Sveučilište u splitu

1.6. MARIJA KAO UZOR I POMOĆNICA ODGOJA

Da je Blažena Djevica Marija imala posve određenu ulogu u Ivanovu životu, to doznajemo iz njegova dnevnika. Spominje je već u prvom dijelu upravljajući joj iskrene i dirljive molitve i zazive da ga čuva i štiti, da mu pomaže u životu, da ga očuva od moralnog zla, da mu sačuva čistoću duše. Malo-pomalo će ideal žene naći potpuno ostvarenje u Mariji, u kojoj nalazi usredotočenje svega uzvišenoga. Već u devetnaestoj godini Ivan zavjetuje čistoću do ženidbe. O tome bilježi u svome dnevniku 12.12.1915.: »Neki dan sam zavjetovao Bl. Djevici čistoću do ženidbe Možda će to trajati i do smrti.»[31] Po svemu se zaključuje da je to bio blagdan Bezgrešnog Začeća i time cijelo svoje biće posvetiti božanskoj ljubavi, a kroz nju će se darovati tolikoj braći i sestrama u vjeri. Ivanova pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji najviše je bila povezana s Gospom Lurdskom. Ivan je hodočastio u Lurd još kao student iz Pariza. Taj će posjet Lurdu na njega ostaviti dubok dojam i bit će jedan od momenata koji su ga potpuno učvrstili u istinitost katoličke vjere pa će se otada kako sam piše sav njegov život kretati oko Krista Gospodina. O tome što je za nj značio Lurd pisao je svome prijatelju ing. D. Maroševiću iz čega se također vidi kako je i Ivan prolazio kroz period sumnji u svome rastu u vjeri. Piše iz Pariza 1921. Godine: «Da, u Lurdu sam naučio što je krunica i to mi je od sada drugi najbolji prijatelj. (prvi euharistija). Prije Lurda, iskreno priznajem bila je u dnu duše neka sumnja, neki osjećaj da li se ja ne molim kakvomu fantomu moje mašte?! Molio sam dakako, jer da sam prestao, znači ne vjerovati u Bl. Djevicu Mariju. A kada onda? Okreni se od katolicizma, sve je oko tebe mračno i ružno. Dakle, Lurd je mojoj razumnoj vjeri pridodao osjećajni momenat.»[32] Pošavši u Zagreb Ivan će postati veliki pobornik Lurda i širitelj pobožnosti prema Gospi Lurdskoj.

Za njega je Marija savršena žena koja ujedinjuje tri bitne stvari Ljepotu, Dobrotu i Istinu i kao takva treba biti ideal svake žene. «Takav stav prema Blaženoj Djevici Mariji i iskrena pobožnost koju je prema njoj pokazivao imala je nekog utjecaja na sve njegove prijatelje kao i na mladež s kojom se rodio. Napose su djevojke znale to cijeniti jer je Ivan i svjesno kod njih budio osjećaj i ljubav prema Gospi čime ih je usmjeravao prema pravim životnim vrijednostima poziva žene i majke.»[33]

Marija je zauzimala važnu ulogu i u njegovoj Orlovskoj organizaciji. U Orlovstvu se osobito pazi na dobar primjer, a poglavito se štuje presveta Bogorodica. Svaki je Orao vitez Marijin. Pred njegovom dušom uvijek lebdi dražesna slika Majke Božje, ovjenčana čarom djevičanstva. Orao u svakoj djevici vidi sestru Gospinu.

2. POIMANJE OBITELJI

2.1. DRUŠTVENE OKOLNOSTI I UTJECAJI NA OBITELJ U MERZOVO VRIJEME

Da bismo dobro razumjeli misao i djelovanje Ivana Merza koje se ticalo obiteljskog i bračnog života, uz spomenute čimbenike osobnog iskustva u vlastitoj obitelji i odgoju, valja sagledati i propitati i društvene okolnosti njegova vremena, te poteškoće i izazove s kojima se suočavala obitelj u ondašnjem društvu. Ne smije se zaboraviti da je obitelj podložna društvenim utjecajima koji nisu nikad jednostrani, nego uz one pozitivne utjecaje ima i mnogo negativnih. Ivan je pokušao očima vjere razumjeti situaciju svoga vremena i često je upozoravao na opasnosti koje su prijetile, od kojih je najpogubnija bila zaborav Boga uslijed čega je ljudsko ponašanje bilo izobličeno: «Pogledajmo oko sebe. Mnogi ljudi ne misle na Boga, Tvorca ovoga svijeta. Život mnogih ljudi protivi se zakonima Boga i Crkve. Obitelji propadaju zbog nećudorednosti, novinstvo je zlo, kazališta su širitelji pokvarenosti, državnici u mnogočemu loše upravljaju. Ni škole, ni moda, ni znanost, ni umjetnost, ni izlozi ni gospodarstvo nisu velikim dijelom u skladu sa Božjim zakonima. No od svih suvremenih zala jedno je između najvećih: zla novina i knjiga.»[34]

Ivan vrlo dobro detektira mentalitet svoga svijeta. Glavni razlog, po njemu, što je suvremeno društvo u tako očajno lošem položaju jest zato što «čovjek sam sebe smatra Božanstvom, o živomu Bogu ne vodi više računa.»[35]

No Merz zadire i dublje, te traži stvarne uzroke takvih stavova u mentalitetu njegova vremena. Ovu krivu nauku da je čovjek neovisan od Boga, bilo kao pojedinac, bilo kao član društvene zajednice širi:

1) racionalizam (tražeći istinu posve zaobilazi vjeru);

2) naturalizam (filozofski sustav koji niječe istočni grijeh i proglašava da je ljudska narav po svojoj biti neiskvarena);

3) liberalizam (krivo poimanje slobode).

Merz često u svojim člancima spominje otpad društva od Boga te razne druge čimbenike pokvarenosti: filmove, modu, kult golotinje, alkoholizam, nesvetkovanje blagdana, koji utječu na oblikovanje, to jest deformiranje obiteljskog i bračnog života: »Ovi čimbenici dovode do društvenih posljedica kao što su: umorstva djece, spolne bolesti, rastave braka, porast broja prostitutki, homoseksualaca (u Berlinu ih je tada 30000)».[36] Međutim odgovornost se ne može prebacivati samo na društvo i na druge, nego Merz upozorava katoličke roditelje »na tolike naše mladiće koji se klatare po birtijama, psuju, zameću kavge, koji čitaju sramotne novine.»[37]

Premda roditelji misle da su za sve krive političke prilike i da će sve krenuti nabolje kad se one poprave, Merz je znao da je to jednostrano promatranje stvarnosti s ciljem otklanjanja vlastite odgovornosti. Veliki negativan utjecaj društva vidio je na primjeru obitelji Teschner, no to roditeljima ne može biti izgovor. Zamjerao im je odgoj koji su pružili Greti, a mogli su, bez obzira na stanje u društvu, ipak pružiti mnogo više. U nemoralnost i površnost se uvjerio i poslije promatrajući Gretinu majku, čemu se osobito čudio.

Razaranje ljudskog dostojanstva vidio je posebno dok je boravio na vojnoj akademiji u Beču. Nemoral je bio jako teško podnošljiv za čovjeka kao što je bio Ivan, jer je bio svjestan da se smisao čovjeka svodi time na isti smisao kao u životinje čije preživljavanje uvjetuju nagoni, dok je čovjeku prirođena volja i razum. «Najveće zlo je nonšalansa (nemar). Da se iz svojih zala iskopaju, ja bih ih tjerao da neumorno rade. Rad je potreban… ovdje postoji samo zlo! Ognjište je nemorala i propasti Austrije.»[38] Zaključuje da takvi nemoralni vojnici ne mogu osnovati jednu kvalitetnu i zdravu obitelj. Možda najbolje stanje mladih i društva općenito izražava citat iz dnevnika: «Da, Č. i P. Bijahu jučer kao životinje pijani. Ostali bijahu u bludilištu i pričahu o raznim tamošnjim životinjama užasne stvari (…) Danas mi donesoše sliku jednoga gologa akademičara, koju je imala neka kelnerica. Razderao sam je. Nazvaše me popom. Noćas su četiri akademičara slavila s bludnicama orgije. Prvi je ležao šest mjeseci zbog teške spolne bolesti u bolnici (…) Samo fakta nabrajam. Konsekvencije više ne vučem. Europa ili bludnica…»[39]

Iz ovih se redaka vidi kako ga muči što vlada velika moralna zabluda ljudi koji time što čine pokazuju veliko nepoštivanje prema obiteljskoj zajednici i smanjuju njezinu ulogu i vrijednost. Isto tako uočava da nema negativnog stava društva prema još jednom fenomenu tadašnjeg doba – sve većem broju bludilišta, a time i sve većem broju ljudi koji idu u njih. «O braku i materinstvu tu nema govora, tu postoji samo tzv. optimistički nazor života, razumijevanje i ljepota života i kao najveći izražaj ti izljevi ljubavi.»[40] Takvo se uživanje protivi Božjem naumu stvaranja obitelji u svrhu rađanja djece. «Ne znaju jadnici da su upravo robovi krivoga i protunaravnog shvaćanja o ljudskom tijelu. Mjesto da se drže prirodnoga zakona, koji je ljudima dan poradi budućega djeteta, namjesto da snagu toga zakona svedu na kolotečinu poretka, kako to Bog hoće – u kršćanskom, po Crkvi posvećenom braku – oni na štetu cjelokupnom čovječanstvu, na štetu onih divnih duša, koje dobri Bog prema zamisli svojoj hoće da stvori, rasiplju svoju snagu.»[41]

Merz se ne zaustavlja na analizi društva i uočavanju problema već traži rješenje, kao i uvijek u okrilju Crkve za koju drži da može preporoditeljski i prosvjetiteljski djelovati na društvo i pojedince s ciljem odgoja dobrih obitelji: «Na svoju veliku radost možemo ustanoviti da su koncem XIX st. motori Kristove Crkve započeli kao pomlađeni djelovati: posvuda se osnivaju katoličke organizacije, katoličke tiskare, raspačavaju se u narodu evanđelja i misal. Crkva kao da ponovno počinje preporađati pogansko društvo, kao što je to činila u prvim stoljećima nakon dolaska našeg Otkupitelja.»[42]

Za obnovu društva, obitelji i braka Merz naglašava važnost udruživanja omladine u Katoličku akciju. On je jako dobro znao da je rad s mladima rad za budućnost. Prati rad i izvještava o uspjehu omladine udružene u Katoličku akciju u Njemačkoj, Belgiji, Španjolskoj, Nizozemskoj (uspjeli podići vlastitu radiostanicu koja parira bezobraznim radio emisijama drugih postaja), Belgiji, Italiji i drugim zemljama Europe. Cijeli svoj plan i program rada s mladima on će ostvarivati u Hrvatskom Orlovskom Savezu kojemu će biti gorljivi pobornik.