34
4.2.8 Opozision ant « y » ek « i » pou reprezant son [j]
Ena boukou dimounn ki finn exprim difikilte ki zot fnn gagne pou kone ki bizin
servi ant « i » ouswa « y » dan bann mo kot son [j] aparet. Ki pou ekrir : stasyon
ouswa stasion ?, diksyoner ouswa diksioner ?, byin ouswa bien ?, etc. Grafi-
larmoni ti propoz enn itilizasion konplemanter ant sa de let-la. “I ” pou servi dan
plas “y” sak fwa ki li plase ant enn konsonn ek enn vwayel kouma dan
« tansion », « kamion », « morisien », « dibien », etc. “Y”, par kont, pou servi
dan koumansman ek dan lafin enn silab : yer, may, abey, etc. Komite teknik LKM
finn konserv sa prinsip-la, etan done ki li permet sa de let-la vinn konplemanter e
ki zot alternans permet evit enn ta konfizion kan ekrir.
4.2.9 Opozision ant « w », «ou » ek « oi » pou reprezant son [w]
Opozision ant opsion « w », «ou » ek « oi » dan bann mo kouma mwa/moi,
leroi/lerwa,
kwin/koin/kouin/, etc. finn souvan prezante kouma enn parmi bann
gran difikilte ki dimounn zwenn kan zot pe ekrir Kreol. Apre bann diskision intans
lor sa size-la ek bann esanz ant bann pratisien lekritir an Kreol, Komite Grafi-
larmoni ti opte pou « w » lor argiman ki li finn instal li pli fasilman dan letan (kan
fer referans ek bann dimounn ki ekrir) e li pli stab ek pli lizib par ninport ki
dimounn, enn fwa ki prinsip-la finn aprann. An efe, si aplik “ou” ou “oi” dan enn
fason sistematik, ena enn risk ki dan sertin mo, nou retrouv nou devan enn sekans
kot ena trwa vwayel ouswa kot pa tro kone kouma pou ekrir. Ex. : ‘loin’ ou
‘louin’ (‘loin’) ek ‘moins’ ou ‘mouins’ (‘moins’). Se pou sa bann rezon-la ousi ki
Komite Teknik lor Lortograf Kreol Morisien finn trans an faver “w’ ek propoz pou
zeneraliz so itilizasion dan bann lezot-ka mem si nou konsian ki dan sertin milie,
ena ankor detrwa ti rezerv lor itilizasion « wa » dan plas « oi » dan bann mo
kouma mwa, ledwa, lerwa, etc. Sel exsepion ki nou sigzere isi se diferans ki
kapav (ek mem swetab) fer ant lwe (« mo pe lwe mo loto ») ek loue (« mo pe loue
mo Bondie »), etan done diferans sinifikasion ek prononsiasion ki ena isi.
***
35
4.2.10 Rezime: kriter ki finn gid bann opsion grafik isi
Nou pou terminn sa parti-la par enn rezime lor bann kriter ki finn gid nou bann
opsion grafik isi.
(1) Kriter prinsipal: korespondans fonik-grafik
Kriter prinsipal ki finn dominn bann swa se kriter korespondans fonik-grafik.
Setadir ki otan ki posib, nou finn sey fer bann let alfabe koresponn ek bann son ki
nou servi kan nou koz Kreol.
Dan bann ka kot kriter korespondans fonik-grafik pa ti sifizan pou amenn klarte,
swa parski li kree bann anbigwite anterm lektir, swa parski li permet plizier
posibilite anterm lektir ek lekritir, nou finn aplik lezot kriter, san ki ena forseman
enn yerarsi ant zot. Parmi bann kriter-la, ena:
(2) Transparans onivo lektir;
(3) Proximite ek enn grafi ki mwin etranze pou bann itilizater;
(4) Efikasite pedagozik itiliz enn grafem (let alfabe) konpare ek enn lot;
(5) Resepsion par piblik-itilizater.
36
5
em
PARTI
REGLEMAN ORTOGRAFIK
LOR TRANSPOZISION SON-GRAFI POU KREOL MORISIEN
5.1. Apre tou seki nou finn dir ek lir dan kat premie parti sa dokiman-la, ler finn
arive pou prezant bann regleman ortografik lor transpozision son-grafi (fonem-
grafem) pou Kreol Morisien, tel ki zot finn aprouve Mardi 21 Desam 2010, apre
plizier deba, diskision ek propozision amandman.
Pou fasilit lektir bann non-spesialis, nou koumans par prezant bann let (grafem) ki
servi dan Kreol avan vinn lor zot korespondans fonik (fonem) akonpagne ek bann
lexanp. Nou pe azout enn kolonn pou signal bann exsepsion ek bann remark kan
nou trouv li neseser. Kan bizin, nou pou met ousi enn not ki pou permet dimounn
ki anvi, konsilte tel ou tel parti dokiman-la pou gagn bann explikasion ouswa
detay lor tel ou tel swa grafik.
5.2 Vwayel oral
LORTOGRAF KREOL MORISIEN-TABLO 1
V
wayel oral
Let/group
let
(alfabe
romin)
Son
(alfabe
IPA)
14
Lexanp Exsepsion/remark
a a
alert, balon, beta
e e
ekrir, egrer, dite, marse
i i
itil, plim, mari, lion,
nasion, bien, ansien
Dan
ka
« lion »,
« nasion »,
« bien » ek « ansien », nou itiliz
« i » e non pa « y » parski nou
omilie enn silab. « Y » pou servi
zis dan koumansman ek dan lafin
enn silab (get seksion 4.2.8 pou
plis detay).
o o
oter, zoli, loto
u
U
brushing, flush, rush,
b
urger, d
uster, cl
uster
(Get seksion 4.2.5 pou plis detay).
ou
u
koulou, louke, mou,
likou
14
IPA : International Phonetic Alphabet