Pravilnik o nastavnom planu za drugi ciklus osnovnog obrazovanja I vaspitanja I nastavnom programu za peti razred osnovnog obrazovanja I vaspitanja

3. KULTURA IZRAŽAVANJA

Usmeno izražavanje

prepričavanje;

stvaralačko prepričavanje;

razgovor (spontani, telefonski).

Slušanje

razvijanje kulture slušanja različitih tekstova ili usmenog izlaganja.

Čitanje

- izražajno žitanje lirskog, proznog i dramskog teksta;

- glasno čitanje;

- čitanje po ulogama;

- čitanje u sebi sa određenim zadatkom.

Pismeno izražavanje

- pismeno prepričavanje;

- dopisivanje: lična i poslovna korespodencija;

- lijepo pisanje;

- opis lika (portret);

- opis pejzaža (slika prirode).

4. ELEMENTI NACIONALNE KULTURE

Narodno stvaralaštvo

Lirska narodna pjesma... Djevojka je ružu brala

Sevdalinka.................. Po Taslidži pala magla

Balade....................... Čelebija Mujo i njegova draga

Epska narodna pjesma... Mujo Hrnjica ženi brata Halila

Bajka......................... Bajka o prstenu

Znamenitosti

- Značajni kulturno-historijski spomenici Bošnjaka;

- značajne ličnosti iz historije Bošnjaka;

- život i običaji Bošnjaka;

- događaji iz bliže i dalje prošlosti Bošnjaka, koje ne treba zaboraviti;

- geografski položaj Sandžaka.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

U procesu nastave Bošnjačkog/bosanskog jezika sa elementima nacionalne kulture treba uvažiti osnovnu pedagošku pretpostavku da je učenik u centru obrazovno-radne kreacije, pa stoga nastavnik mora upoznati i uvažavati intelektualne i psihičke sposobnosti učenika, kako bi pronašao pogodna didaktičko-metodička rešenja, koja će omogućiti da učenici uspešno savladaju nove sadržaje.

Tokom nastavnog procesa treba na zanimljiv način prezentirati pažljivo odabrane jezičko-literarne vrijednosti koje će učenici uspešno usvojiti i koje će im biti potrebne za dalje školovanje, bogaćenje opšte kulture i znanja o životu.

Sem opštih metoda u savremenoj nastavi jezika i književnosti treba primijeniti i:

metodu čitanja i rada na tekstu (tekst metoda)

metodu razgovora - dijalošku metodu

metodu izlaganja i objašnjavanja (monološku metodu)

metodu praktičnog rada - uočavanje prozodijskih osobina lokalnog govora, sakupljanje raznih oblika usmene književnosti, rad na sredstvima medijske tehnologije (davanjem uloga i zaduženja učenicima, kao na primer: spiker, reporter, urednik, lektor, koreograf, glumac...).

Treba takođe primijeniti različite oblike rada kao što su: rad sa pojedincima - diferencirani rad, rad u parovima, rad u grupama, rad sa cijelim odjeljenjem - te učenje kroz različite vrste igara, kao što su kvizovi, recitali, imitacije, skečevi i slično, kako bi se nenametljivim ponavljanjem i uvježbavanjem došlo do ciljanih rezultata.

BUGARSKI JEZIK

Napomena

MAĐARSKI JEZIK

Napomena

RUMUNSKI JEZIK

Napomena

RUSINSKI JEZIK

Napomena

SLOVAČKI JEZIK

Napomena

UKRAJINSKI JEZIK

Napomena

HRVATSKI JEZIK

Cilj

Cilj nastave hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture je da učenici ovladaju hrvatskim standardnim jezikom u okviru predviđenih sadržaja te upoznaju elemente hrvatske kulture.

- Razumijevanje i međuovisnost društva i kulture zavičaja.

- Uočavanje specifičnosti hrvatskog jezika i jezika okoline.

- Osposobljavanje za samostalno učenje i istraživanje

- Osposobljavanje za kritičku uporabu informacija radi uočavanja sličnosti i razlika: jezika, religije i kulture.

Peti razred

Operativne zadaće

- Usporediti govorne vrijednosti hrvatskoga jezika s vrijednostima jezika okoline

- Proširivanje znanja o kulturi bunjevačkih Hrvata

- Njegovanje osjećaja za različite vrijednosti u vlastitoj i drugim kulturama

- Upoznati osnovne promjene svakodnevnog života

- Oplemenjivanje i bogaćenje mašte, upućivanje u simboličke forme i njegovanje osobnog izraza i komunikativnosti učenika

- Upoznati važnost interkulturalnog dijaloga

- Upoznati raznolikost kulturnih utjecaja na razvoj vlastite kulture

SADRŽAJI PROGRAMA

Rječnik:

riječ (značenje, oblik i uloga riječi);

riječ u standardnom i nestandardnom jeziku (narječjima);

pisana i usmena riječ;

jednoznačnost i višeznačnost riječi;

riječi za imenovanje pripadnosti mjestu, kraju, zemlji, narodu;

riječi za oponašanje zvukova (onomatopeje).

Gramatika:

obnavljanje gradiva o jeziku od prvog do četvrtog razreda;

rečenica kao komunikacija jedinica;

jednostavna rečenica; neproširena i proširena;

glagolski i imenski predikat;

rečenica s izrečenim subjektom;

rečenica s više subjekata;

rečenica bez subjekta;

rečenični dodaci (pojam);

promjenljive riječi: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli;

nepromjenljive riječi: prilozi, prijedlozi, veznici; čestice; usklici;

promjenljive riječi: osnova i nastavak;

deklinacija: funkcija i značenje padeža; padežna pitanja, osnovna značenja padeža;

imenice: opće, vlastite, zbirne, deklinacije imenica;

zamjenice: lične, povratne, posvojne, povratno-posvojna, upitne, odnosne, pokazne, neodređene; deklinacija zamjenica;

pridjevi - značenje i vrste, rod i broj, određeni i neodređeni oblik;

deklinacija pridjeva;

komparacija pridjeva;

brojevi: osnovni, redni i zbirni; brojevna imenica;

deklinacija brojeva;

prilozi (pojam);

prijedlozi (pojam);

veznici i usklici (pojam);

samoglasnici i suglasnici;

slog, dužina sloga;

akcent: razlikovanje dugih i kratkih slogova;

glasovne promjene u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva (palatalizacija, sibilarizacija, jotacija, prijeglas, nepostojano a).

Pravogovor i pravopis:

rečenični i pravopisni znakovi;

veliko i početno slovo u imenima mjesta, krajeva, zemalja i naroda;

veliko početno slovo u imenima građevina, vozila, administrativnih jedinica;

usustavljivanje pisanja velikog slova u višečlanim imenima;

sastavljeno i rastavljeno pisanje imenica, zamjenica, pridjeva i brojeva (uvježbavanje);

pisanje ne uz imenice, pridjeve i glagole;

izgovor i pisanje izgovornih cjelina uz zamjeničke enklitike;

pisanje superlativa;

pisanje brojeva.

Povijest jezika:

hrvatski standardni jezik;

hr. narj. štokavko, čakav. i kajkavsko.

KNJIŽEVNOST

Školska lektira

Hans Christian Andersen, Majka

Italo Calvino, Košulja sretnog čovjeka

Dobriša Cesarić, Slavonija

Jack London, Zov divljine (ulomak)

Pere Ljubić, Podne

Ivana Brlić Mažuranić, Šuma Striborova (ulomak)

Ivan Goran Kovačić, Pada snijeg, pada snijeg

Krilov, Pčele i muve

Gustav Krklec, Val

Ivan Kušan, Uzbuna na zelenom vrhu

Dositej Obradović, Basne

Luko Paljetak, Stonoga u trgovini

Veljko Petrović, Jabuka na drumu

Dušan Radović, Kapetan Džo Piplfoks (odlomak)

Dinko Šimunović, Srna

Dragutin Tadijanović, Nosim sve torbe a nisam magarac

Grigor Vitez, Ptičja pjevanka

Krešimir Zimonić, Šuma Striborova (strip)

Usmena književnost: Ero s onoga svijeta; Ive vara duždeva sina.

Domaća lektira

Ivan Kušan, Koko u Parizu

Mark Twain, Tom Sojer

Grigor Vitez, Pjesme

Balint Vujkov, Zlatni prag

Književnoteorijski pojmovi:

Poezija

- kompozicija: suodnos dijelova - stihova i kitica;

- motiv;

- akustički i vizulani elementi pjesničke slike;

- ritmičko ustrojstvo pjesme;

- vrste stihova: peterac, šesterac, sedmerac, osmerac, deseterac, dvanaesterac;

- vrste strofa: dvostih, trostih, četverostih;

- vezani i slobodni stih;

- epitet (pojam, određenje);

usporedba (pojam, određenje);

onomatopeja (pojam, određenje);

epska pjesma (osnovna obilježja);

lirska pjesma (osnovna obilježja);

pejzažna i rodoljubna lirska pjesma;

himna (osnovna obilježja);

usmeno i pisano pjesništvo.

Proza:

pripovjedač u prvom i trećem licu;

dijelovi fabule: uvod, zaplet; vrhuna, rasplet;

opis vanjskog i unutarnjeg prostora;

glavni i sporedni likovi;

etička karakterizacija lica; odnos prema drugima;

portret kao sredstvo karakterizacije;

crtica - mali epski oblik;

roman za mladež (osnovna obilježja).

Drama:

igrokaz (osnovna obilježja);

vrste igrokaza (kazališni, televizijski, radijski);

likovi u dramskom djelu.

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

Govorenje:

prepričavanje;

stvaralačko prepričavanje;

razgovor (spontani, humoristični, telefonski);

izvješćivanje prema planu;

usmeni dijalog i monolog;

objašnjavanje;

raspravljanje.

Slušanje:

razvijanje kulture slušanja različitih vrsta tekstova.

Čitanje:

govorne vrednote pri čitanju lirskog, proznog i dramskog teksta;

pravilna intonacija izjavne, upitne i usklične rečenice;

glasno čitanje;

čitanje po ulogama;

usmjereno čitanje;

čitanje u sebi sa određenom zadaćom.

Pisanje:

pismeno prepričavanje;

stvaralačko prepričavanje;

opisivanje (prema planu);

pisanje pisma (intimno, poslovno);

objašnjavanje;

dokazivanje;

četiri školske pismene zadaće sa ispravcima tijekom školske godine.

NAČINI OSTVARIVANJA PROGRAMA

Hrvatski je jezik osnovno sredstvo sporazumijevanja, najsveobuhvatniji je predmet osnovnoškolskoga obrazovanja i temelj je za razumijevanje i usvajanje drugih predmeta. Tijekom osnovnoškolskoga obrazovanja predmet se ostvaruje kroz četiri nastavna područja: hrvatski jezik, jezično izražavanje, književnost i medijsku kulturu. Sadržaji i zadaće unutar predmeta međusobno se prožimaju, a prema načelu međupredmetnog povezivanja funkcionalno se nadopunjuju s ostalim nastavnim predmetima.

Svrha je nastave hrvatskoga jezika:

ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom na razini osnovnoga obrazovanja;

razvoj jezičnih komunikacijskih sposobnosti i vještina;

razvijanje literarnih sposobnosti, čitateljskih interesa i kulture;

stjecanje osnovnih književnoteorijskih znanja te poznavanje najznačajnih hrvatskih i svjetskih pisaca i njihovih djela;

osvješćivanje važnosti znanja hrvatskoga jezika kao općeg kulturnoga dobra;

razvijanje jezičnih sposobnosti u govornoj i pisanoj uporabi jezika;

poticanje učenika na usvajanje sadržaja medijske kulture, stjecanje znanja o medijima koji obilježavaju svijet današnjeg čovjeka.

Uz preporučene obrazovne zadatke nastava hrvatskoga jezika trebala bi:

u učenicima razviti zanimanje za zavičajne književnike, njihova djela i kulturnu baštinu zavičaja;

na primjerima iz književnih djela prepoznati moralne, duhovne, socijalne, vjerske i ljudske vrijednosti;

poticati učeničko zanimanje, razumijevanje i prihvaćanje različitih kultura, jezika i govora kako bi kvalitetnije surađivali i živjeli u multietničkom društvu;

na književnim predlošcima potaknuti učenike na razmišljanje i raspravu o razlozima rasne i vjerske mržnje, toleranciji, ljudskim pravima, prihvaćanju različitosti među ljudima;

razvijati učeničko usmeno i pismeno izražavanje, poticati ih da prepoznaju i izraze svoje misli i osjećaje.

БУЊЕВАЧКИ ГОВОР СА ЕЛЕМЕНТИМА НАЦИОНАЛНЕ КУЛТУРЕ

BUNJEVAČKI GOVOR SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

ПЕТИ РАЗРЕД
PETI RAZRED

Cilj nastave Bunjevačkog govora sa elementima nacionalne kulture je proširivanje stečenih znanja iz prethodnih razreda o bunjevačkom govoru u okviru predviđenih sadržaja, proučavanje književnosti na maternjem jeziku, osposobljavanje učenika za nove forme usmenog i pismenog izražavanja, stalno bogaćenje rečnika izvornim bunjevačkim rečima, kao i negovanje i razvijanje multikulturalnosti u našoj, multietničkoj sredini.

Operativni zadaci

- negovanje bunjevačkog govora u svakodnevnoj komunikaciji;

- osposobljavanje učenika za tečno čitanje i prepričavanje;

- bogaćenje sopstvenog rečnika izvornim bunjevačkim rečima uz pomoć Rečnika bačkih bunjevaca;

- proširivanje znanja o prostoproširenoj rečenici i njenim delovima;

- proširivanje znanja o promenljivim vrstama reči;

- sticanje znanja o nepromenljivim vrstama reči;

- sticanje osnovnih znanja o padežima i uočavanje razlika u deklinaciji srpskog jezika i bunjevačkog govora;

(odsustvo sibilarizacije, instrumentalni nastavak - om)

- sticanje osnovnih znanja o glagolskom rodu i glagolskom vidu;

- uvođenje učenika u tumačenje motiva, pesničkih slika i stilskih izražajnih sredstava u lirskoj pesmi;

- uvođenje učenika u strukturu epskog književnog dela, njegovu kompoziciju i likove;

- uvođenje učenika u tumačenje dramskog dela, likove, obrte u radnji, elemente kompozicije;

- savladavanje tehnike u pisanju poetskih i proznih radova;

- proširivanje znanja o istoriji, kulturi i tradiciji Bunjevaca;

- razvijanje ljubavi prema bunjevačkom govoru sa naglaskom na potrebi njegovog očuvanja, negovanja i usavršavanja.

I. BUNJEVAČKI GOVOR

- podela rečenica prema komunikativnoj funkciji;

- uočavanje razlike između prostoneproširene i prostoproširene rečenice;

- razlikovanje i prepoznavanje imenskog i glagolskog predikata;

- subjekatski skup u rečenici (subjekat, atribut, apozicija);

- predikatski skup u rečenici (objekat i glagolske odredbe);

- promenljive vrste reči, obnavljanje i proširivanje stečenih znanja;

- nepromenljive vrste reči;

- osnovna značenja padeža i uočavanje razlika u deklinaciji srpskog jezika i bunjevačkog govora;

(odsustvo sibilarizacije, instrumentalni nastavak - om)

- glagoli, glagolski vid i glagolski rod;

- uvežbavanje pravilne dikcije bunjevačkog govora;

- uočavanje i prepoznavanje razlika bunjevačkog govora u odnosu na standardni srpski jezik;

- pravilna upotreba velikog i malog slova;

- tri modela upravnog govora;

- pravopisni znaci.

II. KULTURA IZRAŽAVANJA

Usmeno izražavanje

- svakodnevno bogaćenje rečnika izvornim bunjevačkim rečima;

- pričanje o događajima i osećanjima;

- pričanje na osnovu zadate teme;

- prepričavanje pročitanog teksta prema utvrđenom planu;

- dovršavanje priče na zadati početak;

- razvijanje konverzacije na osnovu novousvojenih reči.

Pismeno izražavanje

- statičko opisivanje (portret, pejzaž, enterijer, eksterijer)

- dinamičko opisivanje (događaj)

- pisanje pisma;

- diktat, autodiktat;

- pravilna upotreba znakova interpunkcije;

- uključivanje učenika u nagradni konkurs "Bunjevačka lipa rič"

(prozni i poetski radovi na maternjem jeziku)

- pisanje 2 školska pismena zadatka;

(po jedan u svakom polugodištu)

- pisanje 2 domaća pismena zadatka i njihova analiza na času.

III. KNJIŽEVNOST

Školska lektira

- bunjevačke narodne pripovetke, bajke i basne - izbor;

- epske narodne pesme GROKTALICE - izbor;

- lirske narodne pesme KRALJIČKE I KOLEDARSKE - izbor;

- kraće narodne prozne vrste - poslovice, izreke;

- Gabrijela Diklić - "Veliki dan"

- Ana Popov - "Nediljom"

- Tomislav Kopunović - "Kad smo kadgod gazde bili"

- Alisa Prćić - "Moja nana"

- Stipan Šarčević - "Napušteni salaš"

- Gabrijela Diklić - "Božić u jednom danu"

- Vinko Janković - "Srića"

- Ana Popov - "Zagrljaj reka" (igrokaz)

- Alisa Prćić - "Dužijanca"

- Geza Babijanović - "Đeram"

Domaća lektira

- izbor iz "Tandrčkovog blaga 1"

- čitamo "Bunjevačku lipu rič 1" - zbornik radova školske dece na maternjem jeziku.

IV. ELEMENTI NACIONALNE KULTURE

- istorija - poreklo i ime Bunjevaca;

- verski običaji kod Bunjevaca vezani za Božić, Korizmu i Uskrs;

- narodni običaji kod Bunjevaca vezani za Božić, Uskrs, Kraljice, Dužijancu, svatove i prela;

- arhitektura - prvobitne nastambe Bunjevaca i prvi bunjevački salaši;

- muzika - prve bunjevačke umetničke, preljske pesme "Podvikuje bunjevačka vila", "Kolo igra, tamburica svira", "Kad zasvira tamburica jasna"

- savremene dečije pesme na maternjem jeziku;

- slikarstvo - Pavle Blesić - Slika salaša;

- filmska umetnost - dokumentarni film o Ivanu Sariću;

- domaća radinost - slamarstvo, ljuskura;

- bunjevačka nošnja - ženska i muška svakidašnja, radna nošnja;

- bunjevačke institucije i nacionalni praznici;

- bunjevačka jela - listići.

NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA

Program Bunjevačkog govora sa elementima nacionalne kulture u 5. razredu ostvaruje se u nekoliko jasno definisanih etapa.

U oblasti govora stavljamo akcenat na veći unos izvornih bunjevačkih reči u svakodnevno izražavanje, u njihovo pravilno naglašavanje, kao i u poseban oblik rečeničkog iskaza koji je karakterističan za bunjevački govor.

Kultura usmenog i pismenog izražavanja se nadovezuje na pravilan bunjevački govor i predstavlja osnovu za svaku dobru, bilo usmenu, bilo pismenu, komunikaciju. Posebno treba insistirati na dečijem proznom i poetskom izražavanju i uzimanju što masovnijeg učešća na nagradnom konkursu "Bunjevačka lipa rič" koji kontinuirano sprovodi Bunjevačka matica i koji okuplja decu osnovnih i srednjih škola sa prostora Subotice i Sombora, koja rado pišu bunjevačkom ikavicom. Kao krajnji rezultat svakog sprovedenog konkursa krajem tekuće godine objavljuje se zbornik sa najoriginalnijim radovima učenika.

U oblasti književnosti proučavaju se dela savremenih bunjevačkih autora, ali se kroz sve naredne četiri godine ne zanemaruje i obimno narodno stvaralaštvo, kao i u starijim razredima, starija bunjevačka umetnička književnost. Razvija se logičko mišljenje putem razumevanja i tumačenja poetskih, proznih i dramskih tekstova koji obogaćuju dečiju maštu i doprinose većoj kreativnosti na maternjem jeziku.

Upoznavanje i negovanje nacionalne kulture ostvaruje se postupnim usvajanjem znanja o bunjevačkoj istoriji, kulturi i tradiciji. U oblasti verskih i narodnih običaja svake godine obrađuju se iste teme proširivanjem i usvajanjem novih znanja. Posebna pažnja u ovom segmentu posvećuje se razvijanju kreativnosti učenika, kao i posetama bunjevačkim institucijama koje su organizatori mnogobrojnih kulturnih manifestacija.

Nastava se izvodi putem sledećih metoda:

- interaktivna, nastavnik - učenik;

- radioničarska metoda;

- ambijentalna metoda;

- grupni rad;

- problemska metoda itd.

ČEŠKI JEZIK SA ELEMENTIMA NACIONALNE KULTURE

CILJ I ZADACI

Cilj nastave češkog jezika jeste da učenici ovladaju zakonitostima češkog književnog jezika na kom će se pismeno i usmeno pravilno izražavati, da upoznaju, dožive i osposobe se da tumače odabrana književna dela, pozorišna, filmska i druga umetnička ostvarenja iz češke kulturne baštine.

Zadaci nastave češkog jezika su sledeći:

- razvijanje ljubavi prema maternjem jeziku i potrebe da se on neguje i unapređuje;

- opismenjivanje učenika na temeljima književnog češkog jezika;

- postupno i sistematično upoznavanje gramatike češkog jezika;

- osposobljavanje za uspešno služenje književnim jezikom u različitim vidovima njegove pismene i usmene upotrebe u okviru tema iz svakodnevnog života (slušanje, čitanje, usmena i pisana produkcija i interakcija);

- usvajanje pravilnog izgovora i intonacije pri usmenom izražavanju i čitanju;

- savladavanje pisma i osnova pravopisa radi korektnog pismenog izražavanja u granicama usvojenih jezičkih struktura i leksike;

- razvijanje osećanja za autentične estetske vrednosti u češkoj književnoj umetnosti;

- upoznavanje, čuvanje, razvijanje i poštovanje češkog nacionalnog i kulturnog identiteta na delima češke književnosti, pozorišne i filmske umetnosti, kao i drugih umetničkih ostvarenja;

- razvijanje poštovanja prema češkoj kulturnoj baštini i potrebe da se ona neguje i unapređuje;

- vaspitavanje u duhu mira, tolerancije, kulturnih odnosa i saradnje među ljudima;

- sticanje svesti o interkulturalnosti.

PETI RAZRED

(2 časa nedeljno, 72 časa godišnje)

Ciljevi predviđeni nastavnim programom češkog jezika i književnosti sa elementima nacionalne kulture kao ishod imaju razvijanje sledećih kompetencija kod učenika:

- upoznavanje sa materijalnom i duhovnom kulturom češkog naroda;

- sticanje osnovnih znanja, umenja i navika od kojih zavisi opšta i književna kultura učenika, izgrađivanje potrebe za književnoumetničkim tekstovima, poštovanje nacionalnog, književnog i umetničkog nasleđa;

- uvođenje u osnovne pojmove o književnosti;

- upoznavanje sa književnoumetničkim tekstovima;

- aktivno slušanje čitanja teksta (audio i video zapisi);

- kazivanje napamet naučenih kraćih tekstualnih formi;

- upoznavanje osnovnih praznika i čeških običaja vezanih za te praznike;

- razvijanje osećanja za autentične estetske vrednosti u češkoj književnoj umetnosti;

- upoznavanje, čuvanje, razvijanje i poštovanje češkog nacionalnog i kulturnog identiteta na delima češke književnosti, pozorišne i filmske umetnosti, kao i drugih umetničkih ostvarenja;

- razvijanje poštovanja prema češkoj kulturnoj baštini i potrebe da se ona neguje i unapređuje;

- vaspitavanje u duhu mira, tolerancije, kulturnih odnosa i saradnje među ljudima;

- sticanje svesti o samom sebi i svom mestu u svetu sličnih i različitih, formiranje predstave o sopstvenom kulturnom identitetu, čime se u multinacionalnoj i multikonfesionalnoj sredini Srbije čuvaju prava i osobenosti manjina i njihov identitet;

- poznavanje čeških običaja vezanih za važne datume u životu pojedinca i kolektiva;

- poznavanje češke narodne nošnje;

- poznavanje geografskih pojmova (važni gradovi i turistički centri u Češkoj);

- poznavanje istorije i formiranja češkog naroda;

- poznavanje čeških folklornih pesama;

- poznavanje čeških folklornih plesova;

- poznavanje arhitekture (specifične kuće u češkim selima) i dr.

Operativni zadaci

U toku nastave Češkog jezika sa elementima nacionalne kulture u petom razredu osnovne škole, učenici treba da:

- usvoje predviđene jezičke strukture, komunikativne funkcije i leksički fond od oko 250-400 novih reči i izraza;

- razumeju na sluh povezanu složeniju sadržinu sa više leksičkih jedinica od onih koje učenici koriste produktivno;

- dalje se osposobe za razgovor o predviđenim temama, kao i za monološko izlaganje sa novim zahtevima u skladu sa predviđenom povećanom jezičkom građom;

- koriguju greške, i gramatičke i u domenu izgovora, koje se javljaju pod uticajem maternjeg jezika učenika;

- dalje se osposobe za samostalno, informativno čitanje lakših tekstova različitog žanra (literarnih, naučno-popularnih, publicističkih - listova za decu) i da upoznaju elemente kulture naroda koji govori češkim jezikom;

- dalje se osposobe za pismeno izražavanje na osnovu složenijih pitanja, zadatog plana i dr., uz savladavanje propisanih pravila koja se razlikuju u pravopisu jezika učenika, kao i za pisanje kraćih poziva, obaveštenja i dr.;

- steknu znanja iz jezika i o jeziku putem nastave gramatike, što će doprineti bržem razvijanju jezičke kompetencije;

- osposobe se za korišćenje jezičkih priručnika i dvojezičnih rečnika.

SADRŽAJI PROGRAMA