Mr sc. Dinka Vuković, dipl inž. Irena Tomić Vrbić, dr med. Silvija Pucko, prof defektolog Anita Marciuš, prof logoped Down sindrom vodič za roditelje i stručnjake



Yüklə 0,6 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə17/28
tarix23.09.2017
ölçüsü0,6 Mb.
#1234
1   ...   13   14   15   16   17   18   19   20   ...   28

54

  

Down sindrom

vorom, ali za komunikaciju koristimo i 

razne geste, facijalnu ekspresiju, položaj 

tijela i sl. Djeca s Down sindromom spre-

mna su komunicirati puno ranije nego 

progovore i puno bolje razumiju jezik 

nego što ga govore. Nesrazmjer razumi-

jevanja i govora u ranoj dobi može biti čak 

dvije do tri godine, a ponekad i više. Iz tog 

razloga nužno je razvoj jezičnog razumi-

jevanja popratiti razvojem alternativnih i 

augmentativnih oblika komunikacije koji 

će djetetu ponuditi alternativu prije za-

dovoljavajućeg razvoja govora, omogućiti 

mu da unatoč govornim teškoćama razvi-

je zadovoljavajuću komunikaciju i na taj način smanji ili izbjegne 

frustracije koje su vrlo česte kod djece s Down sindromom koja 

puno brbljaju “svojim” nerazumljivim jezikom, bivaju neshvaćena 

i na taj način se polako prestaju truditi govoriti.

U našoj zemlji postoji niz predrasuda o alternativnim i augmenta-

tivnim oblicima komunikacije, a jedna od najvećih je da su alter-

nativni oblici komunikacije prepreka razvoju govoru. Znanstvena 

istraživanja diljem svijeta pokazuju sasvim suprotno.

Alternativna komunikacija nije prepreka razvoju govora!

Istraživanja provedena unatrag 30 godina pokazala su da nado-

mjesni i alternativni oblici komunikacije ne inhibiraju razvoj 

govora (


Bondy and Frost

). Pokazalo se da je nadomjesna 

komunikacija kod nekih osoba s različitim poremećajima, 

uključujući afaziju, apraksiju, dizartriju, autizam i kogni-

tivna oštećenja potaknula razvoj govora (

Lloyd, Fuller, & 

Arvidson, 1997., p. 236

).

Nadomjesna komunikacija može pružiti djeci s razvojnim 



kašnjenjima trenutni vid komunikacije; može poticati ek-

spresivni i receptivni jezični razvoj dok se drugi modaliteti 

(govor) ne poboljšaju i može služiti kao most prema budu-

ćem govorno-jezičnom razvoju” (

Glennen & DeCoste, 1997., 

p. 395


). Studije s djecom s Down sindromom pokazale su 

povećanu jezičnu uporabu i smanjivanje frustracija (Kumin, 

2003.). Studije djece normalnog razvoja pokazale su da ona 

djeca koja su koristila znakovni jezik prije nego što su poče-

la koristiti govor imaju 30% veći rječnik od djece koja nisu 

koristila znakovni jezik (

Acredo i Goodwyn, 1996.

).

U našoj zemlji  



postoji niz predrasuda o 

alternativnim i  

augmentativnim  

oblicima komunikacije, a 

jedna od najvećih je da su 

alternativni  

oblici komunikacije 

prepreka razvoju  

govoru. Znanstvena 

istraživanja diljem 

svijeta pokazuju  

sasvim suprotno.




VODIČ ZA RODITELJE I STRUČNJAKE

 

   

55

  



Učenje znakovnog jezika paralelno s govorom ubrzava sposobnost 

osobe da govori jer obje vrste komunikacije potiču isto područje 

mozga i tako ga stimuliraju iz više izvora (

Edelson, S. 2006.

).

Razna izvješća ukazuju da su djeca koja su koristila komunikacij-



ski sustav izmjene slika (PECS - 

Picture Exchange Communicati-

on System

) razvila i govorni jezik (

Charlop-Christy, M., Carpenter, 

M. LeBlanc, L., Kellet, K. 2002.

). Upotreba PECS-a može rezultirati 

razvojem adaptivnih ponašanja te poboljšanjem socijalne interak-

cije i razvoja govora (

Bondy and Frost, 2001.

). Dugoročni podaci o 

70-tak djece predškolske dobi koja su koristila PECS duže od jed-

ne godine ukazuju da je više od 2/3 djece razvilo neovisan govor 

(

Bondy and Frost, 2001.



).

Na temelju tih istraživanja, a i na temelju iskustava niza progra-

ma rane intervencije u drugim državama, važna je preporuka da 

su alternativni i augmentativni oblici PRVO sredstvo u potica-

nju razvoju govora, a ne tek nešto zadnje što se djetetu ponudi 

kada ništa drugo ne uspijeva. U alternativne oblike komunikacije 

pripadaju totalna komunikacija (znakovni jezik + govor), komuni-

kacijske ploče, bilježnice ili fotoalbumi, PECS, metoda čitanja za 

djecu s Down sindromom autorice Patricie Oliwein i dr. 

Prilikom odabira nekog od znakovnih jezika možemo birati hr-

vatski znakovni jezik, pojednostavljeni znakovni jezik (

Simplified 

Signs

) ili individualizirane geste.



Komunikacijske ploče i knjige su individualno dizajnirani komu-

nikacijski sustavi koji uključuju upotrebu slika, fotografija, rebu-

sa, piktograma, slova ili riječi. Slike se mogu držati u bilježnicama 

ili pričvrstiti na neki tvrđi materijal, a da bi komuniciralo dijete 

obično pokazuje ili indicira na sebi svojstven način sliku za riječ 

koju želi upotrijebiti.

PECS je sustav u kojem komunikacijski partneri razmjenjuju komunikacijske simbole da bi 

komunicirali. PECS je vrlo razrađen sustav za koji je nužna dodatna edukacija. U radu prema 

tom modelu prolazi se kroz 6 faza učenja: iniciranje komunikacije, proširivanje upotrebe 

slika na više ljudi, mjesta i nagrada, specifični odabiri između slika, sastavljanje jednostavnih 

rečenica sa slikama, odgovaranje na pitanja uz pomoć slika i komentiranje.

Za rad po metodi čitanja za djecu s Down sindromom potrebno se educirati kroz priručnik 

Patriciae Oliwein. Osnovna filozofija ove metode je da se djetetu u istom trenutku da ista 

informacija kroz tri različita kanala: 

                               

 govor (auditivno) + slika (vizualno) + gesta (pokret)! 

* vidi str. 79



Yüklə 0,6 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   13   14   15   16   17   18   19   20   ...   28




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə