Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije



Yüklə 327,53 Kb.
səhifə10/13
tarix17.11.2018
ölçüsü327,53 Kb.
#80578
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   13




Studijski programi za koje se organizuje: Filosofija (moduli)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da studentima omogući razumijevanje i kritičko korišćenje savremnih tehničko-tehnoloških „instrumenata“ i prostora.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da:

  1. Poznaje savremene teorije i odnose filosofije prema tehnici i medijima.

  2. Razlikuje tradicionalno i savremeno poimanje tehnike i načina ljudske komunikacije.

  3. Vlada modernim i savremenim teorijskim preokretima u razumijevanju mjesta i značaja tehnike i medija u čovjekovom životu.

  4. Primjenjuje teorijska znanja u istraživačkim projektima, svakodnevnom i poslovnom tehničko-medijskom svijetu.

  5. Kritički preispituje zavisnosti čovjekovog mišljenja i djelanja od savremenih tehničkih i medijskih sistema.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



Filosofija tehnike i medija kao izazov savremenom mišljenju: filosofsko i naučno razumijevanje tehnike i medija.

Antički sistem znanja i mjesto tehne u njemu. Logos-oko-ruka.

Organoidnost tehnike: čovjekovi organi i tehnika (pribor, mašina, kompjuter)

Doba slike svijeta: filosofija-nauka-tehnika-tehnologija. Problem globalizacije.

Pitanje o suštini tehnike.

Virtuelna stvarnost i mišljenje.

Prostor i vrijeme u virtuelnom svijetu.

Jezik i pismo u virtuelnom svijetu: linguistic turn i meduial turn.

Sloboda i nasilje u virtuelnom svijetu.

Nove mogućnosti saznanja, mediji (fotografija, telefon, radio, TV, elektonski i digitalni mediji) i načini komunikacije.

Oblici masovnih komunikacija.

Nova subjektivnost i intersubjektivnost: vlastito i strano; privatno i javno.

Moć i nemoć tehnike i medija.

Istina i laž u tehničko-tehnološkim i medijskim sistemima.



Opterećenje studenata:


Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 20 minuta



Struktura opterećenja:

3 sata predavanja

2 vježbi

Sat i dvadeset minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije




U semestru:

Nastava i završni ispit: 6 sati i 20 minuta x 16 = 101 sat i 20 minuta

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x (6 sati i 20 minuta) = 12 sati i četrdeset minuta

Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)



Struktura opterećenja:

101 sat i 20 minuta (nastava) + 12 sati i četrdeset minuta (priprema) + 36 sati (dopunski rad)




Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama.

Konsultacije: Poslije nastave.

Literatura: M. Hajdeger, „Pitanje o tehnici“, u: Isti, Predavanja i rasprave, Plato : Beograd, 1999, str. 9-32; O. Špengler, Čovjek i tehnika, ; N, Berđajev, „Duh i mašina“, 114-120, i „Čovjek i mašina“, 394-401, u: Isti, Čovjek i mašina, Logos; Beograd, 2002, ; M. Galović, Uvod u filozofiju znanosti i tehnike, Zagreb 1997. H. Burger, Filozofija tehnike, Naprijed : Zagreb, 1979, str. 11-74, 119-154; P. Virilio, Informatička bomba, Svetovi: N. Sad, 2000.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- 2 seminarska rada po 10 bodova

- prisustvo i rad na nastavi 12 bodova

- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda





Naziv predmeta:

Filozofija obrazovanja


Šifra predmeta

Status predmeta

Semestar

Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema

Obavezni

VI


5

2P+2V





Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski program za filozofiju (6 semestara,180 ECTS kredita); nastavni modul

Uslovljenost drugim predmetima: Slušanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima

Ciljevi izučavanja predmeta: Uvođenje studenata u osnovna problemska pitanja, teorije i kategorije filozofije obrazovanja.

Ishodi učenja: Po završetku ovog predmeta, student će moći da: 1. Objasni ključna pitanja, teorije i kategorije filosofije obrazovanja. 2. Analizira odnos pedagogije i filosofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja. 3. Objasni specifičnosti filosofije i nauke, odnos između kulture i obrazovanja, značaj dijaloga u filosofiji i obrazovanju. 4. Upoređuje različite pristupe pojmu obrazovanja u filozofskoj tradiciji. 5. Analizira savremene tendencije u filosofiji obrazovanja. 6. Procjenjuje specifičnosti odnosa između obrazovanja i društva, sa akcentom na evropsku ideju univerziteta i univerzitetskog obrazovanja. 7. Napiše samostalan rad u kojem će objasniti i prosuditi određeni filozofski problem.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Slavka Gvozdenović

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.

Plan i program rada:

I nedjelja

P Uvod u filozofiju obrazovanja, obrazovanje i vaspitanje kao predmet filozofske obrade.

V Razgovor o ključnim pitanjima filozofije obrazovanja.



II nedjelja

P Filozofija pedagogije, odnos pedagogije i filozofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja, otuđenje pedagogije

od filozofije.

V Analiza odnosa pedagogije i filozofije u pitanjima obrazovanja i vaspitanja.


III nedjelja

P Filozofsko utemeljenje obrazovanja, smisao i svrha obrazovanja.

V Rad na izvornim tekstovima.



IV nedjelja

P Filozofija i nauka neophodne komponente obrazovanja.

V Prirodne i društvene nauke u obrazovanju.



V nedjelja

P Obrazovne potencije filozofskog mišljenja i znanja: temeljnost, cjelovitost, umnost i kritičnost.

V Rad na izvornim tekstovima.



VI nedjelja

P Kultura i obrazovanje. Filozofska kultura i obrazovanje. Dijalog u filozofiji i obrazovanju.

V Diskusija o odnosu kulture i obrazovanja.



VII nedjelja

P Pojam obrazovanja u filozofskoj tradiciji. Sloboda i autoritet u obrazovanju.

V Prezentacije i rad na izvornim tekstovima.



VIII nedjelja

P Priprema za kolokvijum.

V Kolokvijum.



IX nedjelja

P Analiza rezultata kolokvijuma. Antički pojam obrazovanja (paideia) kao oblikovanje višeg čovjeka.

Obrazovanje prema vrlini (arete), teorijsko i praktičko obrazovanje (bios teoretikos i bios praktikos). Sofistička

ideja obrazovanja.

V Analiza izabranih djelova teksta iz literature.



X nedjelja

P Platonovo obrazovanje pomoću znanja (episteme). Zakonodavac kao vaspitač, duh zakona i obrazovanje.

Aristotel, etičko i političko obrazovanje čovjeka.

V Seminarski radovi o Platonovom obrazovnom idealu i Aristotelovom učenju o etičkom i političkom

obrazovanju čovjeka.



XI nedjelja

P Srednjovjekovni pojam obrazovanja, religija i obrazovanje.

V Prezentacije i rad na izvornim tekstovima.



XII nedjelja

P Moderni pojam obrazovanja u znaku subjektivnosti, vodeći humanistički pojmovi u obrazovanju, Kantovo

shvatanje prosvetiteljstva. Ž. Ž. Ruso: ideal obrazovanosti.

V Upoređvanje različitih pristupa obrazovanju.


XIII nedjelja

P Savremene tendencije u filozofiji obrazovanja. Hermeneutički potencijali obrazovanja.

Obrazovanje i društvo, Obrazovni sistemi i institucije; Evropska ideja univerziteta i univerzitetskog

obrazovanja.

V Analiza savremenih tendencija u filozofiji obrazovanja.



XIV nedjelja

P Kolokvijum/seminarski rad

V Prezentacije seminarskih radova



XV nedjelja

P Postmoderna i proces obrazovanja. Instrumentalnost u obrazovanju. Profesionalizacija, ekspertsko znanje bez

obrazovanja. Put u postmodernu neobrazovanost (Liotar). Disciplinarna društva i obrazovanost (Fuko)

V Prezentacije seminarskih radova. Upoređvanje različitih pristupa obrazovanju.


Opterećenje studenata:


Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta



Struktura opterećenja:

2 sata predavanja

2 sata vježbi

2 sat i 40 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije




U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta


Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.


Struktura opterećenja:

106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama, izrada seminarskih radova, učestvovanje u raspravama i polaganje kolokvijuma.

Konsultacije: Posle predavanja

Literatura:

Pregledi:

Hajtger, Marijan: Filozofska pedagogija, u: P. Kozlovski, Vodič kroz filozofiju, Plato, Beograd 2003, (str. 32-43)

Libert, Artur: Filosofija nastave, Geca Kon, Beograd, 1935.

Morin, E.: Odgoj za budućnost, Educa, Zagreb, 2002.

Polić, M.: K filozofiji odgoja, Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja, Zagreb, 1993.

Hufnagel, Erwin: Filozofija pedagogike, Demetra, Zagreb, 2002.

Polić, M. (ur.), Filozofija i odgoj u suvremenom društvu, Hrvatsko filozofsko društvo, Zgreb, 2006.

Izvorna literatura: (obavezan izbor od tri knjige)

Aristotel: Nikomahova etika, FPN, Zagreb, 1982; Globus – Liber, Zagreb, 1988.

Jeger, Verner: Paideia, KZNS, Novi Sad, 1991. (str. 7-15; 150-166; 236-271)

Kant, I.: Šta je prosvećenost? U:Um i sloboda, Velika edicija ideja, Beograd, 1972. (str. 41-49)

Niče, F.: Šopenhauer kao vaspitač, Grafos, Beograd, 1987.

Gadamer, H. G.: Istina i metoda,V. Masleša, Sarajevo,1978. (str. 35-70)



Ruso, Ž. Ž.: Emil ili o vaspitanju, Beograd, 1950.

Lyotard, J. F.: Postmoderno stanje, Bratstvo-Jedinstvo, Novi Sad, 1988.

Derek Bok: Univerzitet na tržištu, komercijalizacija visokog školstva, Clio, Beograd, 2005.

Jaspers, K.: Ideja univerziteta, Plato, Beograd, 2003. (str. 15-115)

Liessmann, K. P.: Teorija neobrazovanosti, Zablude društva znanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.


Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- kolokvijum 20 bodova

- seminarski rad 20 bodova

- prisustvo i rad na nastavi 10 bodova

- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod.


Ocjene:

A (91-100), B (81-90), C (71-80), D (61-70), E (51-60), F (manje od 50)



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof.dr Savo Laušević i prof. dr Slavka Gvozdenović

Dodatne informacije o predmetu: Informacije o dodatnoj literaturi studenti će dobijati na predavanjima.


Yüklə 327,53 Kb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   13




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2022
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə