Sveučilište u zagrebu

Odsjek za psihologiju

Filozofski fakultet u Zagrebu
Predmet: Izvješće o doktorskoj disertaciji

mr. sc. Anite Lauri Korajlija

U Zagrebu, 18. siječnja 2010.

Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 21.XII. 2009. godine imenovani smo u Stručno povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije mr.sc. Anite Lauri Korajlija pod naslovom "Perfekcionizam i anksiozna osjetljivost kao rizični faktori za pojavu anksioznih smetnji: kvantitativna i kvalitativna studija". Stručno povjerenstvo razmotrilo je priloženu disertaciju, pa podnosi Vijeću sljedeće

I z v j e š ć e

Doktorska disertacija mr.sc. Anite Lauri Korajlija ima 194 stranice teksta koji uključuje velik broj tablica i grafičkih prikaza, 308 referenci u popisu korištene literature i 8 stranica priloga.

U prvom dijelu uvodu disertacije autorica govori o anksioznosti te o anksioznim smetnjama i poremećajima i pritom ukratko spominje rezultate istraživanja koja povezuju anksioznost s perfekcionizmom i anksioznom osjetljivošću. U drugom dijelu uvoda autorica detaljno raspravlja o anksioznoj osjetljivosti, psihološkom konstruktu koji je veliko zanimanje izazvao tek posljednjih 20-ak godina, a koji spominju gotovo sve teorije o podrijetlu psihičkih poremećaja unutar kliničke psihologije. Riječ je o strahu od simptoma anksioznosti koji se temelji na vjerovanju da simptomi anksioznosti mogu imati štetne posljedice po pojedinca. Autorica disertacije prikazuje različita teorijska shvaćanja anksiozne osjetljivosti, opisuje njezinu strukturu i etiologiju te je povezuje s crtom anksioznosti i s anksioznim poremećajima. Posljednji dio tog dijela uvoda autorica je posvetila prikazu anksiozne osjetljivosti u dječjoj dobi. Treći dio uvoda odnosi se na perfekcionizam i u njemu su prikazane njegove definicije, objašnjen je njegov nastanak iz razvojne perspektive, a prikazani su i rezultati istraživanja u kojima je proučavana povezanost perfekcionizma i anksioznosti te anksiozne osjetljivosti.
Opći cilj doktorske disertacije mr.sc. Anite Lauri Korajlija bio je provjera dijela Integrativnog hijerarhijskog modela anksioznosti (Brown, Chorpita i Barlow, 1998.) i to na djeci i odraslima. Pri toj je provjeri primijenjena eksplanatorna mješovita metoda koja je uključivala prikupljanje prvo kvantitativnih, a potom i kvalitativnih podataka.

a) Kvantitativni dio istraživanja

Cilj kvantitativnog dijela istraživanja bio je ispitati povezanost simptoma anksioznosti s perfekcionizmom i anksioznom osjetljivošću kod djece i odraslih. Budući da istraživanja jasno ukazuju na rodne razlike u izraženosti simptoma anksioznosti i njihovoj etiologiji, povezanost navedenih varijabli provjeravana je odvojeno za dječake i djevojčice, odnosno za muškarce i žene.
U skladu s ciljem postavljeni su i problemi istraživanja:

1. 
   Utvrditi doprinos dimenzija anksiozne osjetljivosti (psihičke brige, tjelesne brige i socijalne brige) u objašnjenju izraženosti simptoma anksioznosti kod djevojčica i dječaka, odnosno muškarca i žena.
   
2. 
   Utvrditi doprinos dimenzija perfekcionizma i njihove interakcije (zabrinutost zbog pogrešaka, zadovoljstvo uspjehom, kompulzivnost i želja za divljenjem kod djece; negativan i pozitivan perfekcionizam kod odraslih) u objašnjenju izraženosti simptoma anksioznosti kod djevojčica i dječaka, odnosno muškarca i žena.
   
3. 
   Utvrditi zajednički doprinos dimenzija anksiozne osjetljivosti i dimenzija perfekcionizma te njihove interakcije u objašnjenju izraženosti simptoma anksioznosti kod djevojčica i dječaka, odnosno muškarca i žena.
   

Za svaki problem istraživanja autorica je postavila i pripadajuće hipoteze koje su u skladu s teorijskim postavkama i/ili do sada prikupljenim empirijskim nalazima u ovom području.

Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 2.536 sudionika i to 1.061 i 1.475 djece. Uzorak odraslih sudionika sastavljen je metodom snježne grude u dva grada: Osijeku (49%) i Zagrebu (51%). U skupini odraslih podjednak je broj muškaraca i žena (51,1% i 48,9%), a njihova je prosječna dob 41,8 god. (totalni raspon = 18 do 68 godina). Uzorak djece također je iz Zagreba i Osijeka. U Zagrebu su to bili učenici jedne osnovne i jedne srednje škole, a u Osijeku je to bio prigodan uzorak osnovnoškolske i srednjoškolske djece sastavljen metodom snježne grude. U istraživanju je sudjelovalo neznatno više dječaka (53,2%) nego djevojčica (46,8%), dobi od 11 do 18 godina.
U istraživanju su primijenjeni različiti mjerni instrumenti. Na uzorku odraslih primijenjeni su Upitnik stanja-osobine anksioznosti za odrasle, Ljestvica pozitivnog i negativnog perfekcionizma i Indeks anksiozne osjetljivosti, a na uzorku djece: Upitnik stanja-osobine anksioznosti za djecu. Ljestvica adaptivnog/neadaptivnog perfekcionizma i Dječji indeks anksiozne osjetljivosti.
Podaci su prikupljani u sklopu projekta "Anksioznost i depresivnost u cjeloživotnoj perspektivi" koji financijski podupire MZOŠ-a (voditeljica projekta: prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić). Postupak prikupljanja podataka razlikovao se ovisno o skupini (djeca/odrasli) i mjestu prikupljanja podataka. Ispitivanje djece iz Zagreba provedeno je u sklopu jedne gradske osnovne škole (svi učenici od 4. do 8. razreda), a srednjoškolci su bili iz jedne strukovne škole. U školama je ispitivanje provedeno grupno, tijekom redovite nastave, trajalo je jedan školski sat, a provodili su ga istraživači na projektu. Roditelji djece uključene u istraživanje dali su svoj informirani pristanak Studenti psihologije u Zagrebu i Osijeku, u svrhu prikupljanja eksperimentalnih sati, imali su zadatak pronaći odrasle sudionike iz svoje okoline. Kako su u Osijeku i djeca i odrasli sudionici prikupljani metodom snježne grude, zadatak studenata bio je da pronađu obitelji i primjene upitnike na svim članovima obitelji starijim od 10 godina. U prikupljanju podataka sudjelovalo je 37 studenata iz Zagreba i 35 studenata iz Osijeka. Ispitivanje je provedeno individualno, a sudionici su potpisali pisani pristanak za sudjelovanje u istraživanju.

Statistička obrada dobivenih rezultata uključivala je računanje osnovnih statističkih vrijednosti, razlike među rezultatima provjeravane su t-testovima za nezavisne i zavisne uzorke, povezanosti među varijablama provjeravane su korelacijskim analizama, a doprinosi prediktora u predviđanju/objašnjenju kriterijskih varijabli provjeravani su hijerarhijskim regresijskim analizama.

Dobiveni rezultati pokazuju da dimenzije anksiozne osjetljivosti objašnjavaju 18,7% varijance anksioznosti kod djevojčica. Psihičke i tjelesne brige, kao dimenzije anksiozne osjetljivosti, predstavljaju značajne, i to rizične prediktore anksioznosti. Kod dječaka, ukupan postotak objašnjenje varijance anksioznosti iznosi 22,7%, a u skladu s postavljenim hipotezama, značajni rizični prediktori su sve tri dimenzije anksiozne osjetljivosti. Kod žena, psihičke brige, kao jedini značajan prediktor, objašnjavaju 39,1% varijance anksioznosti. I konačno, pokazalo se da kod muškaraca dimenzije anksiozne osjetljivosti objašnjavaju 35,8% varijance anksioznosti, a njezini značajni prediktori bili su psihičke i socijalne brige.

Kad je riječ o perfekcionizmu, pokazalo se da njegove dimenzije objašnjavaju 30,9% varijance anksioznosti djevojčica. U skladu s postavljenim hipotezama, zabrinutost zbog pogrešaka jedini je značajan rizični činitelj, dok zadovoljstvo uspjehom, kompulzivnost te interakcija želje za divljenjem i zadovoljstva uspjehom predstavljaju značajne zaštitne činitelje. Dimenzije perfekcionizma objašnjavaju 24,3% varijance anksioznosti kod dječaka pri čemu su rizični činitelji zabrinutost zbog pogrešaka te želja za divljenjem, a zaštitni zadovoljstvo uspjehom te interakcija kompulzivnosti i želje za divljenjem. Negativan i pozitivan perfekcionizam te njihova interakcija objašnjavaju 41,4% varijance anksioznosti žena. Pri tome je negativan perfekcionizam rizičan, a pozitivan perfekcionizam samostalno i u interakciji s negativnim perfekcionizam zaštitni činitelj. Kod muškaraca, samo su pozitivan i negativni perfekcionizam značajni prediktori anksioznosti i oni objašnjavaju 27,5% varijance. Pozitivan perfekcionizam je zaštitni činitelj, a negativan perfekcionizam je rizični činitelj.

Dimenzije anksiozne osjetljivosti i perfekcionizma zajednički objašnjavaju 31% varijance anksioznosti kod djevojčica. Rizični činitelji su psihičke brige, zabrinutost zbog pogrešaka te interakcija psihičkih briga i zadovoljstva uspjehom. Zaštitni činitelji su zadovoljstvo uspjehom te kompulzivnost. Kod dječaka, dimenzije anksiozne osjetljivosti i perfekcionizma zajednički objašnjavaju 30% varijance anksioznosti. Rizične činitelje predstavljaju psihičke i tjelesne brige, zabrinutost zbog pogrešaka te interakcija tjelesnih briga sa zadovoljstvom uspjehom i kompulzivnošću. Zaštitni činitelj je zadovoljstvo uspjehom. Kod žena, dimenzije anksiozne osjetljivosti i perfekcionizma zajednički objašnjavaju 54,3% varijance anksioznosti. Rizični činitelji su psihičke brige, negativan perfekcionizam te interakcija tjelesnih briga i pozitivnog perfekcionizma. Zaštitni činitelji su pozitivan perfekcionizam, interakcija pozitivnog i negativnog perfekcionizma te interakcija pozitivnog perfekcionizma i psihičkih briga. Kod muškaraca, dimenzije anksiozne osjetljivosti i perfekcionizma zajednički objašnjavaju 46% varijance anksioznosti. Pri tome su psihičke brige i negativan perfekcionizam rizični činitelji, a pozitivan perfekcionizam je zaštitni činitelj.

Rezultati kvantitativnog dijela istraživanja pokazali su da postoje rodne i dobne specifičnosti u strukturi prediktora anksioznosti. Dimenzije anksiozne osjetljivosti značajni su činitelji ranjivosti za razvoj anksioznih smetnji. U kombinaciji s dimenzijama perfekcionizma, dimenzije anksiozne osjetljivosti, predstavljaju značajne prediktore, ali malog efekta. Pri tome su samo psihičke brige čimbenik ranjivosti kod svih sudionika i to bez obzira na dob i spol, dok socijalne brige, kad se u obzir uzmu i dimenzije perfekcionizma, nisu značajan prediktor anksioznosti. Tjelesne brige značajan su prediktor anksioznosti kod dječaka, ali u interakciji s pozitivnim aspektima perfekcionizma predstavljaju značajan prediktor i kod odraslih žena.