Microsoft Word Lortograf Kreol Morisien 11 apr 2011. docx



Yüklə 0,5 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə17/20
tarix04.02.2018
ölçüsü0,5 Mb.
#23803
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   20

 

49

 



6.6

 

 Dekoupaz mo 

Fason pou dekoup bann mo an Kreol (problem ki Grafi-larmoni pa finn aborde), li 

enn laspe lekritir ki kouver bann domenn ki boukou pli vast ki sinp kestion grafik. 

Me li inportan ki nou evok detrwa sa bann laspe-la isi parski zot ena enn rol dan 

manier nou ekrir bann mo, sirtou si nou ankor dan faz standardizasion. Nou pou 

evok kat laspe ki ena lien ek sa kestion-la: (1) aglitinasion ; (2) tretman bann long 

mo ki forme par aglitinasion; (3) tretman partkilie sertin mo kot servi prepozision 

« an » ; (4) tretman bann mo kot servi adverb negasion « pa ». 



6.6.1 Aglitinasion 

Fenomenn aglitinasion fer referans enn prosede lingwistik kot de mo ki ti existe 

separeman avan, finn kol ansam pou form enn nouvo mo. Boukou mo kreol ki 

sorti depi Franse finn forme par sa prosede-la (avek parfwa sertin transformasion 

lor nivo prononsiasion). Bann mo kouma laport, lafnet, lame ek lipie finn forme 

gras-a prosede aglitinasion ki finn permet, sak fwa, de mo franse kol ansam e donn 

nesans enn nouvo mo: la+porte, la+fenêtre, la+main ek le+pied (avek 

transformasion dan prononsiasion) respektivman. Li inportan kan nou ekrir Kreol, 

ki nou respekte rezilta sa prosesis aglitinasion la, e pa kontigne ekir mo-la kouma 

li ti ete dan so lang orizinel, parski li finn vinn enn mo konpletman diferan. Par 

exanp, lakaz pa gagn drwa ekrir « la case » ouswa pir, « la cage » an Kreol, sou 

pretext ki mo-la sorti depi Franse. Parski « la case » an Franse vedir enn ti 



kabann (Franse: cabane; Angle: hut) e « la cage » vedir enn kazot pou zanimo 

(Franse:  cage; Angle: cage, hoop, hutch). Par kont, lakaz li ekivo a seki Franse 

apel « maison » (Angle: house ouswa home), landrwa kot dimounn reste ek viv.    

6.6.2 Tretman bann long mo ouswa bann mo opak ki forme par aglitinasion  

Si prosede aglitinasion finn permet kree boukou mo an Kreol, li kree ousi enn 

problem lizibilite kan pe ekrir, si bann mo-la depas enn sertin longer. Par exanp 

bann mo kouma: anvwadfami,  deplizanpli, detanzantan, masinnalave, etc. Se 

pou sa rezon-la ki dan seksion 6.2.5 (get pli lao), nou ti deza rekomande ki servi 

bann tredinion pou sa bann mo-la sak fwa ki posib: masinn-a-lave  dan plas 



masinnalave; masinn-a-perse dan plas masinnaperse. Me li pa sistematik, e nou 

bizin aksepte « deal » ousi ek bann mo ki long.  

Dan mem lozik, kan nou pe standardiz Kreol Morisien lor plan lekritir, ena 

boukou mo ki pou emerze e ki paret nouvo, mem si lor plan oral nou ti deza pe 

servi zot. Anou pran ka « toule ». Tousel, li pa paret enn mo an limem. Sirtou si 

nou mazinn bann lexanp kouma toulezour ouswa touletan ki paret kouma enn sel 

mo. Me kouma nou koumans deklinn li dan tou so dimansion fonksionel: 

toulegramatin (toule gramatin?), toule sink zour, toule lafin-dimwa (toule 

lafindimwa ?), nou oblize reget nou pozision. Sinon nou riske trouv nou avek enn 



 

50

extra long mo kouma toulelafindimwa ouswa touletrwazerdtan. Donk, dan sa 



bann ka-la, « toule » pou trete kouma enn mo an limem.  

Avek enn degre inpe pli feb, mem prinsip kapav aplik pou « tout ». Par exanp dan: 



tout lanwit ek tout lazourne. Dan  tout-long lasemenn ek  tout-long  lane, par 

kont, posibilite existe pou met tredinion oubien non: to ena toutlong to lavi pou 



sa/to ena tout-long to lavi pou sa. Li preferab met li pou bien separ de morfem ki 

konpoz mo-la.    



6.6.3  Tretman bann mo ki koumans par prepozision « an ».  

Nou pe repran isi detrwa ti reflexion ki finn deza aborde dan introdiksion 



Diksioner Morisien (2009). Li tous zis enn parti problem dekoupaz mo, me li 

permet konpran problem-la inpe.  

An Kreol, kan « an » trouv dan koumansman enn mo, posibilite souvan existe pou 

tret li kouma enn prepozision ki vinn avan enn nom (an ba, an fas, an detay, an 



fleretc.). Me li egalman posib konsider “an” kouma enn eleman ki fer parti nom-

la limem (anba, anfas, andetay, anfler, etc.), dapre prosesis aglitinasion (get 

explkasion  pli lao). 

Kan sekans fonik ki vinn apre « an » koumans par son « a », enn lot problem poze, 

ki konsern sa fwa-la prononsiasion. Par exanp, ena risk ki pronons anabondans, 

anakor  ek anavans  [anab7d9s], [anako:r], [anav9s] parey kouma dan analfabet, 

analiz  ek anatomik  olie pronons zot [9nab7d9s], [9nako:r],  9nav9s] kouma li 

bizin ete.  

Donk, tantasion existe pou tret zot separeman. Me aplikasion-la pa kapav fer dan 

enn fason sistematik parski dan sertin ka, finn deza ena fizion ant « an » ek mo ki 

swiv li. Anba  ek  anka,  par exanp,  fonksionn boukou plis kouma bann adverb 

ek/ouswa bann prepozision dan Kreol Morisien plito ki kouma bann group mo (an 



ba, an ka).  

Ena enn lot problem. Dan Kreol, ena enn bann mo ki koumans par « an » me kot 

sekans ki vinn apre li, existe zis dan form kot li presede par « an »,  me  zame 

tousel (par ex., an arivan, an atandan, an tet, etc.). Si nou ekrir zot dan enn fason 

separe, problem poze lor klasman deziem item-la dan linvanter bann mo (dan sans 

ki zot pa existe tousel). Dan enn lot kote, si ekrir zot kouma enn sel mo, problem 

prononsiasion, ki nou finn site lao, poze pou bann mo kot sekans ki swiv « an » 

koumans par vwayel « a ».  

Se pou sa rezon-la ki parfwa li vinn neseser servi tredinion pou idantifie sertin sa 

bann mo-la, seki permet anmemtan regle problem prononsiasion ek prezant zot 

dan enn form kot de mo-la integre (an-arivan,  an-atandan,  an-arzan, etc.). Me 

dan lezot ka, kan li finn paret kler ki dan fason dimounn servi zot, de mo-la finn 




Yüklə 0,5 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   20




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə