Microsoft Word Lortograf Kreol Morisien 11 apr 2011. docx



Yüklə 0,5 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə18/20
tarix04.02.2018
ölçüsü0,5 Mb.
#23803
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   20

 

51

deza integre e ki anmemtan, zot pa poz okenn problem prononsiasion, zot bizin 



trete kouma bann mo antie an zotmem (anba, anka, anplener, etc.).  

6.6.4 Tretman bann mo kot servi adverb negasion « pa » 

Problem ki poze avek adverb negasion « pa » li inpe parey, sirtou kan li rant dan 

enn konbinezon ek enn lot item (pa + oule; pa + ena; pa + ankor) e kot toule de 

debous lor enn form kontrakte. Si lor plan prononsiasion, sa form kontrakte la pa 

soulev gro problem, kestion poze lor ki fason pou ekrir li.  

Prinsip ki finn retenir par AKM dan renion ki finn ena Mardi 21 Desam 2010, se 

desizion pou rekomann itilizasion form plin sa bann expresion-la sak fwa ki ekrir, 

plito ki zot form kontrakte (ki fer parti liniver oral) pou fer desort ki bann zelev 

konpran fonksionnman intern bann konstriksion-la avan ki zot ekrir li dan zot form 

kontrakte.  

Me si bizin ekrir bann form kontrakte, par exanp kan pe transkrir enn diskour oral, 

li bon kone ki opsion pou swazir. Ena de opsion ki prezante isi: servi enn apostrof 

ouswa non. Par exanp, pa + oule kapav, dan so form abreze, vinn pale ouswa 

pa’le;  pa + ena kapav vinn pena ouswa p’ena;  pa + ankor kapav vinn pankor 

ouswa p’ankor. Ki opsion pou swazir dan sakenn sa bann ka-la ?  

Ena de kriter kot nou pe baz nou pou determinn nou swa: enn ladan li statistik, lot-

la li lozik. Sak fwa ki, dapre nou analiz, form abreze enn anplwa paret pli frekan ki 

so version long dan itilizasion kouran bann Morisien, nou finn opte pou pa met 

apostrof (ex.: pa + ena = penapa + ankor = pankor). Sak fwa ki enn form long 

paret pli dominan ki so form abreze, dan itilizasion bann Morisien, nou finn opte 

pou met enn apostrof (ex.: pa + finn = pa’nn; pa + oule = pa’le). Me kriter lozik, 

li ena so linportans ousi. Pena ek pankor pena zot omonim dan Kreol Morisien. 

Donk posibilite ki ena konfizion lor sa plan-la, li pa existe. Par kont, pann ek pale 

deza existe antan ki bann mo otonom dan Kreol. Donk, kan nou servi apostrof pou 

ekrir pa’nn ek pa’le, nou pe kontribie pou diminie risk konfizion. Mem prinsip 

pou aplike pou bann lezot mo ki trouv dan mem sitiasion. 

Me ankor enn fwa, prinsip ki rekomande isi, se servi form plin kan pe ekrir e non 

form abreze, seki vedir ki pa ankor pou privilizie dan lekritir dan plas pankorpa 

ena olie penapa finn olie pa’nn, etc. 



 

52

KONKLIZION 



 

Nou pou konklir sa rapor-la an trwa mouvman. Dabor par enn rapel lor bann gran 

lax ki finn gid nou dan so preparasion, so bann propozision ek so redaksion. Dan 

enn deziem tan, nou pou donn detrwa indikasion lor so bann limit. Pou fini, nou 

pou donn enn apersi lor travay ki ena ankor pou fer dan domenn standardizasion 

lekritir Kreol Morisien. 

 



 



Enn rapel lor bann gran lax ki finn gid sa rapor-la … 

 

Sa rapor-la rezilta enn travay reflexion ki enn Komite Teknik finn fer lor bann 



propozision grafik ki enn lot rapor, ki ena pou nom Grafi-larmoni, finn fer an 

2004, lor fason pou ekrir Kreol Morisien. Komite Teknik la finn etablir enn bilan 

kritik lor sitiasion lekritir an Kreol, si-z-an apre ki bann propozison Grafi-larmoni 

finn met an pratik par plizier dimounn ek institision. Bilan kritik ki finn etablir 

finn permet Komite Teknik: (1) konsolid laplipar bann propozision Grafi-larmoni; 

(2) vinn de-lavan avek plizier nouvo propozision; (3) formil tou sa bann 

propozision grafik la, dan form bann regleman ortografik pou Kreol Morisien.  

Nou travay finn tourn otour de lax: (a) transpozision son-grafi ; (b) konvansion lor 

enn seri item kouma: sistem ponktiasion, lortograf pou bann zour lasemenn ek 

mwa dan lane, nom langaz, nom prop, toponim, itililizasion tredinion ek apostrof, 

indikasion ler, kantite, sinbol pou bann size teknik, siantifik, etc.  

 

 



Limit rapor-la… 

 

Sa rapor-la konsern inikman bann regleman lor fason ekrir bann mo an Kreol 

Morisien, apartir enn bann kriter ki Komite Teknik finn desid pou pran an 

konsiderasion. Li pena okenn pretansion perfeksion, e li pa dir ki bann regleman-la 

absoli ek definitif. An fonksion reaksion ki bann itilizater lang-la pou ena dan 

bann mwa ek lane ki pe vini, e par rapor ek degre difikilite ki zot pou exprime, 

kitfwa boukou ladan pou bizin modifie. Me nou ti bizin koumans kikpar, e pou 

lemoman, se fason pli sinp, pli obzektif, e pli lozik ki nou finn trouve.  




 

53

Rapor-la pena nonpli pretansion pou dir dimounn kouma bizin koze, ni ki varyete 



kreol zot bizin swazir, dan bann sitiasion kot ena plizier varyete ki posib. Li pa dir 

si li preferab dir sime ouswa semindevan ouswa divan, ousi ouswa osi, etc. Li 

zis dir kouma pou ekrir sa bann mo-la, enn fwa ki dimounn finn fer zot swa. Me 

kouma li ete pou tou lang, avek letan, sak domenn ek sak kontext kot itiliz Kreol 

Morisien dan enn fason partikilie, pou fini par devlop enn varyete ki prop pou li. 

Avek letan, Kreol Morisien pou fini par devlop bann diferan stil ek diferan rezis ki 

li pa neseserman ankor posede zordi: institisionel, teknik, administratif, relizie,  

etc.  


 

 



Seki pe atann nou pli divan... 

 

Se par rapor ek sa bann devlopman ki pou vini la, ki Komite Teknik konsidere ki 

bann regleman ki kontenir dan sa rapor-la, zot reprezant zis enn premie letap dan 

prosesis standardizasion lekrititr pou Kreol Morisien. Pou bizin ena enn deziem 

letap ki pou interes li ek normalizasion bann term teknik ki servi dan diferan 

disiplinn ek dan diferan spesialite. Enn letap kot pou bizin travay lor bann konsep 

ki pou servi dan bann size teknik kouma Matematik, Fiziks, Biolozi, etc., ouswa 

dan bann diferan disiplinn (kouma spor, par exanp), ouswa ankor dan bann diferan 

metie/profesion. Se pou sa rezon-la ki nou rekomande ki bann selil lor travay 

lekritir kontinie res aktif dan AKM e ki zot pran responsabilite pou asim sa travay 

terminolizik la.   

 



 

Remersiman..... 

 

Nou adres nou bann dernie mo tou dimounn ki finn donn koudme direkteman ou 



indirekteman pou prezantasion sa rapor-la. Enn gran remersiman zot tou: bann 

manb Komite Teknik pou koumanse, bann kolaborater, tou bann manb AKM, so 

Prezidan ek bann responsab Minister Ledikasion pou konfians ki zot finn fer nou. 

Nou donn tou nou lankourazman bann lezot komite AKM e nou swete ki proze 

pou introdir Kreol Morisien dan lekol, konkretize dan bann meyer kondision dan 

lintere bann zanfan morisien.  




Yüklə 0,5 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   20




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə