Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije

Studijski programi za koje se organizuje: Filosofija (moduli)
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da studentima omogući razumijevanje i kritičko korišćenje savremnih tehničko-tehnoloških „instrumenata“ i prostora.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: Poznaje savremene teorije i odnose filosofije prema tehnici i medijima. Razlikuje tradicionalno i savremeno poimanje tehnike i načina ljudske komunikacije. Vlada modernim i savremenim teorijskim preokretima u razumijevanju mjesta i značaja tehnike i medija u čovjekovom životu. Primjenjuje teorijska znanja u istraživačkim projektima, svakodnevnom i poslovnom tehničko-medijskom svijetu. Kritički preispituje zavisnosti čovjekovog mišljenja i djelanja od savremenih tehničkih i medijskih sistema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Filosofija tehnike i medija kao izazov savremenom mišljenju: filosofsko i naučno razumijevanje tehnike i medija. Antički sistem znanja i mjesto tehne u njemu. Logos-oko-ruka. Organoidnost tehnike: čovjekovi organi i tehnika (pribor, mašina, kompjuter) Doba slike svijeta: filosofija-nauka-tehnika-tehnologija. Problem globalizacije. Pitanje o suštini tehnike. Virtuelna stvarnost i mišljenje. Prostor i vrijeme u virtuelnom svijetu. Jezik i pismo u virtuelnom svijetu: linguistic turn i meduial turn. Sloboda i nasilje u virtuelnom svijetu. Nove mogućnosti saznanja, mediji (fotografija, telefon, radio, TV, elektonski i digitalni mediji) i načini komunikacije. Oblici masovnih komunikacija. Nova subjektivnost i intersubjektivnost: vlastito i strano; privatno i javno. Moć i nemoć tehnike i medija. Istina i laž u tehničko-tehnološkim i medijskim sistemima.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 20 minuta Struktura opterećenja: 3 sata predavanja 2 vježbi Sat i dvadeset minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 6 sati i 20 minuta x 16 = 101 sat i 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 20 minuta) = 12 sati i četrdeset minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 101 sat i 20 minuta (nastava) + 12 sati i četrdeset minuta (priprema) + 36 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama.
Konsultacije: Poslije nastave.
Literatura: M. Hajdeger, „Pitanje o tehnici“, u: Isti, Predavanja i rasprave, Plato : Beograd, 1999, str. 9-32; O. Špengler, Čovjek i tehnika, ; N, Berđajev, „Duh i mašina“, 114-120, i „Čovjek i mašina“, 394-401, u: Isti, Čovjek i mašina, Logos; Beograd, 2002, ; M. Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike, Zagreb 1997. H. Burger, Filozofija tehnike, Naprijed : Zagreb, 1979, str. 11-74, 119-154; P. Virilio, Informatička bomba, Svetovi: N. Sad, 2000.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 2 seminarska rada po 10 bodova - prisustvo i rad na nastavi 12 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda

Naziv predmeta:	Filozofija obrazovanja
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	VI	5	2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski program za filozofiju (6 semestara,180 ECTS kredita); nastavni modul
Uslovljenost drugim predmetima: Slušanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta: Uvođenje studenata u osnovna problemska pitanja, teorije i kategorije filozofije obrazovanja.
Ishodi učenja: Po završetku ovog predmeta, student će moći da: 1. Objasni ključna pitanja, teorije i kategorije filosofije obrazovanja. 2. Analizira odnos pedagogije i filosofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja. 3. Objasni specifičnosti filosofije i nauke, odnos između kulture i obrazovanja, značaj dijaloga u filosofiji i obrazovanju. 4. Upoređuje različite pristupe pojmu obrazovanja u filozofskoj tradiciji. 5. Analizira savremene tendencije u filosofiji obrazovanja. 6. Procjenjuje specifičnosti odnosa između obrazovanja i društva, sa akcentom na evropsku ideju univerziteta i univerzitetskog obrazovanja. 7. Napiše samostalan rad u kojem će objasniti i prosuditi određeni filozofski problem.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Slavka Gvozdenović
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Plan i program rada:
I nedjelja	P Uvod u filozofiju obrazovanja, obrazovanje i vaspitanje kao predmet filozofske obrade. V Razgovor o ključnim pitanjima filozofije obrazovanja.
II nedjelja	P Filozofija pedagogije, odnos pedagogije i filozofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja, otuđenje pedagogije od filozofije. V Analiza odnosa pedagogije i filozofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja.
III nedjelja	P Filozofsko utemeljenje obrazovanja, smisao i svrha obrazovanja. V Rad na izvornim tekstovima.
IV nedjelja	P Filozofija i nauka neophodne komponente obrazovanja. V Prirodne i društvene nauke u obrazovanju.
V nedjelja	P Obrazovne potencije filozofskog mišljenja i znanja: temeljnost, cjelovitost, umnost i kritičnost. V Rad na izvornim tekstovima.
VI nedjelja	P Kultura i obrazovanje. Filozofska kultura i obrazovanje. Dijalog u filozofiji i obrazovanju. V Diskusija o odnosu kulture i obrazovanja.
VII nedjelja	P Pojam obrazovanja u filozofskoj tradiciji. Sloboda i autoritet u obrazovanju. V Prezentacije i rad na izvornim tekstovima.
VIII nedjelja	P Priprema za kolokvijum. V Kolokvijum.
IX nedjelja	P Analiza rezultata kolokvijuma. Antički pojam obrazovanja (paideia) kao oblikovanje višeg čovjeka. Obrazovanje prema vrlini (arete), teorijsko i praktičko obrazovanje (bios teoretikos i bios praktikos). Sofistička ideja obrazovanja. V Analiza izabranih djelova teksta iz literature.
X nedjelja	P Platonovo obrazovanje pomoću znanja (episteme). Zakonodavac kao vaspitač, duh zakona i obrazovanje. Aristotel, etičko i političko obrazovanje čovjeka. V Seminarski radovi o Platonovom obrazovnom idealu i Aristotelovom učenju o etičkom i političkom obrazovanju čovjeka.
XI nedjelja	P Srednjovjekovni pojam obrazovanja, religija i obrazovanje. V Prezentacije i rad na izvornim tekstovima.
XII nedjelja	P Moderni pojam obrazovanja u znaku subjektivnosti, vodeći humanistički pojmovi u obrazovanju, Kantovo shvatanje prosvetiteljstva. Ž. Ž. Ruso: ideal obrazovanosti. V Upoređvanje različitih pristupa obrazovanju.
XIII nedjelja	P Savremene tendencije u filozofiji obrazovanja. Hermeneutički potencijali obrazovanja. Obrazovanje i društvo, Obrazovni sistemi i institucije; Evropska ideja univerziteta i univerzitetskog obrazovanja. V Analiza savremenih tendencija u filozofiji obrazovanja.
XIV nedjelja	P Kolokvijum/seminarski rad V Prezentacije seminarskih radova
XV nedjelja	P Postmoderna i proces obrazovanja. Instrumentalnost u obrazovanju. Profesionalizacija, ekspertsko znanje bez obrazovanja. Put u postmodernu neobrazovanost (Liotar). Disciplinarna društva i obrazovanost (Fuko) V Prezentacije seminarskih radova. Upoređvanje različitih pristupa obrazovanju.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 2 sat i 40 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije	U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama, izrada seminarskih radova, učestvovanje u raspravama i polaganje kolokvijuma.
Konsultacije: Posle predavanja
Literatura: Pregledi: Hajtger, Marijan: Filozofska pedagogija, u: P. Kozlovski, Vodič kroz filozofiju, Plato, Beograd 2003, (str. 32-43) Libert, Artur: Filosofija nastave, Geca Kon, Beograd, 1935. Morin, E.: Odgoj za budućnost, Educa, Zagreb, 2002. Polić, M.: K filozofiji odgoja, Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja, Zagreb, 1993. Hufnagel, Erwin: Filozofija pedagogike, Demetra, Zagreb, 2002. Polić, M. (ur.), Filozofija i odgoj u suvremenom društvu, Hrvatsko filozofsko društvo, Zgreb, 2006. Izvorna literatura: (obavezan izbor od tri knjige) Aristotel: Nikomahova etika, FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988. Jeger, Verner: Paideia, KZNS, Novi Sad, 1991. (str. 7-15; 150-166; 236-271) Kant, I.: Šta je prosvećenost? U:Um i sloboda, Velika edicija ideja, Beograd, 1972. (str. 41-49) Niče, F.: Šopenhauer kao vaspitač, Grafos, Beograd, 1987. Gadamer, H. G.: Istina i metoda,V. Masleša, Sarajevo,1978. (str. 35-70) Ruso, Ž. Ž.: Emil ili o vaspitanju, Beograd, 1950. Lyotard, J. F.: Postmoderno stanje, Bratstvo-Jedinstvo, Novi Sad, 1988. Derek Bok: Univerzitet na tržištu, komercijalizacija visokog školstva, Clio, Beograd, 2005. Jaspers, K.: Ideja univerziteta, Plato, Beograd, 2003. (str. 15-115) Liessmann, K. P.: Teorija neobrazovanosti, Zablude društva znanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - kolokvijum 20 bodova - seminarski rad 20 bodova - prisustvo i rad na nastavi 10 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod.
Ocjene: A (91-100), B (81-90), C (71-80), D (61-70), E (51-60), F (manje od 50)
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Savo Laušević i prof. dr Slavka Gvozdenović
Dodatne informacije o predmetu: Informacije o dodatnoj literaturi studenti će dobijati na predavanjima.