Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Nema
Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje jezičkim vještinama na nivou B2.2, tečno čitanje i razumijevanje kompleksnih opštih tekstova, dobro razumijevanje svakodnevnog govornog jezika, ovladavanje vještinom pisanja tekstova na opšte teme, usmeno izražavanje stavova i mišljenja, razumijevanje elementara kultura engleskog govornog područja.
Ishodi učenja: Nakon odslušanog kursa student će moći da: 1. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u svakodnevnoj usmenoj komunikaciji, 2. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u pisanoj komunikaciji, 3. pročita i prevede tekstove sa engleskog jezika nivoa B2 na crnogorski jezik, 4. prevede tekstove sa crnogorskog jezika na engleski jezik nivoa B2, 5. raspravlja o pročitanom tekstu na engleskom jeziku nivoa B2, 6. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u stručnoj komunikaciji, 7. se koristi engleskim jezikom u funkciji izrade seminarskog rada, eseja, pisanog sastava iz oblasti struke, 8. sa razumijevanjem pročita tekst na engleskom jeziku.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Marija Krivokapić
Metod nastave i savladanja gradiva: Kombinovanje tradicionalnog pristupa obrade gramatičkih jedinica i komunikativnog metoda, izrada domaćih radova, malih projekata, čitanje stručnih tekstova, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I Uvod u predmet, definisanje i podjela zadataka II Šta je meni važno? Radionica o kreativnom pisanju. Pisanje kratke priče. III Naučna dostignuća. Izražavanje hipotetičkih situacija. IV Religija i društvo. Razvijanje argumenta. V Etika i društvo. Upravni govor. VI Kultura vs. civilizacija. Pisanje komparativnog paragrafa. VII Kolokvijum. VIII Postokolonijalni koncepti. Pisanje opisnog paragrafa. IX Multikulturalizam u Crnoj Gori. Radionica: razvijanje projekta pozitivne akomodacije. X Ljubav. Kratka fikcija. Čitanje i prevođenje XI Porodica. Multimedijalno izražavanje XII Rad. Uslovljene situacije. XII Sloboda. Grupna argumentacija. XIV Prezentacija studentskih kreativnih radova. XV Završni ispit.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da redovno prisustvuju nastavi i rade domaće radove.
Konsultacije: Ponedjeljak, 11.30-13.00, kabinet 311
Literatura: Newbrook, J., Wilson, J. and Acklam, R. (2008). FCE Gold Plus. Coursebook and Exam Maximiser. Pearson Education, Harlow. Haines, S and Stewart, B. (2008). First Certificate Masterclass. Student’s book and Workbook OUP, Oxford. Longman Dictionary of Contemporary English. 5th ed. Pearson Education, Harlow. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. 8th ed. OUP, Oxford. Macmillan English Dictionary for Advanced Learners. Macmillan Education, Oxford.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo: po ostvarenih 1/3 trajanja kursa, student stiče 0.5 poena za svako sljedeće prisustvo Domaći rad: 5 x 1 poen Specijalno zalaganje na času: do 5 poena Studentski kreativni rad: do 10 poena Kolokvijum: 25 poena Završni ispit: 50 poena
Ocjene: E=(51-60); D=(61-70); C=(71-80); B=(81-90); A=(91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Marija Krivokapić
Dodatne informacije o predmetu: Nastava se izvodi na engleskom jeziku.

Naziv predmeta:	Njemačka klasična filosofija
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	V	5	3P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filosofija (osnovne studije)
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovna pitanja i probleme njemačke klasične filosofije
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: Poznaje osnovne probleme i sistemska rješenja njemačkog klasičnog idealizma. Razlikuje osnovne filosofske pozicije Kanta, Fihtea, Hegela i Šelinga. Vlada filosofskom pojmovnošću njemačkog klasičnog idealizma i njegovim novim problemskim sklopovima. Diskutuje transcendentalni obrt u filosofskom mišljenju. Primjenjuje primat prakti nog uma u odnosu na teorijski u svakodnevnom životu. Piše seminarske radove na teme klasi nog njema kog idealizma. Kriti ki preispituje domete njema kog klasi nog idealizma i njegov zna aj za savremeno mišljenje.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović i mr Gordana Krcunović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Metafizika i dogmatizam: empirizam, racionalizam (Hjum, Lajbnic, Volf). Predkritički i kritički period u Kantovoj filosofiji. Struktura i ideja Kritičke čistog uma. Metafizika kao nauka. Homo metaphysicus. Transcendentalni obrt. Transcendentalna estetika: čulnost – prostor i vrijeme . Transcendetalna logika: dedukcija kategorija. Jedinstvo apercepcije. Transcendentalni shematizam čistog razuma. Analogije iskustva. Pitanje uobrazilje u Kantovoj teorijskoj filosofiji. Antinomičnost uma. Primat praktičkog uma. Kantovo shvatanje morala, dužnosti, slobode, autonomija. Etika i politika. Kant i Fihte. Fihteova praktična filosofija. Principi učenja o nauci. Ja i Ne-Ja. Problem intersubjektivnosti. Razlika između Fihteovog i Šelingovog shvatanja transcendentalnog idealizma. Fihteova filosofija istorije. Hegelova kritika Kantove i Fihteove filosofije. (Seminarski). Najstariji nacrt sistema (Helderlin, Šeling, Hegel). Spor oko intelektualnog opažaja od Kanta do Šelinga. Šelingovo shvatanje slobode. Epohe samosvijesti u Šelingovom sistemu transcendentalnog idealizma. Identitet bivstvovanja i mišljenja. Selingova filosofija prirode. Filosofija mitologije i otkrovenja. Šelingova kritika Hegela. Hegelovi Rani i Jenski spisi. Pitanje početka u filosofiji. Ideja i struktura Fenomenologije duha. Svijest i samosvijest. Sluga i gospodar. Moral i običajnost. Pojam i oblici apsolutnog duha. Apsolutno znanje. Bivstvovanje i suština. Odnos pojave i stvarnosti u Hegelovog Logici. Pojam. Apolutna ideja. Hegelova filosofija istorije. Hegelovo shvatanje slobode. (Kolokvijum). Francuska revolucija i njemačka klasična filosofija. Hegelovska ljevica i hegelovska desnica
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 20 minuta Struktura opterećenja: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sat i 20 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 6 sati i 20 minuta x 16 = 101 sat i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 20 minuta) = 12 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: = 101 sat i 20 minuta (nastava) + 12 sati i 40 minuta (priprema) + 36 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama.
Konsultacije: Poslije nastave.
Literatura: I. Kant, Kritika čistog uma (5-305), Kritika praktičnog uma (Uvod); J. G. Fichte,Osnove cjelokupnog učenja o znanosti (I i II dio); J. G. Fihte, Učenje o nauci, BIGZ 1976 (Uvod); F. V. J. Šeling, Sistem transcendentalnog idealizma (Uvod, Prvo i Drugo poglavlje), O bivstvu slobode; G. V. F. Hegel, Fenomenologija duha (Predgovor, Uvod, Svijest, Samosvijet, Apsolutno znanje), Nauka logike II (7-9, 93-104,110-117, 141-164) i III (7-28, 233-251), Enciklopedija filozofskih znanosti (§ 1-83, 245-252), Istorija filosofije III (428-542); Najstariji nacrt njemačkog klasičnog idealizma.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - seminarski: 20 bodova - kolokvijum: 20 bodova - rad na nastavi 12 bodova - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Ocjene: A (92-100), B (82-91), C (72-81), D (62-71), E (52-61), E (0-51)
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Drago Perović
Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.

Naziv predmeta:	Moderna ontologija
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	V	5	2P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa razvojem ontološke problematike u kontekstu moderne i savremene filosofije.

Ishodi u

enja: 1. Poznaje smisao obnove ontološkog pitanja nakon „kopernikanskog obrta“ u modernoj filosofiji kao „filosofiji subjektivnosti“. 2. Demonstrira problematiku prelaza tradicionalnog ontološkog pojma substantia-e (hypo-keimenon) u moderni ontološki pojam subjectum-a (subjekt kao metafizički fundamentum inconcussum). 3. Analizira status ontološkog pitanja u njegovom savremenom istorijskom razvoju (od kartezijanske epistemološke egologije i njemačkog idealizma, preko egzistencijalizma i „filosofije života“, Hajdegerovog projekta fundamentalne ontologije, „jezičkog obrta“ u filosofiji, do Levinasove rehabilitacije subjektivnosti čovjekovog subjekta u „alterologiji“ kao fenomenologiji drugosti Drugog). 4. Prezentuje sadržaj temeljnih ontoloških pojmova (pojava i stvar po sebi, biće i bivanje, dijalektika, ponavljanje, onto-teo-logija, zaborav bivstvovanja, ontološka diferencija, događaj, istina kao aletheia vs. istina kao adequatio, egzistencijali i kategorijali, istoričnost, konačnost, totalitet, beskonačnost, asimetričnost, drugost... 5. Kritički promišlja odnos ontologije sa metafizikom, fenomenologijom, hermeneutikom, istorijom, logikom, naukom i tehnologijom. 6. Primjenjuje teorijska znanja u razumijevanju implikacija „fundacionalizma“ na čovjekov faktičko-istorijski život i samostalno promišlja savremene mogućnosti metafizičkog mišljenja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim tekstovima, komentari, kritičke refleksije i diskusije.

Plan i program rada:

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja
VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

NOVOVJEKOVNО ZASNIVANJE ONTOLOGIJE – Dekartоva „prva filosofija; Barkli: Esse est percipii, Spinoza: supstancija i atributi.

DOGMATSKA METAFIZIKA - empirizam i racionalizam.

KANTOVO KRITIČKO ZASNIVANJE METAFIZIKE.

HEGEL: PITANJE POČETKA U FILOSOFIJI; subjektivnost i supstancija.

KRITIKA METAFIZIKE Sub speciae temporis: Kjerkegor i Niče.

NIKOLAJ HARTMAN: "Novi putevi ontologije": novi pojam realiteta, stupnjevitost i slojevita izgradnja svijeta. *Prva provjera znanja: kolokvijum.

ONTOLOGIJA-ANTROPOLOGIJA-TEORIJA SAZNANJA - Problem slobode.

FENOMENOLOGIJA I ONTOLOGIJA: Martin Hajdeger - rehabilitacija ontologije, ponavljanje pitanja o smislu bivstvovanja; fundamentalna ontologija i egzistencijalna analitika; destrukcija metafizike. *Prva provjera znanja: kolokvijum.

KARL JASPERS - Metafizika i egzistencija.

H.-G. GADAMER: ontologija i hermeneutika.

JEZIČKI OBRT I KRITIKA ONTOLOGIJE – Vitgenštajn, Karnap: logička analiza jezika i metafizika.

KVAJN - Granice ontologije.

E. TUGENDHAT - Jezičko-analitička kritika ontologije. Formalna semantika i ontologija.

LEVINAS - Ontologija, totalitet i etika.

ZIZJULAS - Ontologija i teologija. * Druga provjera znanja: kolokvijum.

Opterećenje studenata:
Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta 

Struktura:
2 sati predavanja

1 sati vježbi

3 sati i 40 minuta individualnog rada

studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta 

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati 

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. 

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20

minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.

Konsultacije: Konsultacije su nakon predavanja.

Literatura: R, Dekart, Meditacije o prvoj filosofiji; B. de Spinoza, Etika; I. Kant, Kritika čistog uma; G. V. F. Hegel, Nauka logike I (str. 71-109); Kjerkegor, Ponavljanje; Ni

e, Volja za mo

(Deretino izdanje); N. Hartman, Novi putevi ontologije; M. Heidegger, Bitak i vrijeme; K. Jaspers, Filosofija (str. 535-679); L. Vitgenštajn, Tractatus logico-philosophicus; R. Karnap, „Prevladavanje metafizike logi

kom analiizom jezika“, u: Čemu još filozofija?, str. 251-271; Kvajn, „O onome što jeste“, u: Z. Šikić, Novija filozofija matematike, Beograd 1987, 101-118; E. Tugendhat, Predavanja iz uvoda u jezi

koanaliti

ku filosofiju, str. 9-115 i od istog Samosvest i samoodređenje.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dušan Krcunopvić

Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.

Naziv predmeta:	Moderna i savremena estetika
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
		Obavezni	V	5	3P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju ( 6 semestara, 180 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljavanja
Ciljevi izučavanja predmeta: : Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da analiziraju, razlikuju, razumiju i kritički prosude pojave, probleme, pojmove i teorije moderne i savremene estetike.
Ishodi učenja Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Odredi osnovna polazišta i izvore moderne estetike zasnovane na pojmu subjekta stvaraoca. 2. Analizira temeljna estetička pitanja njemačke klasične estetike (moć suđenja, prirodno lijepo, umjetnički lijepo, umjetnička istina...). 3. Razlikuje estetičke pojmove ukusa, uobrazilje i genija. 4. Kritički raspravlja o ključnim estetičkim teorijama 20. vijeka (integralnoj estetici, fenomenološkoj, hermeneutičkoj, strukturalističkoj, semiotičkoj, komunikativnoj...). 5. Primijeni pojedine savremene estetičke pristupe u analitičkom promišljanju konkretnih umjetničkih djela iz književnosti, muzike i slikarstva. 6. Napiše esej ili seminarski rad o nekom savremenom estetičkom problemu u kojem će pokazati njegov strukturni sklop i dati svoju valorizaciju.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Laušević, dr Sr]an Maraš
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
		Plan i program rada
Pripremna nedelja
I	P V	Zasnivanje pojmova modernost i savremenost. Estetički problemi renesanse. Razgovor o pitanju subjekta kao osnove modernog mišljenja.
II	P V	XVII i XVIII vijek u estetici: racionalizasm i empirizam, britanska škola estetike, pojmovi osjećanja ukusa. Diskusija o problemu unutrašnjeg (estetskog) čula kod Hjuma, Šaftsberija i Hačesona.
III	P V	A. Baumgarten: Uvođenje imena »estetika«, njemačka klasična estetika. Uvod u razgovor: seminarski rad o Baumgartenovom shvatanju estetike.
IV	P V	Kant: Moć suđenja, uobrazilja, ukus, lijepo, uzvišeno, genije, talenat. Diskusija povodom tumačenja Kantovog Uvoda u "Kritiku moći suđenja".
V	P V	Šelingova filosofija umjetnosti kao organon filosofije; mitologija, umjetnost i filosofija. Razgovor o Šelingovom teorijskom stavu: Umjetnost je organon filozofije.
VI	P V	Hegelova estetika: umjetnost u sistemu apsolutnog duha, duh u formi čulnosti, umjetnički prirodno lijepo, umjetnički privid, umjetnost i istina, odumiranje umjetnosti, forme umjetnički lijepog, sisterm umjetnosti. Uvod: studenske prezentacije o ključnim pitanjima Hegelove estetike, slijedi diskusija.
VII		I Kolokvijum
VIII	P V	Evolucionizam, biologizam i naturalizam u estetici; estetika kao opšta nauka oumjetnosti (M. Desoar) Kritička rasprava: o uticaju pozitivne nauke na razumijevanje umjetnosti.
IX	P V	Savremena kultura: umjetnički obrasci i estetičke paradigme u 20. vijeku; uticaji nauke na estetiku: integralna estetika (Š. Lalo); nauka o formama (E. Surio);naučna estetika (T. Munro). Razgovor o estetskim paradigmama u umjetnosti 20, vijeka?
X	P V	B. Kroče: Osnovi estetike, odnos prema Hegelu, stupnjevi u traženju istine. Estetika izraza. Razumijevanje intuicije u umjetnosti. Odnos estetike i lingvistike. Seminarski rad o odnosu estetike i linvistike, slijedi rasprava.
XI	P V	Fenomenološko-ontološka estetika (Hartman, Ingarden, Difren): osnovni principi, problemi; Hartmanova estetika: struktura estetskog akta i estetskog predmeta, planovi i slojevi u umjetnostima Analiza i tumačenje Hartmanove teorije o estetskom predmetu i estetskom aktu, (izlaganje i razgovor)
XII	P V	R. Ingarden: Estetski doživljaj,umjetničko djelo, estetske vrijednosti. Analitičko tumačenje i diskusija Ingardenove knjige: "Doživljaj, umjetničko djelo vrijednost". Zasnivanje estetskih vrijednosti.
XIII	P V	Strukturalizam u estetici: semiotička, simbolička i semantička određenja estetike. Rasprava o primjeni struktralističkog metoda na razumijevanje umjetnosti.
XIV		II Kolokvijum
XV	P V	Estetika informacija, komunikacija i medija: (A. Mol. M. Benze, Ž. Kon, U. Eko).Postmoderna umjetnost i teorija umjetnosti (Liotar,Bodrijar, Derida, Vatimo i drugi). Diskusija o razumijevanju umjetnosti kroz paradigmu jezika.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6sati I 40 min Struktura: 3 sati predavanja 2 sati vježbi 1 sat I 40min individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije			U semestru: Nastava i završni ispit: (6sati i 40 min) x 16 = 106 sati i 40 min. Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 4o min.) 13 sati i 20 min Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 1064sati i 40 min(nastava) + 13 sati i 20 min (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Priručnici: K. E. Gilbert, H. Kun, Istorija estetike, Beograd, Sarajevo, 1969.(posebno: (139 - 483. str.) M. M. Damjanović, Strujanja u savremenoj estetici, Naprijed, Zagreb, 1966. G. M. Taljabue, Savremena estetika, Nolit, Beograd, 1983... M. Perniola, Estetika XX vijeka, Svetovi, Novi Sad, 2005. Izvorna djela (obavezan izbor najmanje 5 djela): I. Kant, Kritika moći suđenja, Bigz, Beograd, 1986. Hegel, Estetika I, Bigz, Beograd, 1986. J.Šeling, Filosofija umjetnosti, Bigz, Beograd, F.Šiler, O lijepom, Kultura, Beograd, 1967 D.Hjum, O mjerilu ukusa N. Hartman, Estetika, Kultura, Beograd, 1968. R. Ingarden, Doživljaj, umjetničko djelo, vrijednost, Nolit, Beograd, 1975. M. Hajdeger, Spisi o umjetnosti, FLU, Cetinje, 2008. R.Jaus, Estetička recepcija, Nolit, Beograd, 1989. U. Eko, Estetika i teorija informacija, Prosveta, Beograd, 1977. Ž. Kon, Estetika, Estetika komunikacije, Klio, Beograd,1968.(str 90-133)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: I kolokvijum do 20 bodova II kolokvijum do 20 bodova prisustvo u nastavi do 10 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Savo Laušević

Naziv predmeta:

Filozofija prirode

Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova
Obavezni

V

5

2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Studijski programi za filosofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da upozna studente sa temeljnim pojmovima klasične,novovjekovne i moder ne filozofije prirode i da ih osposobi da razviju sposobnost samostalnog i kritičkog filosofskog promišljanja aktuelnih problema savremene filosofije prirode i prirodnih nauka.

Ishodi učenja: Nakon što polože ovaj ispit studenti će moći da:

1. steknu uvid u genezu, razvoj i sudbinu filosofskih promišljanja o prirodi,

2. upoznaju temeljne pojmove klasične, novovjekovne i savremene folozofije prirode,

3. refleksivno i kritički promišljaju posledice narušenog jedinstva i harmonije čovjeka sa prirodom i na multidisciplinaran način pristupaju temama I problemima savremene filosofije prirode.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc.dr Radoje Golović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, testovi, konsultacije.

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra).

Pripremna nedjelja
I nedjelja

Predstave o prirodi(fysis) u antičkoj grčkoj filosofiji.

II nedjelja

Fisiologija predsokratovaca. Hilozoizam Talesa.

III nedjelja

Priroda i život kao metafora bivstvovanja-Parmenid.

IV nedjelja

Demokritovo u

enje o atomima.

V nedjelja

Platonova kosmologija.

VI nedjelja

Aristotelova fizika.Pojmovi materije,prostora,vremena,kretanja,kosmosa i života.

VII nedjelja

Pretumačenje pojma prirode.Humanizam i tehnika.Natura parendo vincitur!(F.Bekon).

VIII nedjelja

Novovjekovna naturfilozofija (Dekart , Lajbnic,Spinoza). (I test znanja)

IX nedjelja

Spekulativna filozofija prirode (Šeling).

X nedjelja

Transcendentalna filozofija prirode (Kant).

XI nedjelja

Dijalektika prirode (Hegel ).

XII nedjelja

Filozofija života.

XIII nedjelja

Determinizam i kauzalitet.Moderna filozofija fizike: I.Njutn, R.Bošković, A. Ajnštajn, N.Bor.

XIV nedjelja

Savremena filozofija fizike:H.Rajhenbah i K.F. fon Vajczeker. ( II test znanja)

XV nedjelja

Narušeno jedinstvo čovjeka i prirode.Kosmizam i ekologija.Restitucija prirodocentrizma.

XVI nedjelja

Završni ispit.

XVII nedjelja

Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII-XXI nedjelja

Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada testova i seminarskih radova.

Konsultacije: Nakon predavanja.

Opterećenje studenta u časovima:

Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:

2 sata predavanja
2 sata vježbi
2 sata i 40 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sata i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sata i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Literatura:

Pražić A. Priroda i teleologija, Istraživačko izdavački centar SSO Srbije,Beograd,1986.str.1-44,80-193.

Pavlović B. Filozofija prirode,Naprijed, Zagreb 1978.

Đorđević R. Uvod u filosofiju fizike, Jasen, Beograd 2004.str. 45-60,65-70,159-184,195-198,222-225,261-264,306-309.

Platon ,Timaj, Mladost, Beograd,1981.

Aristotel, Fizika,Tomislav Ladan,Hrvatska sveučilšna naklada, Zagreb,1992 (izabrana poglavlja)

Barnes,Jonatan, Aristotel, Kruzak, Zagreb,1996.

Kant I.Opća povijest prirode i teorija neba,Svjetlost,Sarajevo 1989.

Hegel G.W.F. Filozofija prirode.

Dopunska literatura.

Šijaković B.Mythos,physis, psyche, Jasen, Beograd,2002.

Hajzenberg, Fizika i filozofija,Kruzak, Zagreb,1998

Vajczeker, K.F.fon Jedinstvo prirode,''Logos'',''Veselin Masleša'', Sarajevo,1988.

Žakob F. Logika živog,Nolit, Beograd,1978.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- I test: 20 bodova, - II test: 20 bodova,

- seminarski rad: 5 bodova,

- aktivnost u nastavi 5 bodova,

- prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.

Posebne naznake za predmet: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Radoje Golović

Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta:	Simbolička logika
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	5.	5	2TP+0PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Neophodno je položiti predmete Uvod u logiku i Moderna logika
Ciljevi izučavanja predmeta: Student treba da nauči da primjenljuje formalni jezik predikatske logike, da razumije smisao i filozofske posljedice Gedelovih teorema.
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Formuliše Peanovu aritmetiku u predikatskoj logici. 2. Objasni osnovne pojmove teorije izračunljivosti i prepoznaje mogućnost i značaj kodiranja sintaksnih objekata u prirodnim brojevima. 3. Opiše kompletnost teorije u predikatskoj logici. 4. Formuliše i objašnjava smisao Gedelovih teorema nepotpunosti. 5. Objašnjava najvažnije filozofske posljedice Gedelovih teorema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović; Mr Darko Blagojević.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I) Upoznavanje sa predmetom i uslovima za njegovo polaganje. Pregled literature. II) Iskazna logika. III) Predikatska logika. IV) Peanova aritmetika u predikatskoj logici. V) Osnovni pojmovi teorije izračunljivosti. VI) Kodiranje sintaksnih objekata pomoću prirodnih brojeva. VII) Prvi kolokvijum VIII) Gedeleove teoreme nepotpunosti IX) Neke filozofske posljedice Gedelovih teorema X) Gedelov Ontološki dokaz o postojanju Boga XI) Gedel, Toma Akvinski i nesaznatljivost Boga XII) Gedelova teorema i ljudska priroda XIII) Gedelova matematika filozofije. XIV) Drugi kolokvijum XV) Popravni kolokvijum
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: K. Došen, Osnovna logika, 2013, elektronsko izdanje, slobodno na Internetu; M. Borisavljević, Uvod u logiku, I dio, Saobraćajni fakultet, Beograd, 2009; A. Kron, Logika, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, 1998, str. 1-184; M. Božić i S. Vujić, Matematematička logika sa elementima opšte logike, Naučna knjiga, Beograd, 1979; D. van Dalen, Logic i Structure, Springer, Berlin, 1983, glave 1 i 2; E.Dž. Lemon, Upoznavanje sa logikom, Jasen, Nikšić, 2002, glave 1-4; S. Vujošević, Matematička logika, CID, Podgorica, 1996; S. Prešić, Elementi matematičke logike, Zavod za izdavanje udžbenika, Beograd, 1972; Ž. Kovijanić-Vukićević i S. Vujošević, Uvod u logiku, Podgorica, 2009, elektronska verzija slobodno dostupna na Internetu; P. Janičić, Matematička logika u računarstvu, Matematički fakultet, Beograd, 2004, glava 2, posebno odjeljak 2.3.2, glava 3, posebno odjeljak 3.3.1.; Bazz, M., Papadimitriou, C., Putnam, H., Scott, D., Harper, C. (ed.) (2011) Kurt Gödel and the Foundations of Mathematics, Cambridge University Press, London.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Vladimir Drekalović
Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:		Praktikum iz estetike
Šifra predmeta	Status Predmeta		Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
	Obavezni		V	3	1P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita.
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta: predmet ima za cilj da uvede studente u estetičko i kritičko prosuđivanje različitih umjetničkih praksi upoznavanjem sa njihovim bitnim strukturama i mogućnostima njihove recepcije.
Ishodi učenja: Nakon što odradi praktičnu nastavu i položi ispit student će biti osposobljen da: a) odredi i definiše specifičan pojam estetike koji se vezuje za određene umjetničke oblasti i ujedno razlikuje konkretne umjetničke prakse u njihovom međusobnom odnosu u svjetlosti estetičke perspektive; b) analizira osobene umjetničke pravce kako u njihovoj posebnosti tako i u njihovom međusobnom odnosu tako što ih upoređuje kako u horizontu zasebnih estetika tako i u onom opšte estetike; c) primijeni stečeno estetičko znanje na kritičku procjenu i estetsko prosuđivanje primijenjenih estetika i određenih umjetničkih praksi; d) demonstrira usvojeno estetičko znanje putem samostalne produkcije usmenih i pisanih rasprava koje se tiču estetičke oblasti i područja umjetničke kreacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Srđan Maraš
Metod nastave i savladavanja gradiva: praktična nastava, rad na izvornim filozofskim tekstovima, tumačenja, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i pripreme za ispit.
Plan i program rada:
Pripremna nedjelja
I nedjelja	Pedagoške instrukcije o obavezama studenata u toku nastave, metodi nastave i načinu savladavanja gradiva. Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima. Pregled literature.
II nedjelja	Estetika književnosti Egzistencijalna psihoanaliza: Sartrov rad o Bodleru Analiza i tumačenje izabranih odlomаka. Diskusija.
III nedjelja	Estetika i šizoanaliza: Delezova studija o Prustu Kritička rasprava o Delezovoj studiji.
IV nedjelja	Kritički realizam i avangarda: Lukačev sud o Manu i Kafki Određivanje i definisanje osnovnih elemenata Lukačeve kritike.
V nedjelja	Estetika muzike Muzika u perspektivi Hegelove estetike I Kolokvijum
VI nedjelja	Bloh i Duh utopije Analiza i tumačenje izabranih odlomаka iz Blohove knjige. Diskusija.
VII nedjelja	Dijalektička estetika: Adornova estetika nove muzike Estetička procjena Adornove dijalektičke pozicije.
VIII nedjelja	Estetika slikarstva i vajarstva Fenomenologija slike i slikanja u Merlo-Pontijevoj perspektivi Analiza i tumačenje odlomаka iz rada Oko i duh. Kritička rasprava..
IX nedjelja	Dekonstruktivistički prilaz slikarstvu: Derida i istina o slikarstvu Demonstracija dekonstruktivističke teorije.
X nedjelja	Gi Skarpeta: povratak baroka Istraživanje ključnih aspekata baroknog duha. Diskusija.
XI nedjelja	Estetika filma i fotografije. Valter Benjamin o fotografiji Analiza i tumačenje teksta. Kritička rasprava.
XII nedjelja	Žak Omon: film kao vizuelna i zvučna predstava. Montaža. Film i naracija. Upoznavanje sa osnovnim elementima filmske umjetnosti II Kolokvijum
XIII nedjelja	Estetika primijenjenih umjetnosti Žak Ransijer: dekorativna umjetnost kao socijalna umjetnost Analiza i tumačenje određenog odlomka iz Estezis-a . Diskusija.
XIV nedjelja	Đilo Dorfles: ornament u perspektivi oscilacije moderne umjetnosti Procenjivanje i vrednovanje principa dekorativne umjetnosti. Razgovor.
XV nedjelja	Ginter Anders: fantomski svet televizije i radija Analiza i tumačenje odlomaka iz Andersove studije Svet kao fantom i matrica. Kritička rasprava.
Obaveze studenata:
Konsultacije: U terminima nakon nastave.
Opterećenje studenta u časovima:
Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 1 sati predavanja 1 sati vježbi 2 sati individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije			U semestru Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Obavezna literatura: Lukač, Đ., „Franc Kafka ili Tomas Man?“ u Današnji značaj kritičkog realizma, Kultura, Beograd, 1959, str. 44–90. Hegel, G.V.F., „Muzika“ u Estetika lll, Kultura, Beograd, 1961, str. 278–346. Merlo-Ponti, M., „Oko I duh“ u Oko I duh, Vuk Karadžić, Beograd, 1968, str. 5–38. Benjamin V., „Mala istorija fotografije“ u O fotografiji I umetnosti (Izabrana dela I), Službeni glasnik, Beograd, 2011, str. 165–185. Ransijer, Ž., „Dekorativna umetnost kao socijalna umetnost“ u Estezis, Adresa, Novi Sad, 2014, str. 137–157. Dorfles, Đ., „Ornament i njegova mitopoetička vrednost“ u Pohvala disharmoniji, Svetovi, Novi Sad, 1991, str. 151–161. Šira (neobavezna) literatura: Sartr, Ž.P., „Bodler“ u Izabrana dela 6, Nolit, Beograd, 1981, str. 287–381. Delez, Ž., Prust i znaci, Plato, Beograd, 1998. Adorno, T., Filozofija nove muzike, Nolit, Beograd, 1968. Bloh, E., Duh utopije, BIGZ, Beograd, 1982, str. 75–211. Derida, Ž., Istina u slikarstvu, Jasen, Nikšić, 2001. Skarpeta G., Povratak baroka, Svetovi, Novi Sad, 2003, str. 93–132. Omon, Ž., Estetika filma, Clio, Beograd, 2006. Sulaž, F., Estetika fotografije, Kulturni centar Beograda, Beograd, 2008. Anders, G., Svet kao fantom i matrica, Prometej, Novi Sad, 1996.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - I kolokvijum do 20 bodova - II kolokvijumdo 20 bodova - Prisustvo u nastavi 10 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Srđan Maraš