Fondeko svijet
Yüklə 1,07 Mb. Pdf görüntüsü
|
13 FONDEKO SVIJET/34/2011. energija i održivi razvoj Zineta Mujaković, dipl. biolog, Federalno ministarstvo okoliša i turizma D o nastanka čovjeka i društva, može se reći da je vladala ekološka har- monija. Narušavanje ekološke har- monije, tvrde naučnici, počelo je prije oko 40 hiljada godina, kada je čovjekov predak počeo da misli i stvara oruđa za rad, proi- zvodeći sredstva za život. Usavršavanjem čovjeka, njegove ličnosti, usa- vršavanjem njegovih oruđa za rad povećavala se dobit, ali se sve više narušava ravnoteža u prirodi.
Danas, usljed ubrzanog tehničko-tehnološ- kog progresa i nekontrolisanog korištenja prirode, narušavanja ekološke ravnoteže na planeti Zemlji sve se češće događaju vremen- ske nepogode gigantskih razmjera, koje dobi- jaju karakter velikih ekoloških katastrofa. Religiozni ljudi sve to mogu tumačiti kaznom božjom, a naučnici kažu da je „bijes planete“ izazvan ljudskim nemarom. Od samih početaka korištenja električne energije za ljudske i tehnološke potrebe, kori- ste se fosilna goriva i obnovljivi izvori, u zavi- snosti od dostupnosti i namjene. Razvoj in- dustrije zahtijevao je korištenje fosilnih goriva zbog veće energetske gustoće, što je omogućilo lakše tehnološko rješenje u njiho- vom iskorištavanju, te jeftinije mogućnosti transporta i skladištenje. Međutim, potrebe za energijom u uskoj su svezi s bogatstvom pojedinih zemalja. Kako se današnji svijet znatno razlikuje po siro- maštvu i bogatstvu, tako se razlikuje i u po- trošnji energije. Oko 2 milijarde ljudi nema pristupa modernim oblicima energije, a još toliko ima nisku potrošnju energije. U čak 32 zemlje svijeta nivo elektrifikacije je niži od 50 %, a više od tri milijarde ljudi još uvijek kao primarni izvor energije koristi isključivo kru- ta goriva: drvnu i poljoprivrednu biomasu, te ugljen.
Godinama se raspravlja o rezervama fosilnih goriva, čak istiniti podaci nisu dostupni u jav- nost, jer podaci o rezervama kreiraju cijenu na otvorenom tržištu. Što su manje rezerve to je veća cijena. Kolike su konačne rezerve? Na to pitanje nitko ne može odgovoriti. One su u funkciji cijene energije i tehnološkog razvoja.
KORISTEĆI MANJE Moramo pronaći način da iz neodržive energetske paradigme pređemo u budućnost koju u potpunosti pokreće obnovljiva energija. Samo nam takav prelaz može pomoći da izbjegnemo posljedice klimatskih promjena tako da korištenje obnovljivih izvora ne smije ugroziti postojeća ili potencijalno zaštićena područja Pitanje dostupnosti fosilnih goriva je veći problem nego visina njihovih rezervi jer su one koncentrisane u malom broju zemalja, pa energija postaje političko sredstvo i razlog za terorizam i ratove. Što na jednom prostoru ima više energije time je to područje nesigur- nije i izloženije terorizmu i ratu. izvori energije u Bosni i Hercegovini Kada prezentiramo prirodne potencijale BiH, na prvo mjesto stavljamo elektroenergetske potencijale, s obzirom na to da je od svih hi- droenergetskih potencijala u BiH iskorišteno samo 35 posto, a ugljen i lignit oko jedne tre- ćine, imamo i pretpostavke o određenim zali- hama nafte tako da imamo dovoljno prirod- nih potencijala koje možemo koristiti ili ponuditi stranim investitorima. Drugi oblici energetskih izvora, kao što su sunčeva energija, nuklerna energija, geoter- malna energija još nisu primjenjivi u našoj državi, što ne znači da se kasnije neće pojav- ljivati kao i ostali oblici energije. Bosna i Hercegovina iskorištava svoje brze planinske tokove i rijeke potencirajući proi- zvodnju električne energije putem hidroelek- trana, jer je hidroenergetski potencijal obnov- ljiv i dolazi otuda što se Bosna i Hercegovina nalazi kao ostali dijelovi Europe i posebno Mediterana, u zoni kružnog kretanja vode okeana (atmosfera – kopno – okean).
FONDEKO SVIJET/34/2011. 14
Na teritoriji Bosne i Hercegovine padne go- dišnje 61,5 milijardi m³/padavinske vode, ri- jekama otječe 43 milijarde m³. Te nas vrijed- nosti dovode u sam vrh zemalja u Evropi, prema vrijednosti hidropotencijala po kva- dratnom kilometru površine. Po energetskom potencijalu, glavne rijeke su: Neretva, Trebišnjica, Una sa Sanom, Bosna, Drina i Vrbas. U četri glavna sliva izgrađene su hidroelek- trane i to na Neretvi: HE Jablanica; HE Gra- bovica, HE Salakovac i HE Mostar sa uku- pnom instaliranom snagom 736,5 MW. Bosna i Hercegovina posjeduje značajne re- zerve smeđeg uglja, lignita i treseta, čak se procjenjuje na količinu od 6 milijardi tona. Tri najveća nalazišta uglja su u tuzlanskoj regiji, Centralnoj Bosni i bazenu Gacko, što dovodi do zaključka da preko polovine od ukupne energije zadnjih godina proizvode termoelektrane. Na teritoriji Bosne i Hercegovine nalaze se če- tiri termoelektrane Ugljevik, Tuzla, Kakanj i Gacko. Ove elektrane su podignute na bazi uglja, pretežno lignita koji se nalazi u blizini i nije ga potrebno transportirati. One za razliku od hidroelektrane veoma zagađuju vazduh i vodu, ali hidroelektrane zbog akumulacionih jezera, potapaju znatne obradive i druge povr- šine, i donekle mijenjaju i klimatsko-hidrološ- ke i biopedološke prilike u bazenima akumu- lacije i u njihovim neposrednim slivovima. Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema velikih aktivnosti poduzetih za korištenje ostalih izvora električne energije. Zainteresovanost za vjetropotencijal, postoji, ali još uvijek nije adekvatno iskorišten iako postoji procjena potencijalnih lokacija za vje- troelektrane, njih 30 na području južnog dije- la Bosne i Hercegovine u pojasu od oko 50 km, uz granicu sa Hrvatskom. Prema mjerenjima koja datiraju iz prijerat- nog perioda, na regionu od Trebinja preko Mostara do Bugojna iskazane su više nego obećavajuće vrijednosti. Isti rezulatati mjere- nja potvrđeni su i u skorije vrijeme, prema kojima postoji veliki region sa brzinom vjetra većom od 10m/s na visini od 10 metara, više od 150 dana u godini. Što se tiče geotermalne energije u Bosni i Hercegovini još uvijek nema eksploatacije, jer istraživane aktivnosti zahtjevaju značajna ulaganja.
Predviđa se da do 2050. godine, možemo za- dovoljiti energetske potrebe za oko devet mi- lijardi ljudi na svijetu, uz uslov smanjenja potrošnje energije za 15%. Naravno uzimaju- ći u obzir predviđeni rast populacije, indu- strijsku proizvodnju, životni standard i puto- vanja, naročito u razvijenim zemljama. Radi se o pronalaženju načina da učinite više, kori- steći manje. U današnje vrijeme energiju ne koristimo mudro.
Moramo pronaći način da iz neodržive ener- getske paradigme pređemo u budućnost koju u potpunosti pokreće obnovljiva energija. Samo nam takav prijelaz može pomoći da izbjegnemo posljedice klimatskih promjena, tako da korištenje obnovljivih izvora ne smije ugroziti postojeća ili potencijalna zaštićena područja. Iako su obnovljivi izvori energije mnogostru- ko manje štetni po okoliš od fosilnih, oni ta- kođe mogu imati negativan uticaj na pojedi- ne komponente okoliša. Ovo je posebno značajno imati na umu, kako bi se izbjeglo, da se takvi objekti planiraju na području po- stojećih ili potencijalnih zaštićenih područja. Ovdje se prije svega misli na male hidroelek- trane i vjetroelektrane. Uspostava jedinstvenog mehanizma koji bi u cijenu energije, uključio zaštitu okoliša prema dogovorenim načelima vrednovanja okoliša, promijenila bi odnose u energetici i potakla razvoj energetike na novim osnovama. Jedan od rezultata bi svakako bio razvoj tehnologi- ja koje su okolišno prihvatljive te smanjenje indirektnih troškova. To se odnosi na ukupnu međunarodnu zajednicu, pa naravno i na Bosnu i Hercegovinu. Predviđa se da do 2050. godine, možemo zadovoljiti energetske potrebe za oko devet milijardi ljudi na svijetu, uz uslov sma- njenja potrošnje energije za 15%. Naravno uzimajući u obzir predviđeni rast populacije, industrijsku proizvodnju, životni standard i putovanja, naročito u razvijenim zemljama. Radi se o pronalaženju načina da učinite više, koristeći manje. Vrijeme je za promjene u valorizaciji energije i okoliša. To bi prema procjenama stručnjaka povećalo cijenu energije za 2 do 3 puta, ali bi se ostvarili ciljevi proizvodnje energije u pri- hvatljivoj kvaliteti za okoliš te smanjile emisi- je CO² i drugih stakleničkih gasova za 50% do 2050. godine. Zaštita okoliša i očuvanje klime, također, ima realnu ekonomsku cijenu koja se tre- nutno kao trošak raspoređuje na cjelokupno stanovništvo svijeta, odnosno plaća posred- no kroz izgubljene živote, oboljenja i liječe- nje ljudi, sanaciju degradiranog (onečišće- nog) okoliša, te trajno izgubljene prirodne resurse na nekim lokacijama. Uspostava je- dinstvenog mehanizma koji bi u cijenu energije, uključio zaštitu okoliša prema do- govorenim načelima vrednovanja okoliša, promijenila bi odnose u energetici i potakla razvoj energetike na novim osnovama. Je- dan od rezultata bi svakako bio razvoj teh- nologija koje su okolišno prihvatljive te smanjenje indirektnih troškova. To se odno- si na ukupnu međunarodnu zajednicu, pa naravno i na Bosnu i Hercegovinu. Kad svako od nas nauči da štedi energiju, vodu i sve druge resurse, situacija će se pro- mijeniti, ali prvi efekti biće vidljivi tek za pet do deset godina. Ipak, naša šansa je upravo u tome što imamo preduslove da proizvodi- mo. Da bismo to postigli potrebno je eduka- cija svih, od djece u vrtićima, poljoprivred- nika, lokalne samouprave, pa sve do Vlade BiH.
Svijet je na ekološkoj prekretnici: sada treba izabrati između pohlepe i humanosti, a taj izbor odlučiće o sudbini miliona u decenija- ma koje su pred nama, poručuju iz UNEP- ove, kancelarije Ujedinjenih nacija za zaštitu okoliša.
Svima je u interesu da očuvamo ovu našu pla- netu za naše potomke. Od svakog, od nas, zavisi da li će planeta Zemlja, gledana iz ko- smosa izgledati tako zelena i plava ili nas – neće ni biti.
Yüklə 1,07 Mb. Dostları ilə paylaş:
|