, tj. osoba odgovorna za stručni rad, unapređenje nastave, organiziranje seminara i savjetovanja, izradu kontrolnih i završnih testova, nastavnih planova i programa te rad s profesorima-početnicima. Predavala je svim dobnim skupinama slušača s različitim razinama znanja te na tečajevima poslovnog jezika i za druge posebne namjene. Od godine 2000. predaje engleski jezik i na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu u svojstvu vanjskog suradnika s naslovnim zvanjem višeg predavača. U akademskoj godini 2002/03. bila je nastavnik-mentor studentima hispanistike prilikom školske prakse u okviru kolegija Metodika nastave španjolskog jezika.

Pristupnica se bavi lingvističkim istraživanjima (sociolingvistika, psiholingvistika, primijenjena lingvistika, metodika nastave stranih jezika, itd.). Na području hispanistike dodatno se stručno usavršavala slušanjem poslijediplomskog programa (Madrid, 1990-91. na Universidad Complutense) te aktivnim sudjelovanjem na brojnim seminarima, tečajevima i simpozijima: u Diplomatskoj školi u Madridu, 1993. (o španjolskom jeziku i književnosti); u Komori za industriju i trgovinu u Madridu, 1996. (gdje je stekla diplomu ispitivača međunarodnog ispita za poslovni španjolski jezik); za profesore španjolskog kao stranog jezika (Madrid 1994; Salamanca 2001, 2003; Dubrovnik 2001, 2003); Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku (2000, 2002, 2003), «Internet u nastavi stranih jezika» (1997), itd. Povremeno se bavi prevođenjem (književnih i stručnih tekstova za časopise i radio, kao turistički vodič, jezični savjetnik, itd.).

Član je Povjerenstva za udžbenike za španjolski jezik pri Ministarstvu prosvjete i športa R.Hrvatske. Recenzirala je četiri udžbenika španjolskog jezika. Aktivan je član Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika (HUPŠ).

Među svojim radovima, pored prijevodâ (s engleskog i španjolskog), pristupnica je navela devet naslovâ objavljenih udžbenikâ engleskog jezika za osnovnu školu ili djecu školskog uzrasta kojih je autor, koautor odnosno prilagoditelj. Priloženi popis znanstvenih i/ili stručnih radova sadrži ukupno devet članaka (šest je objavljeno, a tri su prihvaćena za objavljivanje). Objavljeni članci su iz metodike učenja stranih jezika, primijenjene lingvistike, sociolingvistike i psiholingvistike, a uglavnom se odnose na engleski jezik.

5. Pristupnica Barbara Tartaglia, rođena 1968. godine u Splitu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1986/87. upisala a 1993. diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: engleski, A2: španjolski).

Od 1994. otkako radi kao profesorica engleskog i španjolskog jezika u školi stranih jezika “Svjetski jezici – Zagreb” u Varšavskoj ulici, stekla je ukupno desetak godina raznolikog radnog iskustva i povremenim, honorarnim ili prigodnim prevodilačkim radom za više poslodavaca (za španjolski bataljon UMPROFOR-a u Divuljama, kao turistički vodič, kao tajnica i prevoditeljica u Veleposlanstvu NR Kine u Zagrebu, kao učiteljica engleskog u dječjem vrtiću, kao recepcioner u ACI Marini Split, itd.). U školskoj godini 1997/98. Ministarstvo prosvjete i športa RH uputilo ju je u grad Punta Arenas (Čile) gdje je u tamošnjoj osnovnoj školi “República de Croacia” predavala hrvatski jezik i sudjelovala u organiziranju kulturnih aktivnosti hrvatskog iseljeništva. Aktivan je član Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika (HUPŠ).

Nema objavljenih stručnih ili znanstvenih radova.

6. Pristupnica Maja Zovko, rođena 1975. godine u Sarajevu, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1994/95. upisala a 1999. diplomirala četverogodišnji studij hispanistike (A1: njemački, A2: španjolski).

Nakon završetka studija predavala je njemački jezik u Školi stranih jezika Studentskog centra u Zagrebu, zatim u zagrebačkoj Školi za medicinske sestre i primalje, te kao profesorica u zagrebačkoj gimnaziji Lucijana Vranjanina. Od rujna 2001. do prosinca iste godine predavala je i španjolski jezik u Školi stranih jezika “Vita”. Tako je u razdoblju od 2000. do 2002. uspjela prikupiti nepune dvije godine radnog iskustva u nastavi stranih jezika.

Od jeseni 2002. godine, u Madridu na tamošnjem Universidad Autónoma, pohađa doktorski studij iz španjolske i hispanoameričke književnosti.

Dodatno se stručno usavršavala sudjelovanjem u Međunarodnoj radionici o španjolskoj i hispanoameričkoj književnosti (Dubrovnik, svibanj 1998), pohađanjem (u Escuela Oficial de Idiomas, Madrid – 2003.) triju seminara: o njemačko-španjolskom prevođenju; o umijeću pisanja na španjolskom; o didaktici španjolskog kao stranog jezika.

Nema objavljenih stručnih ili znanstvenih radova.

Na temelju gore navedenih podataka te osobnog poznavanja svih šest moliteljica, Stručno povjerenstvo je zaključilo da je riječ o iznimno kvalitetnim kandidatkinjama koje bi sve bile kadre zadovoljiti na radnome mjestu za koje se natječu. Međutim, imajući u vidu odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/2003. – članak 98, točka 6.) i ostalih relevantnih dokumenata, Povjerenstvo je utvrdilo da samo dvije pristupnice, tj. prof. Silvana Luetić i prof. mr.sc. Danka Singer, u potpunosti ispunjavaju i premašuju minimalne propisane uvjete.

Cijeneći i vrednujući obje potonje kandidatkinje te vodeći računa o sadašnjim potrebama Katedre za španjolski jezik, Stručno povjerenstvo je jednoglasno odlučilo Vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predložiti da se u nastavno zvanje lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, za španjolski jezik, na Katedri za španjolski jezik u Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izabere prof. S i l v a n a L U E T I Ć.

U Zagrebu, 1. prosinca 2003.

Stručno povjerenstvo:

Dr.sc. Karlo Budor, red.prof.

Mr.sc. Alica Knezović, viši lektor

Rudolf Kožljan, viši lektor u miru

Vijeće Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu je razmotrilo i podržalo ovaj Izvještaj na svojoj sjednici održanoj 2. prosinca 2003.

Pročelnik Odsjeka za romanistiku:

Dr.sc. Sanja Grahek, docent

Dr.sc.Živa Benčić-Primc, red.prof.

Dr.sc. Milenko Popović, red prof.

Dr.sc. Gadánji Károly, red prof.

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Predmet: Izvješće stručnog povjerenstva o izboru doc.dr.sc. Natalije Vidmarović u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora.

Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu imenovalo nas je na sjednici od 9. prosinca 2002. u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta kandidatkinje za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana slavistika na Katedri za ruski jezik u Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Stručno povjerenstvo podnosi ovo

IZVJEŠĆE

Na natječaj objavljen u “Vjesniku” od 24.prosinca 2002. za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora prijavila se jedna kandidatkinja, dr.sc. Natalija Vidmarović, docentica na Katedri za ruski jezik Odsjeka za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz prijavu na natječaj kandidatkinja je priložila svu potrebnu dokumentaciju: životopis, izvješće o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti, diplomu i domovnicu.

Životopis

Natalija Vidmarović rođena je 3. ožujka 1958. u Volkovysku, Bjelorusija. Srednju školu završila je u Kijevu 1975. Godine 1980. diplomirala je na Filološkom fakultetu Moskovskog državnog sveučilišta "M.V.Lomonosov" filologiju, mađarski jezik i književnost (1983. diploma je nostrificirana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu). Godine 1982. udajom za hrvatskog državljanina preselila se u Hrvatsku, Zagreb i stekla hrvatsko državljanstvo. Majka je 20-godišnjeg sina Branimira.

Od dolaska u Zagreb do 1989. radila je u Kemijsko-tehnološkom i Građevinskom obrazovnom centru kao profesor ruskog i francuskog jezika. Godine 1987. diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ruski jezik i književnost kao prvi predmet i opću lingvistiku kao drugi. Godine 1989. obranila je magistarski rad iz ruskoga jezika pod naslovom Leksik “Slova o polku Igoreve”. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Pletenije sloves" u srednjovjekovnim slavenskim književnostima (s posebnim osvrtom na rusku književnost)" obranila je 1996. Upisana je u registar znanstvenih radnika pod brojem 173105.

Od g. 1989. zaposlena je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, najprije kao lektor za ruski jezik, a od g. 1994. kao viši lektor. Godine 1997. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Katedri za ruski jezik Odsjeka za slavenske jezike i književnosti. Kao lektor predavala je pored jezičnih vježbi predmete Historijska gramatika ruskoga jezika i Kultura i civilizacija Rusije, a kasnije, kao docentica, i Analizu djela staroruske književnosti XI-XVI stoljeća. Sudjeluje u radu brojnih znanstvenih projekata i međunarodnih znanstvenih skupova. Aktivno se bavi leksikografskom i prevodilačkom djelatnošću. Godine 1997. boravila je mjesec dana radi znanstvenog usavršavanja na Debrecinskom Sveučilištu u Madžarskoj gdje se pod stručnim vodstvom prof.dr.sc Istvana Molnara bavila kompjutorskom fonetskom analizom srednjovjekovnih tekstova.

Član je Hrvatskog filološkog društva, Matice Hrvatske, Društva simultanih prevoditelja i Hrvatskog Društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja. Od 2002. obnaša dužnost Pročelnice Odsjeka za slavenske jezike i književnosti.

Vlada ruskim, mađarskim, ukrajinskim, engleskim i francuskim jezikom.

I. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST DO IZBORA U ZVANJE DOCENTA 1997.

1. Leksik "Slova o polku Igoreve". - Magistarski rad. Zagreb 1989.

2. "Pletenije sloves" u srednjovjekovnim slavenskim književnostima (s posebnim osvrtom na rusku književnost) - Doktorska disertacija. Zagreb 1996.

Znanstveni rad objavljen u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći
1. "Исихазм и агиография” (“Hesihazam i hagiografija"). U: Filologija, Knj. 20-21, Zagreb 1992-1993., str. 489-501.

Znanstveni rad recenziran i objavljen u zborniku radova s međunarodnoga znanstvenog skupa
1. "Madžarski književni utjecaj u pjesništvu Mate Meršića-Miloradića". U: Gradišćanski Hrvati: 1533-1983: zbornik. Društvo za suradnju s gradišćanskim Hrvatima i drugim hrvatskim narodnim manjinama u susjednim zemljama: Centar za istraživanje migracija, Zagreb, 1984, str. 149-154.
2. “К вопросу о звуковой стороне плетения словес"" ("O zvukovnoj strani "pletenija sloves"). U: V. Nemzetközi Szlavisztikai Napok. (Zbornik radova sa Međunarodnih slavističkih dana, održanih u Szombathelyu, Madžarska 27-28.5. 1994). II. kötet. Szerkeszti: Gadányi Károly. Szombathely 1996. str. 466-488.
3. "Словосложение в "плетении словес"" ("Složenice u "pleteniju sloves""). U: Slavica Quinqueecclesiensia sv. II. Urednici dr. Lendvai Endre i Hajzer Lajos, Университет им. Януса Паннониуса. Pécs 1996., str. 217-226.

Znanstveni rad u drugim časopisima
1. "Punoglasje i nepunoglasje u Slovu o polku Igoreve". U: - Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 25, Zagreb, 1990., str. 41-47.
2. “Sinonimijski nizovi u Slovu o polku Igoreve"). U: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 26, Zagreb 1991., str. 27-35.

Sudjelovanje u radu znanstvenih projekata

1. 
   Jezični dodiri u posrednom i neposrednom posuđivanju (voditelj Prof. dr. R.Filipović) g.1992.-1996.
   
2. 
   Kontrastivno proučavanje hrvatskoga jezika prema stranim jezicima (voditelj Prof. dr. A.Menac) g. 1993. - 1996
   
3. 
   Tropi i figure u hrvatskoj književnosti (voditeljice Prof. dr. Dunja Fališevac i Prof. dr. Živa Benčić) 1996-1997.
   

Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima

1. Međunarodni slavistički dani, Szombathely, Mađarska, 27-28.V. 1994.

2. Russzisztika XX. - XX Debrecenski dani rusistike, Debrecin, Mađarska, 26-27. X. 1994.
3. Prvi hrvatski slavistički kongres, Pula, Hrvatska, 19-23. IX. 1995.
4. Teorija i praksa predavanja slavenskih jezika, Pečuh, Mađarska, 26-27. IV. 1996.
5. International Medieval Congress, Leeds, Velika Britanija, 8-11. VII. 1996.
6. Sv. Ivan Rilski i samostanska kultura u srednjovjekovnoj Europi, Sofija, Bugarska, 19-21. X. 1996.
7. Debreceni Filológiai Napok, Debrecen, Mađarska, 30-31. 1. 1997.

STRUČNA DJELATNOST

Članci

1. "Перевод медицинской терминологии" (Prijevod medicinske terminologije). U: Prevođenje: suvremena strujanja i tendencije. Urednice: J.Mihaljević Djigunović i N.Pintarić. Hrvatsko društvo za primjenjenu lingvistiku. Zagreb 1995. str. 257-262.

Prikazi i recenzije

1. "Samostalnost razvoja jezika dokazuje se rječnikom, Deutch-burgenlandischkroatisch-kroatisches Wörterbuch - Nimško-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik, Eisenstadt-Zagreb, 1982". U: Matica, Zagreb 1982, 10, str. 35.

2. "László Kövágó: Kisebbség-Nemzetiség, Budapest, Kossuth könyvkiadó, 1977". U: Migracijske teme, Zagreb, 1/1985, br. 2, str. 123-124.
3. "Rudolf Joó: A Nyugat-Európai Kisebbségek Sajátosságai es Típusai, Akadémia Kiadó, Budapest, 1983". U: Migracijske teme, Zagreb, 1/1985, br. 2, str. 121-123.
4. "Filozofijsko istraživanje slavenskih jezika. Anto Knežević: Filozofija i slavenski jezici, Zagreb, 1988". U: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 24, Zagreb 1989., str. 179-181.
5. "Russko-serbskohorvatskij slovar - Rusko-srpskohrvatski rečnik pod red. B. Stankovića, Moskva-Novi Sad, 1988". U: Strani jezici, god. XIX, br. 4, 1990, str. 240-241.
6. "Lingvistički temelji balkanskog modela svijeta T.V.Civjan: "Lingvističeskije osnovy balkanskoj modeli mira". Nauka, Moskva, 1990". U: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 26, Zagreb 1991., str. 73-75.

Rječnici

1. Osmojezični enciklopedijski rječnik, glavni urednik Tomislav Ladan. JLZ "Miroslav Krleža". Zagreb 1987., sv. I. (ruski stupac) C216-C890; Č1 - Č198;D1658 - D2642; D2693 - D3683; sv. II. (ruski stupac) F, G, H, I, J, K.

Prijevodi knjiga

1. Sjaj ukrajinskih riznica (Katalog izložbe) Muzejsko-galerijski centar. Izdavač Muzejski prostor Jezuitski trg 4, Zagreb. 1989. Gl i odg. urednik Ante Sorić (prijevod teksta s ruskoga na hrvatski).

2. Hrvatska između rata i samostalnosti (prijevod na ruski zajedno s R. Venturinom i J. Užarevićem). Izdanje Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1991.
3. Vodič iz rata (prijevod na ruski zajedno s R. Venturinom, T. Fedorovsky i N.Možnik). NIP Glas Slavonije, 1991/1992.
4. Sustavna normalizacija tjelesne težine radi zdravlja. Dietpharm. Medicinsko-informativna služba. Zagreb 1994.

Književni prijevodi za časopis DHK “Most”, Zagreb

1. Dušanka Popović-Dorofejeva - Душанка Попович-Дорофеева, “На Ослином тропике” (Из романа “Как мы были счастливы”), 1983./3, стр. 59-62.

2. Vlatko Pavletić - Влатко Павлетич, “Поэт во всем, что создает: Матко Пеич”, 1983./4, стр. 22-32.
3. Pero Budak - Перо Будак “Маяк”, 1984./1-2, стр. 116-130.
4. Đorđe Zelmanović - Джордже Зелманович, “Нет равных в мире”, 1984./3, стр. 12-13.
5. Sunčana Škrinjarić - Сунчана Шкринярич, “Глава вторая, в которой зеленые резиновые туфли преследуют писателя”, 1985./1-2, стр. 52-57.
6. Cvjetko Milanja - Цветко Миланя, “Документ культурного и исторического существа”, 1985./3, стр. 33-38.
7. Cvjetko Milanja - Цветко Миланя, “О дискурсе военной литературы”, 1985./4, стр. 3-13.
8. Josip Vončina - Йосип Вончина, “Современная картина хорватского народного возрождения”, 1986./1, стр. 108-109.
9. Božidar Petrač - Божидар Петрач, “Восемь лет в Варшаве” Юлия Бенешича на польском языке”, 1986./1, стр. 118.
10. Cvjetko Milanja - Цветко Миланя, “Хорватская военна проза”, 1986./2, стр. 3-21.
11. Julian Kornhauzer - Юлиан Корнхаузер, “Спор вокруг ценности”, 1986./4, стр. 54-57.
12. Milan Đurčinov - Милан Джурчинов, “О возможностях и искушениях критики ценностей”,1986./4, стр. 58-61.
13. Aleksandar Flaker - Александр Флакер, “Хорватские видоизменения другого авангарда”, 1987./2, стр. 3-9.
14. Aleksandar Flaker - Александр Флакер, “Московская весна Крлежи”, 1987./2, стр. 10-14.
15. Dubravka Oraić - Дубравка Ораич, “Кросскультурный номадизм Йосипа Севера”, 1987./2, стр. 23-29.
16. Dubravka Ugrešić - Дубравка Угрешич, “Дай мне своего героя”, 1987./2, стр. 43-50.
17. Stjepan Čuić - Степан Чуич, “Портрет Сталина”, 1987./2, стр. 51-54.
18. Dubravka Oraić - Дубравка Ораич, “Крик Америки”, (11 pjesama), 1987./2, стр.76-82.
19. Nove knjige (prikazi) - Новые книги, (4 prikaza) 1983./3, стр. 81-84; (4 prikaza) 1983./4, стр. 99-102; (7 prikaza) 1984./1-2, стр. 151-158; (5 prikaza) 1984./4, стр. 82-88; (4 prikaza) 1985./1-2, стр. 57; 168-171; (5 prikaza) 1985./3, стр. 140-145; (3 prikaza) 1986./1, стр. 81-82; 84-86; (2 prikaza) 1986./2, стр. 91-93; (1 prikaz) 1986./4, стр. 70-71; (4 prikaza) 1986./5, стр. 98-100; 103-105; (2 prikaza) 1987./2, стр. 87-90.

II. IZVJEŠĆE O ZNANSTVENOJ I STRUČNOJ DJELATNOSTI NAKON IZBORA U ZVANJE DOCENTA 1997.