Ursula Legvin………………………………………….…..Leva
ruka tame
52
da bude u saglasnosti sa ciklusom somer-kemer. Svi imaju jednom mese~no odmor;
niko, ma kakav polo`aj zauzimao, ne mo`e da se obave`e ili prisili da radi dok je u
kemeru. Nikome nisu zatvorena vrata kemerske ku}e, ma koliko bio siroma{an ili
neobi~an. Sve drugo ustupa mesto periodi~nim patnjama i svetkovinama strasti. To lako
mo`emo da razumemo. Ono, me|utim, {to veoma te{ko shvatamo jeste ~injenica da ~ak
~etiri petine svog vremena ti ljudi provode bez ikakvih seksualnih podsticaja. Za seks
uvek ima mesta, obilje mesta; ali to mesto uvek je negde po strani. Getenjansko du{tvo,
u svom svakodnevnom dejstvovanju i u svom toku `ivljenja, sasvim je li{eno seksa.
Razmislite: svako se mo`e svemu posvetiti. To zvu~i krajnje jednostavno, ali su
zato psiholo{ke posledice ove okolnosti nesagledive. ^injenica da je svako izme|u
sedamnaeste i pribli`no trideset pete godine obavezan da bude (kako to ka`e Nim)
"vezan za ra|anje"
ukazuje na to da ovde, zapravo, niko nije u toj meri "vezan" kao {to
je verovatno da }e `ene biti ma gde drugde, bilo u psiholo{kom ili fizi~kom smislu.
Obaveze i povlastice raspore|ene su prili~no ravnomerno; svako se izla`e istom riziku i
svako ima istu mogu}nost izbora. Shodno tome, ovde niko nije u toj meri slobodan kao
{to su to slobodni mu{karci ma gde drugde.
Razmislite: dete nema psihoseksualnih veza sa majkom ili ocem. Na Zimi ne
postoji mit o Edipu.
Razmislite: nema
seksa bez pristanka, ne postoji silovanje. Kao {to je to kod
ve}ine sisara izuzev ~oveka, do koitusa mo`e do}i samo obostranim pozivom i
pristankom; on nikako druga~ije nije mogu}. Zavo|enje je, svakako, mogu}e, ali se mora
vra{ki dobro vremenski podesiti.
Razmislite: ne postoji podela ~ove~anstva na jaku i slabu polovinu, na
za{titnike i za{ti}ene, na vladaju}e i pot~injene, na vlasnika i imovinu, na aktivnog i
pasivnog. U stvari, svekolika te`nja ka dvojnosti koja preovla|uje ljudskim na~inom
mi{ljenja na Zimi je smanjena ili izmenjena.
Ovo {to sledi mora da u|e u moja zavr{na uputstva: kada sretnete nekog
Getenjanina, ne mo`ete i ne smete da u~inite ono {to biseksualci prirodno ~ine - da mu
pripi{ete ulogu mu{karca ili `ene, te da shodno
tome zauzmete prema njemu
odgovaraju}i stav, ve} u zavisnosti od onoga {to o~ekujete da bi mogli biti pretpostvljeni
ili mogu}i odnosi izme|u osoba istog, odnosno suprotnog pola. Svekoliko ustrojstvo
na{ih dru{tveno-seksualnih me|uodnosa ovde ne postoji. Oni ne mogu da igraju tu
ulogu, zato {to jedni druge ne vide kao mu{karce ili `ene. Nama je to gotovo nemogu}e
da pojmimo i prihvatimo. Koje je prvo pitanje {to ga postavimo kada novoro|en~e do|e
na svet?
Pa ipak, za Getenjane se ne mo`e upotrebiti zamenica "ono". Oni ne
predstavljaju srednji rod, ve} su potencijali ili integrali. Budu}i da nemam na
raspolaganju karhidsku zamenicu za ljudsko bi}e, koja se koristi za ozna~avanje osoba u
fazi somera, moram da pribegnem zamenici "on" iz istog razloga iz koga upotrebljavamo
zamenicu mu{kog roda za transcendentnog Boga: ona je manje odre|ena, manje posebna
od zamenica srednjeg ili `enskog roda. Ali sama primena ove zamenice u mojoj svesti
Ursula Legvin………………………………………….…..Leva ruka tame
53
neprestano me nagoni da zaboravim na to da Karthi|anin sa kojim sam u dru{tvu nije
mu{karac, ve} mu{karac`ena.
Ako do|e do upu}ivanja
prvog mobila, valja ga upozoriti na to da }e mu ponos
biti pogo|en, osim ako nije veoma samouveren ili senilan. Mu{karac `eli da mu se
mu{kost po{tuje, a `ena da joj se `enstvenost ceni, ma koliko bili posredni i tanani ti
znaci po{tovanja i cenjenja. Na Zimi to ne postoji. ^ovek se po{tuje i cenu samo kao
ljudsko bi}e. U pitanju je grozno iskustvo.
A sada evo moje teorije. Razmi{ljaju}i o pobudama za jedan takav opit, ako je
takav
stvarno bio, i poku{avaju}i mo`da da iskupim na{e hainske pretke za varvarizam,
za postupanje prema `ivim stvorenjima kao prema stvarima, do{la sam do nekih
pretpostavki o tome {ta se dalje moglo dogoditi.
Ciklus somer-kemer delovao je na nas kao poni`avaju}i povratak na estrusni
ciklus ni`ih sisara, kao pot~injavanje ljudskih bi}a mehani~kom imperativu parenja.
Mogu}e je da su oni koji su preduzeli opit `eleli da ustanove da li }e ljudska bi}a li{ena
stalne seksualne mo}i ostati inteligentna i kadra da razviju kulturu.
Sa druge strane, vremensko ograni~enje dejstva seksualnog nagona i njegovo
"izjedna~avanje" u dvopolnom bi}u mora da u velikoj meri spre~ava kako
iskori{}avanja, tako i osuje}enja tog nagona. Seksualna osuje}enja
zacelo i ovde postoje
(iako se dru{tvo bori protiv njih {to bolje ume; sve dok je dru{tvena jedinica dovoljno
velika da vi{e od jedne osobe bude u isto vreme u fazi kemera, seksualno zadovoljenje
prili~no je izvesno), ali se ona bar ne nagomilavaju i ne talo`e; sa njima je gotovo kada
se kemer okon~a. Lepo; na ovaj na~in po{te|uju sebe mnogih tra}enja i ludila; {ta,
me|utim, preostaje u someru? [ta oplemenjivati? [ta mo`e da postigne dru{tvo evnuha?
Ali, razume se,
oni nisu evnusi u fazi somera, ve} se pre mogu uporediti sa decom iz
prepubertetskog razdoblja: nisu, dakle, u{kopljenici, ve} pritajeni.
Jo{ jedna pretpostavka u vezi sa svrhom hipoteti~nog opita: odstranjenje rata.
Nisu li drevni Hainci izlo`ili zamisao o tome da neprekidna seksualna mo} i
organizovana dru{tvena agresivnost, koje nisu svojstvene nijednom drugom sisaru do
~oveku, predstavljaju uzrok i posledicu? Ili, nisu li smatrali, kao i Tumas Song Angot, da
je rat ~isto mu{ka supstitutivna delatnost, ogromno silovanje, te su stoga u svom opitu i
odstranili mu{kost koja siluje i `enskost koja biva silovana? Sam Bog zna. ^injenica je
da Getenjani, iako veoma skloni nadmetanju ({to potvr|uju razra|eni dru{tveni kanali za
takma~ko ostvarenje presti`a), ne deluju odve} ratoborno; u svakom slu~aju,
oni do sada
nisu imali ni{ta sli~no ratu. Umorstva me|u njima prili~no su ~esta kada su u pitanju
jedna `rtva ili dve; ona sa deset ili dvadeset `ivota ve} su retka, dok smaknu}a stotina i
hiljada ljudi uop{te ne postoje. Za{to?
Nije isklju~eno da se ispostavi kako sve to nema nikakve veze sa psihologijom
proisteklom iz njihove dvopolnosti. Getenjana, uostalom, i nema toliko mnogo. Tu je,
osim toga, i klima. Vremenske prilike na Zimi toliko su nepogodne i tako blizu granice
podno{ljivosti, ~ak i za njih same i pored izuzetne prilago|enosti na hladno}u, da mo`da
koriste svoj borbeni duh da bi se borili protiv zime. Uzgredni narodi, rase koje tek {to
`ivotare, retko su kada ratni~ki nastrojeni. Na
kraju krajeva, preovla|uju}i ~inilac u