4.
M ashqlar tizimi —
lia y o t va faoliyat. h a r a k a t v a x u l q -
a t v o r n i t u z a t i s h , o lzini o ‘zi n a z o r a t q ilis h , o ‘z in i o kzi
b o s h q a r is h n i t a 'm in la y d i.
H ozirgi k u n d a va kelajakda shaxsga subyektiv m u n o s a b a t
t n u a m m o s i n i ijtim oiy j i h a t d a n t u r m u s h d a q a r o r t o p t i r i s h
u c h u n :
o d a m ( i n d i v i d ) — i n s o n — s h a x s — i n d i v i d u a l ! i k —
s u b y e k t — k o m ill i k ( b a r k a m o l l i k ) i y e r a r x i y a s i g a r i o y a
qilinadi.
S h a x s g a n i s b a t a n s u b y e k t i v m u n o s a b a t , y a ’ni u n d a
r o b o t s if a t i d a m a jb u riy lik t a m o y i l i g a a s o s l a n i b ( b a r c h a
x u s u siy a tla rn i b ir tekis s h a k ll a n t i r is h m u m k in , d e g a n x a to
n a z a r i y a d a n v o z k e c h is h ) i n s o n q a r s h il ik k o ' r s a t i s h i n i
h is o b g a o lu v ch i y o n d a s h u v n i y o lIga q o ‘y ish , s u b y e k t —
s u b y e k t aloqasini v u ju d g a keltirish.
H a r q a n d a y subyekt — s h a x s, lekin h a r q a y si s h a x s
s u b y e k t e m a slig i m u a m m o s i n i y e c h is h î o z i m . B u n i n g
u c h u n m u staq il fikrlashga e g a b o l i s h , shaxsiy p o z i t s i y a n i
h i m o y a qila olish, g loyani a m a l g a oshirish y o l i d a t o ‘s iq la rn i
p isa n d qilmaelik, m u s t a h k a m i s h o n c h , q a t ’iy m a s la k , i m o n
neg izig a asoslanish, in tilis h d a irodaviy b a r q a r o r l i k u s t u -
vorligiga erishish. D u n y o q a r a s h va u n i h a y o t g a t a t b i q q i -
lis h n in g obyek tiv va su b y e k tiv s h a r t- s h a r o i t l a r i m a v j u d -
ligiga i q r o r b o l i s h h a m d a u n i t a n olish va h o k a z o .
B i z n in g c h a , individ, s h a x s , su b y ek t va k o m i l i n s o n
t o ‘g ‘risid a m u l o h a z a l a r y u r i t i l g a n d a u l a r n i n g o n g s i z l i k ,
ongostlilik (m uvofiqlashuv), onglilik va o ‘ta onglilik h o la tla ri
b i l a n u z v iy a l o q a d o r l ig i n i u n u t m a s l i k lo z i m . Y u q o r i d a
keitirilgan a ta m a la ro n g li m a v ju d o tg a taalluqli ekanligi j a h o n
psixologiyasi fa n in in g ilm iy m a n b a l a r i d a a t r o f l i c h a t a l q i n
q il in g a n , lekin u la rn in g iyera rx iy asi, m o h i y a t i b a y o n i d a
tu r l i c h a y o n d a s h u v ia r m a v j u d . M a z k u r m a q s a d n i c h u q u r -
ro q o c h i s h g a y o ‘naltirilg an n a z a r i y a la r o ‘ta b a h s li b o ‘lib,
lin in g z a m i n i d a faqat o n g y o tis h i ta s d iq la n g a n . A s l id a e s a
inson ixtiyoriy d iqqat, ixtiyoriy xo tira va m u a y y a n m a q s a d g a
a s o s l a n a d i . B i r o n - b i r f a o l i y a t i n s o n t o m o n i d a n t a s h k i l
q il in g a n d a g i n a o n g s h a x s n in g u s h b u faoliyatini r e g u la t o r i
( b o s h q a ru v c h is i) vazifasini o ktaydi. B iroq o d a m f u n k s i o n a l
www.ziyouz.com kutubxonasi
h o l a t i n i n g o ‘z g a r i s h i b i l a n o n g l i l i k d a n o n g s i z l i k (ix -
tiy o rs iz lik ) k a o 't i b , ijo d , t a s h a b b u s u n in g u c h u n m u o m a l a ,
fa oliyat negiziga ay lan ish i o l a r o q , shaxs asta m uvofiqlashuv
h o la t i g a kirib borishi m u m k i n . S h u bois shaxs b i r d a v r n in g
o kz i d a h a r u c h a l a h o l a t (onglilik, ongsizlik, on g o stlilik )
h u k m i o s t id a y a s h a s h i, faoliyat k o ‘rsatishi, ijod qilishi,
m u o m a l a g a k irishishi m u m k i n . H a r u c h a l a h o l a t o m ili
n e g i z i d a sh a x s n in g k a m o l o t i vujudga keladi, u l a r n i n g h a r
qaysisi b u ja ra y o n g a o ‘ziga xos ulush q o ‘shadi. O n g holatlari
t a b ii y ra v ish d a b ir-b iri b i la n uzluksiz t a rz d a o ‘rin a lm a s h ib
t u r a d i , c h u n k i in s o n ixtiyorsiz, ixtiyoriy va ix tiyoriyda n
k e y i n g i b o s q i c h l a r h u k m i o s ti d a y a s h a s h i v a f a o liy a t
k o 'r s a t i s h i m u m k in .
X X I a srd a y a s h o v c h i inson ongli, on g o sti v a ongsizlik
h o l a t l a r i d a n ta s h q a r i o ‘z - o ‘zini anglash im k o n iy a tig a h a m
e g a . S h u b o i s o ‘z - o ‘z i n i a n g l a s h n i q u y i d a g i t a r k i b i y
q is m la r g a ajratish m a q s a d g a muvofiq:
1) o ‘t m is h d a g i „ m e n “ ( „ o 'z l i k “ );
2) hozirgi „ m e n “ ( „ o kzlik“ );
3 ) b o klglusi „ m e n “ ( „ o kzlik“ );
»
4) ideal „ m e n “ ( „ o ‘z l i k “ );
5) d i n a m i k „ m e n “ ( „ o kzlik“ ).
O kz - o kzini a n g l a s h j a r a y o n i m illiy o kzligini a n g la sh
b i l a n u zviy bogMiq b o ‘lib, m u a y y a n vaqt, m u d d a t o ‘ti-
s h i n i , y a ’ni m a ' l u m d a v r n i t a q o z o e ta d i, le k in u h a m
e v o l u t s i o n , h a m re v o lu t s i o n y o l t a ’sirida a m a l g a oshishi
m u m k i n . 0 ‘z - o ‘zini a n g l a s h borliq va j a m i y a t n i i n ’ikos
e t i s h n i n g yu q o ri b o s q i c h i sanalib, pirovard n atija sifatida
y u z a g a keladi, i n s o n n in g d o n ish m an d lig in i n a m o y is h qiladi.
0 ‘z - o ‘z in i a n g la s h b e s h ta r k i b d a n ib o rat b o ‘lib, u o ‘ta
m u r a k k a b j a r a y o n h i s o b l a n i b , u n in g tarkiblari b ir i n - k e t i n
a n g l a s h i l i s h i m k o n i y a t i g a eg a c m a s . C h u n k i , i n s o n d a
o ‘z i n i n g hayoti va faoliyati y u tu q la rin i, n u q s o n l a r in i, x u lq-
a t v o r k o kn ik m a l a r in i , a q l - i d r o k d arajalarin i, ichki im k o -
n i y a t z a x ir a la r i n i , q a d r i y a t h a m d a m a ’n a v i y a t k o 'r s a t -
k ic h la rin i o q i lo n a b a h o l a s h yetishm aydi. S h a x s d a t a n q i d va
o lz - o ‘zini t a n q id , b a h o l a s h va o ‘z - o ‘zini b a h o l a s h , te k sh i-
rish v a o lz - o kzini t e k s h i r i s h , n az o rat qilish va o kz - o kzini
76
www.ziyouz.com kutubxonasi
Dostları ilə paylaş: |