I izbori u znanstveno-nastavna, znanstvena I suradnička zvanja

ZNANSTVENA DJELATNOST

Knjiga

1. “Священнобезмолвие” в древнерусской литературе. (“Sveta šutnja” u staroruskoj književnosti). FF Press. Zagreb 2003.

Urednica znanstvenoga zbornika
1. Studia Slavica Savariensia. Urednici Natalija Vidmarović i Károly Gadányi, Szombathely, Madžarska, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, 1999.
Znanstveni rad objavljen u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći
1. “Отражение исихастских идей в создании словесного образа святого” (“Odraz hesihastičkih ideja u stvaranju verbalne slike sveca”). U: Palaeobulgarica – Старобългаристика, Българска Академия на науките Кирило-Методиевски научен център, Sofija, Bugarska, 1998., 3., str. 51-66.
2. “Идеал красоты в древнерусской агиографии“ (“Ideal ljepote u staroruskoj hagiografiji”). U: Studia Slavica Savariensia. Urednik Gadánji Károly, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, Madžarska, 1996/ 1-2 (časopis je izašao 1997.), str. 68-84.
3. "Особенности ритма в "Житии Сергия Радонежского""("Osobine ritma u "Žitiji Sergija Radonežskoga"). U Studia Slavica Savariensia. Urednici Natalija Vidmarović i Károly Gadányi, Szombathely, Madžarska, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, 1999. str. 35-51.
4. “”Savršeno čovještvo” u staroruskoj hagiografskoj književnosti”. U: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost. Glavni urednik Dalibor Blažina. God. XXXIV, br. 123 (1). 2002., str. 45-52.

5. “Porijeklo hagiografskog emocionalno-ekspresivnog stila u staroruskoj književnosti”. U: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost. Glavni urednik Dalibor Blažina. God. XXXIV, br. 126 (4). 2002., str. 23-28.

6. “Оппозиция свет и тьма в древнерусских житиях” (“Opozicija svjetlost i tama u staroruskim žitijima”). Međunarodni zbornik “Svjetlost” i “boja” u slavenskim jezicima. Akademia Press. Melbourne (u tisku).

Znanstveni rad recenziran i objavljen u zborniku radova s međunarodnoga znanstvenog skupa
1. “Семантическая адаптация адъективных англицизмов в русском, хорватском и венгерском языках“ (“Semantička adaptacija adjektivnih anglicizama u ruskom, hrvatskom i mađarskom jeziku”). U: Актуальные проблемы теоретической и прикладной лексикографии (Aktualni problemi teoretske i primjenjene leksikografije), Ivanovo, Ruska Federacija, Ivanovskij gosudarstvennyj Universitetet, “Junona”, 1997., str. 136-144.

2. “Мистико-аскетическая традиция исихазма накануне крещения Руси” (“Мistično-asketska tradicija hesihazma uoči pokrštavanja Rusije”). U: Studia Slavica Savariensia. Urednik Gadánji Károly, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, Madžarska, 1-2. 2002., str. 312-325.

Sudjelovanje u radu znanstvenih projekata

1. Čovjek, prostor, vrijeme u hrvatskoj književnosti (voditeljica Prof. dr. Dunja Fališevac).

2. Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas (prevoditeljica, stručna suradnica i konzultantica) - (voditelj Akademik Dalibor Brozović).

Sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim skupovima

1. Problemi dvojezične leksikografije. II. Međunarodna škola-seminar, Ivanovsko Državno Sveučilište. 25-27.09.1997. Ivanovo, Ruska federacija, Ivanovo, Ruska Federacija 1997.

2. International Medieval Congress. University of Leeds. 14.-17.07. 1997. Leeds. Great Britain.
3. Szlavisztika XXIV. Debreceni Filologiai Napok. 29.-30.01.1998. Debrecen, Madžarska.
4. VI. Međunarodni slavistički dani. 29-30.5.1998. Szombathely, Madžarska.
5. “Язык. Культура. Словари“ (“Jezik. Kultura. Rječnici”). IV. Međunarodna škola-seminar. 10-12. 09. 2001. Ivanovo, Ruska Federacija.
6. VII. Međunarodni slavistički dani. 23-24.5.2002. Szombathely, Madžarska.

Citiranost radova
Radovi dr.sc. Natalije Vidmarović citirani su u knjizi: Sambunjak; S. Gramatozofija Konstantina Filozofa Solunskog. Demetra, Zagreb 1998. i članku Medarić-Kovačić, M. “Владимир Набоков в русле орнаментальной прозы” (“Vladimir Nabokov u ornamentalnoj prozi”. U: Revue des etudes slaves. Paris 2000.

STRUČNA DJELATNOST

Članci
1. “Novo o starom”, U: Književna smotra. Časopis za svjetsku književnost. Glavni urednik Dalibor Blažina. God. XXXIII, br. 119 (1). 2001., str. 109-114.
2. “Проблемы представления иностранных имен и названий в хорватской лексикографии" (“Problemi predstavljanja stranih imena i naziva u hrvatskoj leksikografiji“). U: “Язык. Культура. Словари“ (“Jezik. Kultura. Rječnici”). Materijali IV. Međunarodne škole-seminara. 10-12. rujna 2001. Izdavački centar “Junona”, Ivanovo, str. 96-98.
Komentari i bilješke
1. “Slovo o Zakonu i Milosti”. Komentari. U: Slovo o Vojni Igorevoj. Vrhovi svjetske književnosti. Glavni urednici Vlatko Pavletić i Milivoj Solar. Školska knjiga, Zagreb 1999., str 9-47.
2. “Zadonščina”. Bilješke. U: Slovo o Vojni Igorevoj. Vrhovi svjetske književnosti. Glavni urednici Vlatko Pavletić i Milivoj Solar. Školska knjiga, Zagreb 1999., str. 125-155.
Rječnici, leksikoni i enciklopedije
1. Osmojezični enciklopedijski rječnik, glavni urednik Tomislav Ladan. HLZ "Miroslav Krleža". Zagreb 2000., sv. III. (ruski stupac) L-Na.., sv. IV. Zagreb 2002 (ruski stupac) Ne-O.
2. Natuknice o bjeloruskim književnicima (P.Brouka, J.Brylj, C.Gartny, J.Kolas, J.Kupala, K.Krapiva, A.Kuljašov i dr.) za Hrvatsku opću enciklopediju, sv. 1, 2, Zagreb, HLZ 2000.
3. Natuknice (Ajni, M.Auezov, A.Aleksandrovič,F.Baguševič, C.Gartny, M.Zarecki, Povijest minulih godina; J.Kupala, J.Kolas, Abaj Kunanbajev, M.Džalilj, Z.Bjadulja, Č.Ajtmatov, Ju. Ritheu, R.Hamzatov, P.Brouka, G.Ibragimov, Žitije protopopa Avvakuma) za Leksikon slavenskih književnosti, Školska knjiga, Zagreb 2000.

Prijevodi
1. “Slovo o Zakonu i Milosti” (zajedno s R.Venturinom i Josipom Užarevićem) U: Slovo o Vojni Igorevoj. Vrhovi svjetske književnosti. Glavni urednici Vlatko Pavletić i Milivoj Solar. Školska knjiga, Zagreb 1999., str 9-47. (prijevod sa staroruskog na hrvatski).
2. Edo Murtić. (Katalog izložbe). Izdanje galerije “Klovićevi dvori” Zagreb 2002. (prijevod s hrvatskog na ruski).
3. Slikari ispred svoga vremena (Katalog izložbe) Izdanje galerije “Klovićevi dvori”. Zagreb 2002. (prijevod s ruskog na hrvatski)

Sudjelovanje na međunarodnim stručnim skupovima

1. Svijetski forum diplomanata ruskih visokoškolskih ustanova. Sekcijska sjednica «Ruski jezik u zemljama svijeta». 12-15.05. Moskva, 2003.

Prikaz i ocjena znanstvenih radova objavljenih nakon izbora u zvanje docentice

Analizirajući znanstvene radove dr.sc. Natalije Vidmarović, koji su nastali nakon njezina izbora u znanstveno-nastavno zvanje docentice, u ovom čemo se izvješću ograničiti na prikaz nekih njezinih važnijih djela objavljenih nakon zadnjega izbora. Znanstveni interesi kandidatkinje vezani su prvenstveno za teme slavenskog srednjovjekovlja: podrijetlo i posebnosti stila “pletenija sloves” i utjecaj hesihazma na srednjovjekovne slavenske književnosti. Obje su teme izuzetno složene, a što se druge tiče, ona je vrlo slabo zastupljena u znanstvenoj literaturi pa se stoga radovi Natalije Vidmarović u nekom smislu mogu smatrati pionirskima.

Najprije ćemo se osvrnuti na knjigu “Svjaščennobezmolvije” v drevnerusskoj literature (hrv.: “Sveta šutnja” u staroruskoj književnosti). Knjiga obrađuje zahtjevnu temu, budući da iziskuje interdisciplinarni pristup i dobro poznavanje ne samo filološke problematike (srednjovjekovne bizantske i ruske književnosti, teorije književnosti, lingvističke teorije) nego i dubok uvid u filozofska i kulturna postignuća rečenoga razdoblja. Tema, koju je izabrala Natalija Vidmarović, unatrag posljednja dva desetljeća izuzetno se rijetko obrađivala (s izuzetkom filozofskih istraživanja), dok se u povijesti i teoriji književnosti kao i u lingvistici uglavnom zaobilazila (pojedini znanstvenici ili su odlučno negirali bilo kakav utjecaj “svete šutnje” na starorusku i općenito slavensku književnost ili su ga strogo ograničavali na književnu produkciju 14. i 15. stoljeća). Rad Natalije Vidmarović u tom je smislu inovativan jer nudi posve nov pristup problematici “svete šutnje”. U prvom poglavlju “Bizantski korijeni svete šutnje” autorica analizira teoriju i praksu te složene pojave, njen dubok utjecaj na kulturu i umjetnost, pa tako i na književnost bizantskog društva. Analizirajući prvenstveno radove kršćanskih apologeta, književnika i filozofa, Natalija Vidmarović iznosi tezu o “svetoj šutnji” kao svojevrsnom svjetonazoru staroruskih hagiografa i kao polazišnoj točki u razumijevanju hagiografije kao žanra. Ta je teza vrlo koncizno i sustavno prikazana u drugom dijelu knjige koji nosi naslov “Put svete šutnje”. Svoju argumentaciju Natalija Vidmarović potkrepljuje ne samo brojnim primjerima iz straroruskih i općenito slavenskih hagiografija nego i povlačenjem paralela i uočavanjem razlika u zapadnoj i istočnoj hagiografskoj tradiciji. Time njezina argumentacija dobiva dodatnu težinu. U trećem se dijelu knjige daje krajnje pomna i akribična jezična analiza hagiografija. Potrebno je spomenuti i priloge koji se temelje na zvukovnoj analizi pojedinih tekstova. Analiza je vršena pomoću računala uz korištenje najsuvremenijih znanstvenih metoda i uz konzultacije s vrhunskim stručnjacima iz područja fonetske analize. Uzevši u cjelini, knjiga Natalije Vidmarović vrijedan je znanstveni doprinos proučavanju srednjovjekovne književnosti, jezika i kulture. Napisana je na ruskom jeziku, što je posve opravdano s obzirom na to da bi prijevod brojnih primjera sa staroruskog i crkvenoslavenskog jezika na hrvatski zahtijevao uvođenje kompliciranog sustava transkripcije.

Problemima prikazivanja čovjeka u srednjovjekovnoj književnosti, prije svega ruskoj, posvećen je članak “”Savršeno čovještvo” u staroruskoj hagiografskoj književnosti”. U njemu kandidatkinja pomno razmatra problem viđenja čovjeka u srednjovjekovnoj antropologiji, utemeljenoj po njezinu mišljenju na učenju o čovjeku ranokršćanskih apologeta. To je svakako korak naprijed u usporedbi s viđenjem čovjeka koje su nudili istraživači srednjovjekovne književnosti i jezika poput Lihačeva, Gudzija, Eremina, Kožina i dr. Kandidatkinja, naime, pored već opisanog u ruskoj književnoj znanosti “ljetopisnog lika” nudi na uvid i detaljno analizira i bitno drugačiji “hagiografski lik”. Dokaz da je potonji izvršio nezanemariv utjecaj na kasniju rusku književnu produkciju Natalija Vidmarović podastire u članku “Идеал красоты в древнерусской агиографии“ (“Ideal ljepote u staroruskoj hagiografiji”). Kandidatkinja osim što opširno analizira ideal “hagiografskoga čovjeka”, koji su ispovijedali srednjovjekovni književnici, upozorava i na specifičnosti u njihovu shvaćanju ljepote kako čovjeka, tako i stvarnosti. U tom smislu se u članku na nov način tumače ne samo antropološke nego i prostorno-vremenske kategorije.

Književno-povijesna istraživanja Natalije Vidmarović tijesno su povezana s jezičnim istraživanjima. Jezičnom se problematikom Natalija Vidmarović bavi u radu "Особенности ритма в "Житии Сергия Радонежского""("Osobine ritma u "Žitiju Sergija Radonežskoga"). Većina srednjovjekovnih tekstova pisana je ritmičkom prozom. Iako postoji velik broj radova, koji pokušavaju pronaći zakonitosti stvaranja ritma u srednjovjekovnom djelu, za mnoge istraživače taj zadatak još uvijek ostaje kamen spoticanja. Ovaj se članak u analizi ritmičke organizacije jednoga od najzanimljivijih žitija ruske književnosti usredotočuje ponajviše na inače relativno rijetke slučajeve izosilabizma. Dr. sc. N. Vidmarović uočava, naime, tendenciju staroruskih hagiografa da ciljano koriste izosilabizam samo u strogo određenim dijelovima teksta. Riječ je o onim dijelovima u kojima hagiograf nastoji prikriti mistični podtekst skrećući pozornost čitatelja/ slušatelja na površinsku, dekorativnu stranu teksta. “Neposvećeni” čitatelji/ slušatelji u tom slučaju percpiraju samo površinsku stranu teksta, koja se odlikuje blagozvučnošću i ljepotom. Istodobno za takvu publiku sadržajni aspekt teksta ostaje prikriven. S druge pak strane, za “posvećenu”, znalačku publiku ta vanjska dekoracija, tj. izosilabizam služi kao svojevrstan signal za postojanje još jednog, skrivenog podteksta, tj. dubinskog značenja. Tezu o korištenju izosilabizma upravo na taj način dr. Vidmarović potkrepljuje brojnim primjerima.

U prethodnom članku kao i u člancima “Отражение исихастских идей в создании словесного образа святого” (“Odraz hesihastičkih ideja u stvaranju verbalne slike sveca”) i “Porijeklo hagiografskog emocionalno-ekspresivnog stila u staroruskoj književnosti” dr. sc. N. Vidmarović nadovezuje se na svoja dugogodišnja istraživanja fenomena «pletenija sloves». U svojim novijim istraživanjima kandidatkinja postavlja pitanje utjecaja pretkršćanske poganske umjetnosti i pjesništva skalda na nastanak toga stila u slavenskim književnostima. Autorica k tome iznosi tezu o mogućem postojanju dvaju razdoblja u razvoju stila «pletenija sloves» na slavenskome tlu.

U svojem posljednjem članku “Opozicija: svijetlost i tama u staroruskim žitijima” (recenziranom i prihvaćenom za tisak u međunarodnom zborniku “Svijetlost” i “boja” u slavenskim jezicima. Akademia Press. Melbourne, o čemu je autorica priložila i potvrdu glavnog urednika zbornika) autorica polemizira s općeprihvaćenim mišljenjem medijevalista o “bezbojnosti” srednjovjekovne ruske književnosti i o opoziciji svijetlost-tama kao o stereotipnoj pozitivno-negativnoj dihotomiji. Razmatrajući najnezanimljiviju, doduše samo na prvi pogled, podvrstu staroruskih hagiografija, takozvana žitija “svetaca-prepodobnika”, Natalija Vidmarović dokazuje da je takva ahromatičnost bila rezultat svjesnog izbora hagiografa, a ne njegove “neosjetljivosti” na boje. Istodobno ona pokazuje da opozicija “svjetlost – tama” i po nekoliko puta u istom tekstu može promijeniti značenje svojih polova (sa plusa na minus i obrnuto). Time autorica još jednom skreće pozornost na činjenicu da interpretaciji takozvanih “klišeja” treba pristupiti s velikom mjerom opreza.


Stručna djelatnost

Kandidatkinja je objavila 11 stručnih radova (4 nakon izbora u zvanje docenta) i veći broj natuknica za Hrvatsku opću enciklopediju i Leksikon slavenskih književnosti. Posebno treba izdvojiti rad na izradi ruskoga stupca Osmojezičnog enciklopedijskog rječnika HLZ "Miroslav Krleža" (glavni urednik prof. Tomislav Ladan), za koji je kandidatkinja prevela više od 12 000 leksičkih jedinica. Valja također upozoriti i na njezin izuzetno plodan i uspješan prevodilački rad: Natalija Vidmarović prevela je 3 knjige i 3 kataloga za izložbe te veći broj članaka, pripovjedaka, pjesama i sl.. Među prijevodima posebno se ističe prijevod “Slova o Zakonu i Milosti” (zajedno s R.Venturinom i Josipom Užarevićem) zbog izuzetne složenosti jezika i tematike.

Kandidatkinja je također prevoditelj Ureda Predsjednika Republike Hrvatske i Državnog Protokola.

Nastavna djelatnost

Kandidatkinja predaje predmete: Historijska gramatika ruskog jezika, Kultura i civilizacija Rusije i Analiza djela stare ruske književnosti XI-XVI st. Kolegij Analiza djela stare ruske književnosti XI-XVI st. Natalija Vidmarović samostalno je osmislila i uvela u program studija ruskoga jezika i književnosti znatno podignuvši time kvalitetu nastave. Za studente navedenoga kolegija predviđena je kao udžbenik i knjiga dr.sc.Natalije Vidmarović “Sveta šutnja” u staroruskoj književnosti.

Kandidatkinja je ozbiljno posvećena i mentorskom radu: pod njezinim vodstvom napisan je i obranjen 21 diplomski rad. Dvije njezine diplomantice - Arijana Herceg i Dubravka Đuračić dobitnice su nagrade “Josip Badalić”, a diplomski rad Arijane Herceg pod naslovom “Biblijski motivi u romanima L.Tolstoja i F.Dostojevskoga” objavljen je u časopisu “Književna smotra” br. 92-94. 1994. Pod njezinim mentorstvom pišu se i dva magistarska rada, i to postdiplomantice Branke Mrzić na temu prisutnosti staroruske književne tradicije u ruskoj književnosti 20. stoljeća i postdiplomantice Nevenke Borjan na temu nacionalnog stereotipa i nacionalnog karaktera.