30
4.2.6 Vwayel nazal: « an », « on », ek « in » (« en »)
Distinksion ant vwayel ek konsonn nazal atraver formil « n/nn » ki Grafi LPT finn
servi depi plis ki 30 an, finn bien etabli zordi dan pratik lekritir ek lektir an Kreol
Morisien. Grafi-larmoni finn align li lor mem prinsip e se ousi seki Komite Teknik
LKM pe fer.
Toutfwa, si tretman vwayel « an » pa poz okenn problem ni onivo lektir ni onivo
lekritir (ex.:
zanfan, andan, kontan,
elefan,
zean, etc.), lor «
on » ek «
in »
(« en »), ena kanmem detrwa explikasion ki bizin fer pou rann zot itilizasion pli
kler kan pe ekrir.
Let
o+n = «
on » ousi finn larzman aksepte kouma sinbol grafik pou transkrir
korespondan nazal vwayel « o » (mouton, kapon, pizon, bonbon, pwason, etc.). Me
mazorite pratisien dakor pou kree enn exsepsion isi. Li konsern diferans ki nou
panse bizin fer ant « nom » (kategori gramatikal ek fason apel enn dimounn) ki
nou ekrir avek enn « m » ek « non », adverb negasion. Sa distinkion-la inportan
pou evit konfizion ant sa de mo-la kan pe lir, etan done frekans elve ki zot toule de
ena dan Kreol Morisien. Enn fwa ki nou finn aksepte exsepsion-la pou « nom »,
nou prolonz li lor bann mo ki derive direkteman depi nom: sirnom, prenom,
pronom, etc., pou rann li pli an akor ek sistem-la.
Lor « in » (« en »), problem ki finn poze li inpe pli serye e so inplikasion pli lour.
Komite Teknik LKM finn pran not ase rapidman bann komanter ki finn exprime
dan lapres depi 2009 par sertin pratisien lektirir an Kreol, lor konfizion posib ki
kapav ena lor sign grafik ki bizin swazir ant sa de-la (« in » ouswa « en ») pou
transkrir vwayel nazal ki nou retrouve dan son [%] (« ein », tel ki li prononse an
Franse). Problem-la finn evoke, par exanp, dan enn lartik ki finn paret dan
L’Express (1
e
Novam 2010), kot lartik-la sit, dan sa fason-la, bann propo Dev
Virasawmy: « la Grafi-larmoni donne deux possibilités pour la nasalisation
d’« e ». Cela donne au choix « in » ou « en ». […] C’est cause de confusions» […]
« latrenn » pouvant devenir « latrinn » » (ibid.).
Sa « konfizion » ki dimounn finn resanti la, finn amenn diferan tip opsion dan
pratik lekritir an Kreol. Sertin finn swazir pou align zot lor «
in » prinsipalman,
avek bann adaptasion an « en » kan bizin. Lezot finn desid pou les laport ouver ek
toule de posibilite. Alor ki ena ki finn opte dan enn fason sistematik pou « en »
dan plas « in » dan tou sirkonstans pou reprezant sa son-la. Avek pou rezilta, ki
nou gagn bann mo kouma: envitasion, enternasional, enkapab, enporte, desten,
maren, sapen, lapen, paren, etc., an konkirans avek : invitasion, internasional,
inkapab, inporte, destin, marin, sapin, lapin, parin, etc., respektivman.
31
Apre ki nou finn relir Grafi-larmoni an detay lor sa laspe-la, nou pe propoz isi nou
bann komanter ek propozision.
1.
Dan Tablo ki Grafi-larmoni prezante paz 30 (get version kreol pli lao), li
kler ki opsion ki Grafi-larmoni propoze an realite pou son nazal se « in»
(avek kom lexanp: fin, linz, rinte, rezin). Li zis signale dan so kolonn
drwat akote, ki LPT permet enn flexibilite ant de sinbol (e li donn kouma
lexanp pou LPT : fin/fen, linz/lenz, rinte/rente).
2.
Me li vre ousi ki dan so not explikatif (p.31), Grafi-larmoni fer mansion
pou permet enn degre flexibilite ant « in » ek « en » dan sertin ka
(“However, some flexibility will have to be observed since en is also used
with the same value as in”) (ibid.). Li kler isi ki absans presizion lor kan
exakteman bizin servi « in » e kan exakteman bizin servi « en » finn kree
kondision pou ki ena sertin konfizion lor ki manier exakteman pou transkrir
sa son-la dan tou sirkonstans e permet zistifie bann kritik ki finn ena lor la.
Li plis ki neseser zordi ki nou koriz sa absans-la par enn explikasion kler
pou tou dimounn.
3.
Li bon signale ki dan bann diskision ki finn presed priz desizion lor sa
issue-la, komite lor Grafi-larmoni finn apiy li lor bann reflexion ki ti finn
deza ena avan li, lor sa laspe-la, par bann lezot dimounn ki finn travay lor
preparasion enn grafi pou Kreol Morisien. Nou pou sit sirtou bann dimounn
ki finn travay lor « Grafi legliz » (1998, kot D. Virasawmy ti enn
kolaborater) e, an partikilie dokiman Graphie standard pour le Kreol ki
explik bann opsion grafik ki zot finn retenir. Nou pou sit ousi pasaz lor son
« in » ki Grafi-larmoni repran dan paz 25 so rapor : « In/in : comme en
français (fin, lin, desin…). En français il y a plusieurs formes pour le son
‘in’ (ain, ein, eint) mais en kreol ‘in’ sera la règle mais parfois quand ‘in’
est suivi de ‘n’, il s’avère nécessaire de l’écrire ‘enn’ pour le distinguer de
‘inn’ (venn/vinn, lalenn/lalinn; lasenn/Lasinn;(…) » (Graphie standard
pour le Kreol tel ki Grafi-larmoni sit li, p. 23).
4.
Nou signale ousi ki dan Sapit 1 so liv Aprann lir ek ekrir morisyen (ki
prezan lor web), D.Virasawmy introdir sistem grafik ki li finn servi pou so
liv dan sa fason-la : « Grafi ki pe servi isi se seki Legliz Katolik ek so
lagazet, La Vie Catholique, servi; se seki bann tradikter Levanzil dapre Sin
Mark finn servi; seki websayt literatir Morisien, Boukie Banane, servi ».
Grafi-larmoni (p.22) fer mansion sa laspe-la e sa finn kontribie pou li fer so
swa.
5.
Dan enn fason pli anpirik, avan ki sakenn deside lor lekel ant « in » ek
« en » pli sinp pou lir, li ti pou bon fer enn sinp konparezon mantal (ou
mem al teste lor terin) lor degre fasilite lektir ki kapav ena ant lalis (a):