I izbori u znanstveno-nastavna, znanstvena I suradnička zvanja
Yüklə 1,94 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Životopis
Mišljenje i prijedlogDr.sc. Natalija Vidmarović objavila je ukupno 1 knjigu i 14 znanstvenih radova, od kojih je 7 objavljeno u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći, a 5 u zborniku radova s međunarodnoga znanstvenog skupa. Od posljednjega izbora objavila je 1 knjigu i 8 znanstvenih radova, od kojih je 6 objavljeno u časopisima s međunarodnom recenzijom ili u časopisima izjednačenima s njima po vrsnoći, a 2 u zborniku radova s međunarodnoga znanstvenog skupa. Znanstveni rezultati dr. sc. Natalije Vidmarović temelje se na dugogodišnjem istraživanju izvorne srednjovjekovne građe. Uzevši u cjelini, njezino se bavljenje tom građom odlikuje upornim traženjem i uspješnim pronalaženjem novih pristupa. U većini svojih radova dr. sc. Natalija Vidmarović pokazuje veliko umijeće u radu s tekstom koje najčešće rezultira uočavanjem dosada nezapaženih aspekata tekstualne strukture (recimo, spoznajnih funkcija izosilabizma, za koji se nerijetko tvrdilo da ima isključivo dekorativnu ulogu). Valja također istaknuti interdisciplinarnost njezina pristupa jer pri analizi književnoga teksta ona uvijek uzima u obzir i spoznajne rezultate drugih disciplina, prije svega filozofije, teologije, antropologije, ikonografije i sl. Dr. sc. Natalija Vidmarović sudjeluje u radu znanstvenog projekta Čovjek, prostor, vrijeme u hrvatskoj književnosti (voditeljica Prof. dr. Dunja Fališevac), a angažirana je i kao prevoditeljica, stručna suradnica i konzultantica na projektu Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas (voditelj Akademik Dalibor Brozović). Urednica je jednoga međunarodnog zbornika,zajedno s prof.dr. sc. Karolyem Gadanyi (Studia Slavica Savariensia. Urednici Natalija Vidmarović i Károly Gadányi, Szombathely, Madžarska, Berzsenji Dániel Tanárképzö Föiskola, Szombathely, 1999.) Sudjelovala je na 13 međunarodnih znanstvenih skupova (na 6 nakon zadnjega izbora), a svojim je prevodilačkim radom doprinijela i popularizaciji i afirmaciji hrvatske književnosti i kulture u svijetu. Pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti vodi sve oblike nastave i nositeljica je triju kolegija od kojih je jedan uvela i osmislila upravo zato da bi unaprijedila nastavu. Pod njezinim je mentorstvom izrađen 21 diplomski rad, a 2 magistarska rada su u izradi. Iz svega navedenoga proizlazi da dr.sc. Natalija Vidmarović u potpunosti zadovoljava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Svojim znanstvenim radom ispunila je uvjete čl. 42 st. 2 Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Istodobno svojim nastavničkim radom te uključenošću u sve važne aktivnosti Odsjeka za slavenske jezike i književnosti u potpunosti udovoljava uvjetima čl. 74 st. 2. Zakona o visokim učilištima te uvjetima koje propisuje Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske. U skladu s rečenim stručno povjerenstvo predlaže da se dr.sc. Natalija Vidmarović izabere u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za ruski jezik u Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stručno povjerenstvo:
Dr.sc.Živa Benčić-Primc, red.prof. Dr.sc. Milenko Popović, red prof. Dr.sc. Gadánji Károly, red prof. U Zagrebu, 01.12. 2003. Dr. sc. Živa Benčić-Primc, red. prof Dr. sc. Dubravka Oraić Tolić, red. prof. Dr. sc. Aleksandar Flaker, red. prof. u miru
Josip Užarević rođen je 11. siječnja 1953. u Gundincima, gimnaziju je završio u Slav. Brodu, studij slavistike i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu završio postdiplomski studij - smjer književnosti i 1981. obranio magistarski rad Bit i samosvojnost lirike Borisa Pasternaka, a na Sveučilištu u Zagrebu stekao je i naslov doktora znanosti 1988., na temelju obranjene disertacije Kompozicija lirske pjesme (na korpusu lirike O. Mandeljštama i B. Pasternaka). Godine 1989. izabran je dr. sc. Josip Užarević u znanstvenoistraživačko zvanje znanstvenog suradnika za znanstveno područje filologije, a 1990. za docenta za rusku književnost pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Godine 1992. izabran je za višeg znanstvenog suradnika za znanstveno područje filologije, te upisan u registar istraživača pod matičnim brojem 63952. Godine 1993. izabran je za izvanrednog, a 1998. za redovitoga profesora ruske književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao je na brojnim inozemnim i domaćim znanstvenim skupovima, vodio je projekt Leksikon slavenskih književnosti: pisci i djela, a sada je glavni istraživač na projektu Romantizam: formiranje modernoga subjekta i europska ideja. Osobito mjesto u Užarevićevoj stručnoj biografiji zauzima urednička djelatnost: bio je dugogodišnji glavni i odgovorni urednik časopisa za svjetsku književnost «Književna smotra»; pokrenuo je Biblioteku «Književna smotra»; bio je jedan od urednika izdavačkoga pothvata Hrvatska književnost u 100 knjiga (Vinkovci, 1997-2001); uredio je nekoliko knjiga u «Alfinoj» biblioteci Scientiae et artes; jedan je od izvršnih urednika Leksikona stranih pisaca (Zagreb, 2001) te član uređivačkoga odbora Vrhova svjetske književnosti. I. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST DO IZBORA U REDOVITOGA PROFESORA 1998. Knjige
Urednik znanstvenoga zbornika
Znanstveni rad u knjizi 1. Inkompatibilnost; u: Pojmovnik ruske avangarde 2, GZH - Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (dalje ZZK), Zagreb, 1984, str. 41-65. 2. Pjesništvo pamćenja, težine i nježnosti; u: Osip Mandeljštam, Pjesme i eseji, GZH, Zagreb, 1989, str. 7-21.
14. Prostorno kodiranje vrijednosti. Tijelo i prostor; u: Hijerarhija (ur. Magdalena Medarić), ZZK, Zagreb, 1997, str. 19-27. 15. Pjesništvo Sergeja Jesenjina; u: Sergej Jesenjin, Pjesme, Konzor, Zagreb, 1997, str. 5-14. Yüklə 1,94 Mb. Dostları ilə paylaş:
|