Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije



Yüklə 327,53 Kb.
səhifə5/13
tarix17.11.2018
ölçüsü327,53 Kb.
#80578
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   13
    Bu səhifədəki naviqasiya:
  • Nema



Naziv predmeta:

ENGLESKI JEZIK III


Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

III


3

2P





Studijski programi za koje se organizuje: STUDIJSKI PROGRAM ZA FILOZOFIJU

Uslovljenost drugim predmetima: --

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje i usavršavanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.

Ishodi učenja: Po položenom ispitu student/-kinja će biti u mogućnosti da: 1.demonstrira tačnu upotrebu osnovnih gramatičkih pravila u engleskom jeziku; 2. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u svakodnevnoj usmenoj komunikaciji; 3. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u pisanoj komunikaciji, 4. pročita i pravilno i precizno prevede tekst sa engleskog jezika nivoa B2 na crnogorski jezik, 5. sa razumijevanjem pročita tekst na engleskom jeziku iz oblasti struke.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Aleksandra Simanic

Metod nastave i savladanja gradiva: Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama vježbi – pismene i usmene vježbe u parovima, grupama, kroz prezentacije, diskusije i sl. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, izrađuju domaće zadatke, rade kolovijum i završni ispit

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I Upoznavanje, uvod u kurs; Auxiliary Verb To Be, To Have, To Do.

Prevod dva odabrana teksta;



II Glagolska vremena: Present Continuous Tense, Simple Present, Past Continuous, Past Simple.

Odabrana gramatička vježbanja;



III Glagolska vremena: Present Perfect Versus Past Simple.

Prevod odabranih tekstova.



IV Glagolska vremena: Future Simple, Be Going To, Present Simple, Present Continuous.

Odabrana gramatička vježbanja; tekstovi.



V Making Questions Through a Three-Stage System; Final Step Towards Making WH-Questions.

Odabrana gramatička vježbanja; tekstovi za usvajanje vokabulara.



VI Relative Pronouns. Vježbanja.

VII KOLOKVIJUM

VIII Modal Verbs, Prevod i analiza odabranih tekstova;

IX First Conditional, Second Conditional, Third Conditional, Prevod i analiza odabranih tekstova;

X Passive Voice, Vježbanja za usvajanje engleskog pasiva.

XI Passive Voice, Prevod i analiza odabranih tekstova;

XII Indirect statements, Indirect Commands, Gramatička vježbanja, odabrani tekstovi;

XIII Word Building, Phrasal Verbs, Prevod i analiza odabranih tekstova;

XIV POPRAVNI KOLOKVIJUM

XV Obnova gradiva i priprema za završni ispit.

Opterećenje studenata:

Nedeljno:

3 kredita x 40/30 = 4 sata



Struktura opterećenja:

2 sata predavanja

2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije


U semestru:

Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x (4 sata) = 8 sati

Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)



Struktura opterećenja:

60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju predavanje i vježbe, aktivno učestvuju u nastavi i rade domaće zadatke, polažu kolokvijum i završni ispit.

Konsultacije: jednom sedmično (četvrtak, termini će biti određeni početkom akademske godine)

Literatura: Michael Vince, English Grammar and Vocabulary, Intermediate, McMillan, 2010; W.A. Scott and L.H. Ytreberg, Teaching English to Children, Longman, New York; raznovrsni dopunski tekstovi za uvježbavanje gramatike i usvajanje vokabulara.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi – do 5 poena

1 domaći – do 5 poena

1 usmena prezentacija – do 10 poena

1 kolokvijum – do 40 poena

Završni ispit – do 40 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi kumulativno najmanje 51 poen.



Ocjene: A B C D E

Broj poena 91-100 81- 90 71 – 80 61 – 70 51 - 60

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Aleksandra Simanic

Dodatne informacije o predmetu: nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku




Naziv predmeta:

Istorija novovjekovne filozofije

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

IV

6

4P+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/osnovne studije

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da analiziraju, razlikuju, razumiju i kritički prosude pojave, probleme, pojmove i teorije filosofske moderne.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Poznaje osnovne pretpostavke nastanka novovjekovne filosofije i empirijske nauke o prirodi u djelu Frensisa Bejkona. 2. Demonstrira pozicije dvije glavne filosofske tendencije u novovjekovlju: francuski racionalizam i engleski empirizam. 3. Analizira sadržaj temeljnih filosofskih pojmova (epistemologija, tabula rasa, senzacije i refleksije, esse est percipii, problem supstance, ego dubito, ego cogito, prestabilirana harmonija, monade, Deus sive natura, natura naturans, natura naturata...). 4. Kritički preispituje klasične teorije liberalizma i prosvetiteljski racionalizam. 5. Primjenjuje teorijska znanja na razumijevanje savremenih filosofskih implikacija modernosti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Boris Brajović; mr Nebojša Banović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



I) Upoznavanje sa osnovnim pojmovima novovjekovne filosofije. Navođenje glavnih pravaca i predstavnika. Filosofija Frensisa Bejkona i počeci engleske empirističke filosofije: pitanje metoda, četiri idola.;

II) Empirizam Tomasa Hobsa: sistem filosofije, politička filosofija;

III) Džon Lok i zasnivanje moderne teorija saznanja. Vrste ideja i primat iskustva pri saznajnom procesu. Kritika Lajbnicove filosofije i racionalističke filosofije;

IV) Filosofski pogledi Džordža Barklija: subjektivni idealizam. Esse est percipi. Berklijev solipsizam;

V) Dejvid Hjum: problem saznanja, kauzalitet, skepticizam u odnosu na razum, odnos između strasti i razuma;

VI) Racionalizam Renea Dekarta: Pitanje metoda i sumnja. Rene Dekart: Cogito, ergo sum, utemeljenje subjekta, dokaz postojanja Boga. problem supstancije: res cogitans i res extensa;

VII) Prvi kolokvijum;

VIII) Dekartovo shvatanje strasti i duše. Pitanje o odnosu urođenih ideja i čulnih oblika saznanja;

IX) Filosofija Bleza Paskala: Logika uma i logika srca;

X) Kartezijanski sljedbenici: Nikola Malbranš;

XI) Osnovni problemi filosofije Baruha de Spinoza: supstancija kao causa sui. Spinozina etika i Euklidova metoda. Afekti i moral;

XII) Baruh de Spinoza: Deus sive natura, amor Dei intellectualis;

XIII) Filosofija Lajbnica: supstancija i monada;

XIV) Drugi kolokvijum;

XV) Prosvetitelji: znanje, nauka, progres, kritika religije. Glavni predstavnici Prosvjetiteljstva: Volter, Dalamber, Didro, Ruso, Monteskje, Lametri, Holbah.


Opterećenje studenata:

Nedeljno:

6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:

4 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije.



U semestru:

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i kolokvijume.

Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: F. Koplston, Istorija filosofije od Dekarta do Lajbnica, BIGZ, Beograd 1995 F. Bekon, Novi organon, Kultura, Beograd 1956. T. Hobs, Levijatan. Dž. Lok, Ogled o ljudskom razumu. Dž. Barkli, Rasprava o principima ljudskog saznanja. D. Hjum, Istraživanja o ljudskom razumu. R. Dekart, Meditacije o prvoj filosofiji. Baruh de Spinoza, Etika. Lajbnic, Novi ogledi o ljudskom razumu. Lajbnic, Monadologija

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Boris Brajović

Dodatne informacije o predmetu:




Naziv predmeta:

Uvod u ontologiju

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

IV

5

2P+2V


Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.

Ciljevi izučavanja predmeta: Sistematsko upoznavanje sa osnovnim ontološkim pojmovima i problemima.

Ishodi u

enja: 1. Poznaje nastanak i položaj ontologije u sistemu filosofskih disciplina. 2. Demonstrira probleme iz tradicionalne teorije „Bića kao bića“ (henološka i ontološka paradigma, ontologija i usiologija, ontološka polisemija i pros hen-relacija, metaphysica generalis, metaphysica specialis...). 3. Analizira osnovne pojmove i probleme ontologije (gigantomahia peri tes ousias, physis, kosmos, on he on, ens, essentia, unum, verum, bonum...). 4. Primjenjuje teorijska znanja iz ontologije na razumijevanje čovjekove egzistencijalne potrebe za čvrstim osloncem i orijentacijom u svijetu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Ugo Vlaisavljević, mr Gordana Krcunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim tekstovima, dijalozi, kritičke refleksije i diskusije.

Plan i program rada:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

- Tradicionalna podjela filosofije na discipline i temeljni položaj metafizike.

- Ontologija kao opšta metafizika.

- Ime i pojam ontologije. Nastanak i položaj ontologije u sistemu filosofskih disciplina.

- Ontologija kao teorijska filosofija; Platon i gigantomahia pery tes ousias.

- Ontološka diferencija: bivstvovanje (ειναι = esse = Sein) i bivstvujuće (το ον = ens = Seiende).

- Kategorijalna analiza i fundamentalne kategorije. Bivstvovanje i suština.

- Bivstvovanje i Jedno. Bivstvovanje i φυσις, bivstvovanje i kosmos.

- Bivstvovanje i vrijeme. *Prva provjera znanja: kolokvijum.

- Bivstvovanje i egzistencija.

- Bivstvovanje i Ništa.

- Bivstvovanje i mišljenje.

- Bivstvovanje i jezik.

- Bivstvovanje i Bog.

- Bivstvovanje i istina (ον και αληθεια, esse et veritas). *Druga provjera znanja.

- Bivstvovanje i vrijednost.- Bivstvovanje i Dobro.

Opterećenje studenata:
Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta 

Struktura:
2 sati predavanja 2 sati vježbi

2 sati i 40 minuta individualnog rada

studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta 


Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x

(6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati 

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. 

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20

minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.

Konsultacije: Konsultacije su nakon predavanja.

Literatura:

G. Jánoska, »Uz pojam metafizike«, Luča ½ (1984), 127-135. B. Šijaković, Mythos, physis, psyhe (131-154, 194-210). M. Hajdeger, »Šta je metafizika«? M. Hajdeger, Uvod u metafiziku. E. Levinas, »Bog i filosofija«, Luča XVIII/XIX.



Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub Šijaković

Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.


Naziv predmeta:

Uvod u estetiku

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova




Obavezni

IV

5

2P+2V


Studijski programi za koje se organizuje: :Osnovni akademski studijski program za filosofiju ( 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljavanja

Ciljevi izučavanja predmeta: : Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove estetike.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Definiše pojam estetike, umjetničko stvaranje, i druge oblasti čovjekovog djelovanja u kojima postoje estetski fenomeni. 2. Razlikuje metakategorije estetsko i estetičko kao i razliku estetskog stvaranja, umjetničkog djela i estetske recepcije. 3. Demonstrira razumijevanje estetskih kategorija: lijepo, uzvišeno, tragično, komično, duboko i duhovito. 4. Koristi primjenu estetičkih znanja u različitim oblastima estetskog (umjetnost, dizajn, moda i svakodnevni život) 5. Vlada jezikom estetike u formi razgovora i kroz formu esejističke obrade adatog problema.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Laušević, dr Sr]an Maraš

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada

Pripremna nedelja

I

P

V

Pojam i predmet estetike, problemsko polje estetike, odnos prema fil. umjetnos

Razgovor o predmetu estetike.

II

P

V

Estetika unutar filosofije, odnos prema drugim filosofskim disciplinama Demonstriranje odnosa estetike sa ontologijom, etikom, teorijom saznanja.



III

P

V

Estetika u odnosu prema naukama o umjetnosti, istoriji umjetnosti, poetici i umjetničkoj kritici.

Razgovor o pokrenutim pitanjima iz predavanja kroz konkretne primjere.

IV

P
V

Pojam umjetnosti, temeljne paradigme za njeno određenje (mimesis i stvaranje); sistematicacija umjetnosti, podjela umjetnosti kroz njenu istoriju.

Seminarska rasprava o mimesi i stvaranju.

V

P

V

Umjetnost i stvarnost, umjetnost i priroda; umjetnost, mit i religija

Dijaloška demonstracija razumijevanja navedenih odnosa.

VI
Umjetnost i istina; umjetnost i saznanje

Rasprava o osobenosti umjetničke istine.



VII

P

V

I Kolokvijum



VIII

P

V

Umjetnost i tehnika; Umjetnost i društvenost

rasprava o umjetnosti u tehničkom svijetu

IX

P

V

. Simbolički karakter umjetnosti.

Razrada pojma simbola, seminarski rad.

X

P

V

Umjetnost i igra; umjetnost i osjećajnost

Analiza osnovnih elemenata i vrsta igre.

XI

P

V

Umjetničko djelo – stvaralac - primalac: estetski predmet, forma i sadržaj, planovi i slojevi umjetničkog djela

Primjena navedenih kategorija na konkretim primjerima umjetničkih djela.Rasprava i analiza dijelova teksta iz literature.

XII
P

V

Estetski akt, doživljaj, stvaranje I recepcija umjetničkog djela.

Demonstriranje kroz raspravu na konkretnim primjerima umjetničkih djela.

XIII

P

V

Pojam genija i talenta.

Izrada eseja o pojmu genija.

XIV
II Kolokvijum

XV

P

V

Estetske i umjetničke vrijednosti, doživljaj i vrednovanje djela.

Rasprava o pojmu ukusa.

Opterećenje studenata:
Nedeljno:

5kredita x 40/30 = 6 sati i 40 min

Struktura:

2 sati predavanja

2sati vježbi

2 sati i 40 min. individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 min.) x 16 = 106 sati i 40 min

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 min) = 13 sati i 20 min.

Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min(nastava) + 13 sati i 20 min(priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i

ade kolokvijume.



Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.

Literatura: Literatura: Ivan Foht, Uvod u estetiku, Svjetlost, Sarajevo1984.

S. Petrović, Estetika, Čigoja štampa, Beograd, 1996.(Uvod u estetiku. 7-109. str.)

G, V. F. Hegel, Estetika I, Bigz, Beograd, 1986. (posebno, od 3 do 23 str.)

V. Tatarjivič, Istorija šest pojmova, Nolit Beograd, 1983.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova



Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod.

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Savo Laušević


Naziv predmeta:

Savremena filozofska antropologija

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

IV

5

2P+2V




Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.

Ciljevi izučavanja predmeta: Temeljno upoznavanje sa glavnim predstavnicima savremene evropske filosofske antropologije, njihovim djelima, idejama i uticajima.

Ishodi učenja: 1.Poznaje nastanak i razvoj savremene filosofske antropologije kao nove filosofske discipline i uticajnog misaonog pravca u 20. vijeku, u liku njenih utemeljivača (M. Šeler, H. Plesner, A. Gelen, E. Kasirer, M. Buber, E. Rotaker...). 2. Demonstrira savremene filosofsko-antropološke pojmove („bio-morfološka defi-cijentnost“, „otvorenost prema svijetu“, „akt ideiranja“, „ekscentričnost“, „sfera međuljudskog“, „drugost drugog čovjeka“...). 3. Prezentuje izvore savremene „antropološke samosvijesti“ i središnje ideje filo-sofske antropologije (čovjek kao „duhovno biće“, „čovjek kao tvorac i tvorevina kulture“, animal symbolicum, homo compensatus, homo dialogicus...). 4. Argumentuje u pravcu interdisciplinarnog pristupa čovjeku, filosofski interpretira rezultate empirijskih nauka o čovjeku i zastupa povezivanja teorijskih i empirijskih istraživanja. 5. Analizira fundamentalne fakte ljudske egzistencije i njihove međuodnose u savre-me¬nim traganjima za „antropološkim principom“. 6. Primjenjuje teorijska znanja na antropološke implikacije naučno-tehnološkog na-pretka, s obzirom na normativnu i humanističku dimenziju filosofske antropologije i čovjekovu dijalogičnost.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na filosofskim tekstovima, dijalozi, kritičke refleksije, diskusije.

Plan i program rada:

I nedjelja
II nedjelja

III nedjelja


IV nedjelja
V nedjelja

VI nedjelja


VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja


XIV nedjelja
XV nedjelja


MAKS ŠELER: u traganju za jedinstvenom slikom čovjeka; stepeni bio-psihičkog svijeta, graduelna razlika i bivstvovno određenje čovjeka.

MAKS ŠELER: Čovjek kao duhovno biće; duh i život, otvorenost prema svijetu, duhovni akti, ideje i vrijednosti; izvorna nemoć duha: Šelerova kritika klasičnog i savremenog shvatanja duha (Hegel i Frojd). Ekskurs: Kasirerova kritika Šelera.

HELMUT PLESNER: čovjekova "ekscentrična pozicionalnost"; posredovana neposrednost; Plesnerovi "antropološki zakoni".

ARNOLD GELEN: čovjek kao "biće nedostataka"; fenomen rasterećenja i potencijal čovjekovog samoostvarenja; Gelenova apsolutizacija institucija.

ERIH ROTAKER: čovjekova situativnost.

FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA I EGZISTENCIJALIZAM: filosofija života i filosofija egzistencije; Jaspers, Sartr, Kami, Berđajev; filosofska antropologija i književnost.

MARTIN HAJDEGER ("homo heideggerians"): egzistencijalna analitika tu-bivstvovanja; kritika filosofske antropologije i humanizma kao antropocentrizma. *Prva provjera znanja: kolokvijum.

ERNST KASIRER: Čovjek kao animal symbolicum. Rekapitulacija: prekid "funkcionalnog kruga" i čovjekova "otvornost prema svijetu" u savremenoj filosofskoj antropologiji.

MARTIN BUBER: antropologija međuljudskog (homo dialogicus); Buber i Kantova tri pitanja iz metaphysica specialis: struktura ljudskih relacija (Buberove "osnovne riječi").

EUGEN FINK: fenomenologija i filosofska antropologija. Finkova "radikalno ovozemaljska antropologija".

ANTROPOLOŠKI FENOMENI: konačnost, rad, vlast i ljubav.

HOMO LUDENS: igra kao vodeći antropološki fenomen kod Finka.

EMANUEL LEVINAS: čovjek i beskonačnost; etička relacija kao metafizička relacija: transcendencija lica i "zakrivljenost etičkog prostora". Levinasova kritika Hajdegera. Levinas i Buber o međuljudskom.

ODO MARKVARD (Homo compensator) i HANS BLUMENBERG ("utjeha" ili "sampotvrđivanja"): aktuelnost filosofske antropologije. *Druga prvojera znanja: kolokvijum.

ČOVJEK U DOBA TEHNOLOGIJE: antropološke osnove tehnologije kod Gelena; Ginter Anders i Hans Blumenberg o tehnologiji i antropologiji.


Opterećenje studenata:


Nedeljno:

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta 

Struktura:
2 sati predavanja 2 sati vježbi

1 sati i 20 minuta individualnog rada

studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta 
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x

(5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati 

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. 

Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40

minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)




Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.

Konsultacije: Konsultacije su nakon predavanja.

Literatura:

Берђајев, Н., Егзистенцијална дијалектика божанског и људског, Београд 1995; Buber, M., Ja i Ti, Beograd 1977; Buber, M., „Problem čoveka“, u: Dva tipa vere, Beograd 2000, 159–195; Cassirer, E., Ogled o čovjeku: Uvod u filozofiju ljudske kulture, Zagreb 1978; Fink, E., Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Beograd 1984; Gehlen, A., Čovjek – njegova priroda i njegov položaj u svijetu, Sarajevo 1974, 7–82; 379–430. Heidegger, M., Bitak i vrijeme, Zagreb 1985, paragrafi 9-13, 25-27, 41, 53, 83; Heidegger, M., Kant i problem metafizike, Beograd 1976, 131–157. Heidegger, M., „Pismo o humanizmu“ (više izdanja); Heidegger, M., „Pitanje o tehnici“. Horkheimer, M., Adorno, Th., Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo 1974, 132-179; Jaspers, K., „Duhovna situacija vremena “, Treći program, 33 (1977); Kami, A., „Pobunjeni čovek“, u: Eseji, Beograd 2008, 207–453; Левинас, Е., Тоталитет и бесконачност, Никшић 2006; Scheler, M., Položaj čovjeka u kosmosu, Sarajevo: Logos 1960, 7–109; Scheler, Max „Čovjek u svjetsko doba poravnanja“, u: Scheler, M., Ideja čovjeka i antropologija, Zagreb 1996, 191-217; Plessner, H., Stupnjevi organskog i čovjek, Sarajevo 1981, 353-419.



Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova



Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dušan Krcunović

Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.



Naziv predmeta:

Filozofija kod Slovena

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova




Obavezni

IV

5

2P+2V


Yüklə 327,53 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   13




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2022
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə