49
6.6
Dekoupaz mo
Fason pou dekoup bann mo an Kreol (problem ki Grafi-larmoni pa finn aborde), li
enn laspe lekritir ki kouver bann domenn ki boukou pli vast ki sinp kestion grafik.
Me li inportan ki nou evok detrwa sa bann laspe-la isi parski zot ena enn rol dan
manier nou ekrir bann mo, sirtou si nou ankor dan faz standardizasion. Nou pou
evok kat laspe ki ena lien ek sa kestion-la: (1) aglitinasion ; (2) tretman bann long
mo ki forme par aglitinasion; (3) tretman partkilie sertin mo kot servi prepozision
« an » ; (4) tretman bann mo kot servi adverb negasion « pa ».
6.6.1 Aglitinasion
Fenomenn aglitinasion fer referans enn prosede lingwistik kot de mo ki ti existe
separeman avan, finn kol ansam pou form enn nouvo mo. Boukou mo kreol ki
sorti depi Franse finn forme par sa prosede-la (avek parfwa sertin transformasion
lor nivo prononsiasion). Bann mo kouma laport, lafnet, lame ek lipie finn forme
gras-a prosede aglitinasion ki finn permet, sak fwa, de mo franse kol ansam e donn
nesans enn nouvo mo: la+porte, la+fenêtre, la+main ek le+pied (avek
transformasion dan prononsiasion) respektivman. Li inportan kan nou ekrir Kreol,
ki nou respekte rezilta sa prosesis aglitinasion la, e pa kontigne ekir mo-la kouma
li ti ete dan so lang orizinel, parski li finn vinn enn mo konpletman diferan. Par
exanp, lakaz pa gagn drwa ekrir « la case » ouswa pir, « la cage » an Kreol, sou
pretext ki mo-la sorti depi Franse. Parski « la case » an Franse vedir enn ti
kabann (Franse:
cabane; Angle:
hut) e «
la cage » vedir enn
kazot pou zanimo
(Franse: cage; Angle: cage, hoop, hutch). Par kont, lakaz li ekivo a seki Franse
apel « maison » (Angle: house ouswa home), landrwa kot dimounn reste ek viv.
6.6.2 Tretman bann long mo ouswa bann mo opak ki forme par aglitinasion
Si prosede aglitinasion finn permet kree boukou mo an Kreol, li kree ousi enn
problem lizibilite kan pe ekrir, si bann mo-la depas enn sertin longer. Par exanp
bann mo kouma: anvwadfami, deplizanpli, detanzantan, masinnalave, etc. Se
pou sa rezon-la ki dan seksion 6.2.5 (get pli lao), nou ti deza rekomande ki servi
bann tredinion pou sa bann mo-la sak fwa ki posib: masinn-a-lave dan plas
masinnalave; masinn-a-perse dan plas
masinnaperse.
Me li pa sistematik, e nou
bizin aksepte « deal » ousi ek bann mo ki long.
Dan mem lozik, kan nou pe standardiz Kreol Morisien lor plan lekritir, ena
boukou mo ki pou emerze e ki paret nouvo, mem si lor plan oral nou ti deza pe
servi zot. Anou pran ka « toule ». Tousel, li pa paret enn mo an limem. Sirtou si
nou mazinn bann lexanp kouma toulezour ouswa touletan ki paret kouma enn sel
mo. Me kouma nou koumans deklinn li dan tou so dimansion fonksionel:
toulegramatin (toule gramatin?), toule sink zour, toule lafin-dimwa (toule
lafindimwa ?), nou oblize reget nou pozision. Sinon nou riske trouv nou avek enn
50
extra long mo kouma toulelafindimwa ouswa touletrwazerdtan. Donk, dan sa
bann ka-la, « toule » pou trete kouma enn mo an limem.
Avek enn degre inpe pli feb, mem prinsip kapav aplik pou « tout ». Par exanp dan:
tout lanwit ek
tout lazourne. Dan
tout-long lasemenn ek
tout-long lane, par
kont, posibilite existe pou met tredinion oubien non: to ena toutlong to lavi pou
sa/
to ena tout-long to lavi pou sa. Li preferab met li pou bien separ de morfem ki
konpoz mo-la.
6.6.3 Tretman bann mo ki koumans par prepozision « an ».
Nou pe repran isi detrwa ti reflexion ki finn deza aborde dan introdiksion
Diksioner Morisien (2009). Li tous zis enn
parti problem dekoupaz mo, me li
permet konpran problem-la inpe.
An Kreol, kan « an » trouv dan koumansman enn mo, posibilite souvan existe pou
tret li kouma enn prepozision ki vinn avan enn nom (an ba, an fas, an detay, an
fler, etc.). Me li egalman posib konsider “an” kouma enn eleman ki fer parti nom-
la limem (anba, anfas, andetay, anfler, etc.), dapre prosesis aglitinasion (get
explkasion pli lao).
Kan sekans fonik ki vinn apre « an » koumans par son « a », enn lot problem poze,
ki konsern sa fwa-la prononsiasion. Par exanp, ena risk ki pronons anabondans,
anakor ek anavans [anab7d9s], [anako:r], [anav9s] parey kouma dan analfabet,
analiz ek anatomik olie pronons zot [9nab7d9s], [9nako:r], 9nav9s] kouma li
bizin ete.
Donk, tantasion existe pou tret zot separeman. Me aplikasion-la pa kapav fer dan
enn fason sistematik parski dan sertin ka, finn deza ena fizion ant « an » ek mo ki
swiv li. Anba ek anka, par exanp, fonksionn boukou plis kouma bann adverb
ek/ouswa bann prepozision dan Kreol Morisien plito ki kouma bann group mo (an
ba,
an ka).
Ena enn lot problem. Dan Kreol, ena enn bann mo ki koumans par « an » me kot
sekans ki vinn apre li, existe zis dan form kot li presede par « an », me zame
tousel (par ex., an arivan, an atandan, an tet, etc.). Si nou ekrir zot dan enn fason
separe, problem poze lor klasman deziem item-la dan linvanter bann mo (dan sans
ki zot pa existe tousel). Dan enn lot kote, si ekrir zot kouma enn sel mo, problem
prononsiasion, ki nou finn site lao, poze pou bann mo kot sekans ki swiv « an »
koumans par vwayel « a ».
Se pou sa rezon-la ki parfwa li vinn neseser servi tredinion pou idantifie sertin sa
bann mo-la, seki permet anmemtan regle problem prononsiasion ek prezant zot
dan enn form kot de mo-la integre (an-arivan, an-atandan, an-arzan, etc.). Me
dan lezot ka, kan li finn paret kler ki dan fason dimounn servi zot, de mo-la finn