Te u zagrebu filozofski fakultet

Sudjelovanje u znanstvenim projektima:
Dr. sc. Tihana Kraš sudjelovala jer u četiri znanstvena projekta. Bila je znanstveni novak u projektima ‘Književno stvaralaštvo Hrvata na engleskom govornom području’ (MZOŠ, šifra projekta: 0009010) i ’Obrazovanje stidenata nastavničkih fakulteta za okoliš’ (MZOŠ, šifra projekta: 009017). Volontirala na je projektu ’Engleski jezik u Hrvatskoj’ (MZOŠ, šifra projekta: 0130514). Trenutno je suradnica na projektu ‘Kognitivna lingvistika i poučavanje engleskog jezika: prijedlozi i članovi’ (MZOŠ, šifra projekta: 009-0000000-2661).
Sudjelovanje na znanstvenim skupovima i članstvo u znanstvenim udrugama:
Dr. sc. Tihana Kraš sudjelovala je na 19 međunarodnih znanstvenih skupova, od kojih je 14 održano u inozemstvu a pet u Republici Hrvatskoj. Izlaganja koja je održala na tim skupovima rezultat su njezinih izvornih istraživanja.
Predloženica je član sljedećih međunarodnih znanstvenih udruga: Cambridge Linguistic Society, European Second Language Association (EUROSLA) i International Association for the Study of Child Language (IASCL).
Uz navedeno, dr. sc. Tihana Kraš je kao gostujući znanstvenik u dva navrata bila na studijskom boravku u Odsjeku za lingvistiku i engleski jezik Sveučilišta u Edinburghu.

NASTAVNA I STRUČNA DJELATNOST

Dr. sc. Tihana Kraš izvodi nastavu na sveučilišnoj razini od 2001. godne. Dvije je akademske godine predavala kolegij Engleski jezik (90 norma sati godišnje) na dodiplomskom studiju likovne umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Tijekom toga razdoblja sudjelovala je i u izvođenju kolegija Jezične vježbe 1 i Jezične vježbe 2 na dodiplomskom studiju anglistike na istom fakultetu. Od 2007. godine izvodi izborne kolegija Prijevodne vježbe 2 (45 norma sati), Prijevodne vježbe 3 (15 norma sati) na prediplomskom studiju anglistike u Rijeci. Na diplomskom studiju anglistike nastavničkog smjera ove akademske godine izvodi nastavu obaveznih kolegija Usvajanje prvog jezika (60 norma sati) i Usvajanje drugog jezika (60 norma sati), te izbornog kolegija Uvod u psiholingvistiku.
Predloženica je bila mentorica dvama preddiplomskim studentima pri izradi završnih radova iz područja prevođenja, te jednom studentu pri izradi diplomskog rada (nebolonjski program) iz područja usvajanja drugog jezika.
Dr. sc. Tihana Kraš aktivno je sudjelovala u izradi novih nastavnih programa na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Posebno je važan njezin doprinos u izradi programa sljedećih kolegija: Prijevodne vježbe 1, 2, 3 i 4, Morfosintaksa engleskog jezika, Uvod u prevođenje, Usvajanje prvog jezika, Usvajanje drugog jezika, Generativna sintaksa, Generativni pristup i Dvojezičnost.
Dr. sc. Tihana Kraš recenzirala je radove za ugledni znanstveni časopis First Language. Bila je član programskog odbora jedne međunarodne konferencije. Godinu je dana bila vanjska suradnica Službe za prevođenje Hrvatske radiotelevizije, a od 2003. godine vanjska je suradnica Samostalne službe za prevođenje iz područja europskih integracija MVPEI Republike Hrvatske. Imenovana je i stalnim sudskim tumačem za engleski i talijanski jezik pri Županijskom sudu u Rijeci. Objavila je dva stručna rada u časopisu Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja Prevoditelj.
Završno mišljenje

Na temelju analize priloženih dokumenata i poznavanja znanstvenoga, stručnog i nastavnog rada dr. sc. Tihane Kraš stručno povjerenstvo smatra da je riječ o iznimno kvalitenom, kompetentnom i perspektivnom stručnjaku u području primijenjene lingvistike. Svojim izvornim eksperimentalnim istraživanjima predloženica se već na pragu svoje karijere profilirala i na međunarodnoj znanstvenoj sceni kao ozbiljna znanstvenica koja u svojim istraživanjima dosljedno slijedi rigorozne znanstvene kriterije. Rezultati njezinih istraživanja rasvijetlili su neke od dotad nedovoljno istraženih aspekata usvajanja jezika, a posebno bismo istaknuli njezin doprinos interpretaciji izrečenog i neizrečenog rečeničnog subjekta u prvom i drugom jeziku te usvajanju sučelja leksikona i sintakse u drugom jeziku. O važnosti njezinih istraživanja svjedoči i činjenica da je većina njezinih radova objavljena u vrlo uglednim međunarodnim publikacijama.

ZAKLJUČAK
Iz navedenih podataka Stručno povjerenstvo zaključuje da dr. sc. Tihana Kraš udovoljava odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika (ZZDVO, čl. 32) jer:
- ima doktorat znanosti

- objavila je devet znanstvenih radova, od toga osam u publikacijama s međunarodnom recenzijom koje se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova iz kategorije (a1) i jedan jedan u publikaciji s recenzijama uglednih stručnjaka koje se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova iz kategorije (a2)

- svojim radovima pristupnica je skupila 32,86 boda (vidjeti priloženu tablicu).

Dr. sc. Tihana Kraš ispunjava i uvjete Rektorskoga zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postpuku izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta (Narodne novine br. 129, od 31. listopada 2005.):

1. 
   od 2001. godine izvodi nastavu na visokome učilištu u svojstvu asistenta i višega asistenta
   
2. 
   usavršavala se u svome znanstvenom području na međunarodno prepoznatim institucijama (tri godine na Sveučilištu u Cambridgeu, Engleska)
   
3. 
   izlagala je na 18 međunarodnih i jednom domaćem znanstvenom skupu.
   

Na temelju svega što smo izložili, predlažemo Fakultetskomu vijeću Filozofskoga fakulteta u Zagrebu da se dr. sc. Tihana Kraš izabere u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana anglistika, na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Stručno povjerenstvo:

dr. sc. Jelena Mihaljević Djigunović, red. prof.

dr. sc. Marija Brala, izv. prof. (Filozofski fakultet, Rijeka)

dr. sc. Višnja Josipović Smojver, izv. prof.

Izvještaj je prihvaćen na sjednici Odsjeka za anglistiku 11. svibnja 2009.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Vijeću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Na sjednici Vijeća održanoj 4. svibnja 2009. imenovani smo u članstvo Stručnog povjerenstva koje će dati mišljenje o ispunjavanju uvjeta predloženice dr. sc. Aleksandre Golubović za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docenta iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polja filozofije, grane filozofija religije, na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te podnosimo sljedeći

IZVJEŠTAJ

Na natječaj objavljen u Novom listu od 22. veljače 2009. i Narodnim novinama od 23. veljače javila se samo jedna pristupnica, i to dr. sc. Aleksandra Golubović, viša asistentica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Životopis
Aleksandra Golubović, državljanka Republike Hrvatske, rođena je 24. lipnja 1972. u Rijeci. Diplomirala je 1996. god. na Teologiji u Rijeci (područni studij Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu) te stekla naziv diplomiranog teologa. Magisterij iz filozofije završila je 1999. (smjer – sistematska filozofija) u Rimu, Italija, na Papinskom sveučilištu Gregoriana. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu odslušala je prvu godinu doktorskog studija filozofije te položila dva seminara za doktorande (akad. god. 1998./99.).

Od akad. god. 1999.-2000. na Teologiji u Rijeci predaje kolegije „Logika“ i „Kozmologija“, a drži i razne seminare (svojevrsne izborne kolegije). Kozmologiju predaje i ove akad. god. 2008./09. Akad. god. 2000./01. na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci predavala je izborni kolegij „Kršćanska filozofija“. Od 1. siječnja 2001. na istom se fakultetu zaposlila kao znanstvena novakinja u zvanju asistentice te predaje opći predmet – Filozofija, dok na Odsjeku za pedagogiju drži stručni izborni kolegij „Filozofija odgoja“. Na Odsjeku za filozofiju od akad. god. 2002. predaje „Povijest hrvatske filozofije“, te drži vježbe za kolegij „Metodika nastave filozofije“.

Godine 2002. upisuje doktorski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za filozofiju, pod mentorstvom prof. dr. Lina Veljaka (komentor je bio prof. dr. Ivan Koprek, Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb). Taj studij završava 5. rujna 2005. kad je doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši disertaciju pod naslovom „Religiozno egzistiranje kao vrhunac egzistiranja kod S. Kierkegaarda“).

Godine 2005. izabrana je u suradničko zvanje višeg asistenta na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Znanstveni rad
Dr. sc. Aleksandra Golubović objavila je 5 znanstvenih radova, od toga 3 u časopisima najvišeg ranga (A1) i 2 u časopisu ranga A2.
Slijedi prikaz priloženih radova:

1. 
   Znanstveni radovi
   

1.1. Znanstveni radovi objavljeni u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama (a1)

- Recepcija Kierkegaarda u Hrvatskoj, Filozofska istraživanja 110 (god. 28, sv. 2, 2008.).
Ovo je vjerojatno najcjelovitiji prikaz recepcije Kierkegaardove filozofije pisan u nas. Autorica je nastojala pokazati tko je sve i na koji način kod nas pisao o tom slavnom danskom filozofu i kršćanskom misliocu. O njemu su na različite načine pisali filozofi i teolozi, ističući, svatko na svoj način, ključne dijelove i pojmove Kierkegaardova života i filozofije, no zajedničko im je to da svi odaju priznanje začetniku novog filozofskog pravca. Ono što je također prisutno kod gotovo svih autora je mišljenje da će Kierkegaardova filozofija u budućnosti imati mnogo više utjecaja negoli ga je imala za njegova života, a čemu i danas svjedočimo.

Bodovanje: 1.5 (koeficijent za filozofiju i teologiju) x 2.3 (broj autorskih araka) x 1 (izvorni rad) x 1.5 (a1) = 5,215

- Od egzistencijalne nedoumice do filozofije egzistencije u S. Kierkegaarda, Obnovljeni život (63, br. 3) 2008, 257-273.
Vrlo često se konkretne životne situacije (strahovi, životne poteškoće i sl.) zrcale i na filozofski opus nekog mislioca. Danski filozof Kierkegaard izvanredan je primjer takve povezanosti misli i života. On je naime vlastite egzistencijalne nedoumice uspio pretvoriti u filozofiju egzistencije, utirući tako put novom filozofskom pravcu koji se bavi problemima ljudske egzistencije (a ne više toliko esencije).

Bodovanje: 1.5 (koeficijent za filozofiju i teologiju) x 1.7 (broj autorskih araka) x 1 (izvorni rad) x 1.5 (a1) = 3.83

- Vježbanje u kršćanstvu, Filozofska istraživanja, br. 112 – u tisku (priložena potvrda o provedenom recenzentskom postupku i objavljivanju rada u navedenom broju).
Vježbanje u kršćanstvu posljednje je Kierkegaardovo veliko djelo. Nastalo je kao kompilacija više članaka, a konačno je objavljeno 1849. godine. Njime je Kierkegaard zaokružio svoje tumačenje kršćanske religije. Pitanja kojima možemo sažeti ključne teme kojima se za života bavio su sljedeća: kako postati kršćanin, koje su glavne teze kršćanske doktrine, može li se dokazati Božje postojanje (ima li uopće smisla pokušati ga dokazati), u kakvom su odnosu vjera i razum, jesu li religiozna vjerovanja racionalno utemeljena, i dr. U ovom radu iznijet ćemo Kierkegaardova pojašnjenja kršćanske religije, uspoređujući ih s tezama koje je izložio u ostalim djelima (posebice Filozofijskom trunju i Strahu i drhtanju). U tom smislu Vježbanje u kršćanstvu poslužit će nam kao potvrda njegovih ranijih razmišljanja i stavova o kršćanskoj religiji.

Bodovanje: 1.5 (koeficijent za filozofiju i teologiju) x 2 (broj autorskih araka) x 0.75 (pregledni rad) x 1.5 (a1) = 3.37

1.2. Znanstveni radovi objavljeni u časopisima ranga (a2)

- Kierkegaardova egzistencijalistička antropologija, Riječki Teološki Časopis (16) 2000, br. 2, str. 423-447.

Cilj je rada istražiti Kierkegaardovu egzistencijalističku antropologiju. Kierkegaard tvrdi kako će mnogi o njemu reći da istražuje već zaključeno i mnogo puta diskutirano područje u kojem nema nikakvih „kopernikanskih obrata“. Međutim, sam pojam egzistencije donosi novost. Čovjek se, naime, u Kierkegaardovoj doktrini pojavljuje ne jedan nov i originalan način. Ne dozvoljava da ga se reducira na puku apstrakciju i mišljenje, na gole esencijalne činjenice. Važan je svaki čovjek pojedinačno, tj. svaka egzistencija. Kierkegaard razlučuje čovjekov naravni i povijesni bitak. Naglasak stavlja na povijesni bitak zato što je ovaj podložan našem izboru i odgovornosti. Čovjek nije istinski i potpuni čovjek od rođenja, nego to postaje tek kada je izabrao svoj apsolutni ja, tj. kada je apsolutno izabrao samog sebe, s napomenom kako nam dozvolu da postanemo potpuno ostvareni i apsolutni ljudi može dati samo Bog, kao najuzvišeniji apsolut.

Bodovanje: 1.5 (koeficijent za filozofiju i teologiju) x 2.4 (broj autorskih araka) x 0.75 (pregledni rad) x 1 (a2) = 2.7
- Kierkegaardova paradigma postojanja, Riječki Teološki Časopis, (18) 2001, br. 2, str. 399-413.

Soeren Kierkegaard u djelu Filozofijsko trunje (1844.) postavlja pitanje o tome što je na prvom mjestu: spoznaja ili postojanje? Odgovara da je postojanje na prvom mjestu, zatim slijedi spoznaja, a tek onda djelovanje. Istina, naime, predstavlja čovjeka, on se ne može vladati drugačije nego po istini jer njegovo ponašanje proizlazi iz njegove istine. Zato govori o tzv. egzistencijalnoj istini. U djelu pak Strah i drhtanje (1843.) upozorava da postoje slučajevi u kojima je upitno dolazi li prije djelovanje ili spoznaja i iznosi primjer Abrahama koji, čini se, nije bio sposoban potpuno razumjeti, ali je djelovao jer je bio potpuno poslušan Bogu. Stoga zaključuje da čovjek kao kršćanin djeluje po Božjoj riječi čak i onda kada nije potpuno shvatio Božju zapovijed. Za svoje djelovanje nalazi opravdanje u poslušnosti Bogu koji za njega predstavlja apsolutnu istinu. Tako spoznaja ipak nije uvijek prije djelovanja. Za kršćanina je Božja istina apsolutna zapovijed i on je prihvaća kao normu djelovanja i prije vlastite spoznaje i razumijevanja.

Bodovanje: 1.5 (koeficijent za filozofiju i teologiju) x 1.2 (broj autorskih araka) x 0.5 (stručni rad) x 1 (a2) = 0.90

Pristupnica ima 16,115 bodova koje je stekla na temelju objavljenih radova (za izbor u zvanje znanstvenog suradnika očekuje se 16 bodova). Stoga moramo konstatirati da ona ispunjava minimalne uvjete za izbor u početno znanstveno zvanje. Međutim, kvalitativnom analizom njezinih radova ustanovili smo da ona ne ispunjava samo formalne već i kvalitativne uvjete, budući da je u njezinu slučaju riječ o vrsnim radovima koji razrađuju i produbljuju disertaciju (a ova se inače u izmijenjenom i dopunjenom obliku priređuje za objavljivanje na Filozofskom fakultetu u Rijeci), te predstavljaju veoma relevantan doprinos kritičkoj recepciji jednoga od najznačajnijih mislilaca 19. stoljeća. Povjerenstvu su poznati i drugi njezini radovi, koji još nisu prošli postupak recenziranja u relevantnim publikacijama, pa ih stoga ne prikazujemo niti bodujemo, a ti se radovi odnose na druge dimenzije filozofije religije i povijesti filozofije (konkretno, na aktualne filozofijsko-religijske rasprave u anglosaksonskom govornom području, na djelo J. Dragišića, itd.). Svi ti radovi, uzeti u cjelini, ukazuju na dr. sc. Aleksandru Golubović kao zrelu i veoma perspektivnu istraživačicu u polju filozofije religije, ali i u srodnim granama.

Stoga predlažemo Matičnom odboru za filozofiju i teologiju da je izabere u znanstveno zvanje znanstvene suradnice u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje filozofije, grana filozofija religije.


Druge dimenzije znanstvenog rada pristupnice koja se odnosi na propozicije Rektorskog zbora za izbor u znanstveno-nastavno zvanje vezane su uz njeno sudjelovanje u znanstveno-istraživačkim projektima te na znanstvenim konferencijama u zemlji i inozemstvu.

Projekti:
- kao znanstvena novakinja pristupnica je bila suradnica na projektu pod vodstvom dr. sc. Borana Berčića „Racionalnost“, šifra projekta: 9007
- kao viša asistentica pristupnica je suradnica na projektu pod vodstvom dr. sc. Borana Berčića „Identitet“, broj projekta: 009-0091328-0737

Sudjelovanje na simpozijima:
Pristupnica dr.sc. Aleksandra Golubović sudjelovala je s izlaganjima na sljedećim međunarodnim znanstvenim skupovima:

• 
  Svibanj 2001.: međunarodni simpozij pod nazivom „Suvremene filozofske teme“ na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
  

• 
  Travanj 2002.: međunarodni simpozij pod nazivom „Kršćanski filozofi između srpa i čekića“ na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.
  

• 
  Svibanj 2002.: međunarodni simpozij „Suvremene filozofske teme“ na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
  

• 
  Lipanj 2006.: međunarodni simpozij „Suvremene filozofske teme“ na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
  

• 
  Svibanj 2007.: međunarodni simpozij „Suvremene filozofske teme“ na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
  

• 
  Ožujak 2008.: međunarodni simpozij „Mediteranski korijeni filozofije“ na Filozofskom fakultetu u Splitu.
  

• 
  Svibanj 2008.: međunarodni simpozij „Suvremene filozofske teme“ na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
  

• 
  Rujan 2008.: međunarodni simpozij „Petrićevi dani“ na Cresu (u organizaciji HFD-a).
  

Dakle, dr. sc. Aleksandra Golubović sudjelovala je na 8 međunarodnih znanstvenih skupova.

Pozvana predavanja:

• 
  10. prosinca 1999. u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji u Rijeci – predavanje pod naslovom „Kršćanska filozofija“.
  

• 
  08. listopada 2001. na Teologiji u Rijeci – inauguralno predavanje pod naslovom „Kierkegaardova aktualnost danas“.
  

• 
  Travanja 2008. predavanje u sklopu „Druge filozofije“ (studentski „projekt“ alternativne filozofije na Filozofskom fakultetu u Rijeci) pod naslovom „Kierkegaardova epistemologija religije“.
  

• 
  19. veljače 2009. predavanje na Medicinskom fakultetu u Rijeci (u okviru Bioetičke podružnice, katedra za društvene znanosti) pod naslovom „Problem zla i teodiceja“.
  

Znanstveno-stručna usavršavanja (u inozemstvu)

• 
  pristupnica od 1996. do 1999. studira na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu (Italija), gdje magistrira te završava prvu godinu doktorskog studija (i polaže dva seminarska ispita).
  

Znanstveni rad dr. sc. Aleksandre Golubović može se u cjelini pozitivno vrednovati.

Nastavni rad
Dr.sc. Aleksandra Golubović drži predavanja, seminare i vježbe na Filozofskom fakultetu u Rijeci od 2000. godine.

Dodiplomski studij:
- izborni kolegij „Kršćanska filozofija“

Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci: 1999/2000, 2003/04, 2005/06, 2008/09

- vježbe iz kolegija „Metodika nastave filozofije“

Odsjek za filozofiju Filozofskog fakuleta u Rijeci: 2001/02 do 2007/08.

- kolegij „Povijest hrvatske filozofije“

Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci: 2001/2002 do 2007/08.

- stručni izborni kolegij „Filozofija odgoja“

Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci: 2001/02, 2002/03, 2003/04.

• 
  kolegij „Logika“
  

Teologija u Rijeci, 2000/01

• 
  kolegij „Kozmologija“
  

Teologija u Rijeci, 2000/01 do 2007/08.
Prijavi su priložene pozitivne studentske evaluacije njezinih kolegija. Osim izravne nastave dr. sc. Golubović je kao komentorica pomagala studentima pri izradi diplomskih radova, a dva su takva rada uspješno obranjena.
Za svoj nastavni rad dr. sc. Aleksandra Golubović dobila je vrlo pozitivne ocjene studenata i kolega/ica na Odsjeku, a posebno je zapažena njezina suradnja u implementaciji tzv. bolonjskog procesa, u čemu je odigrala ključnu ulogu na Odsjeku za filozofiju.
Stručni rad
Organizacija međunarodnih skupova:
Pristupnica je bila članicom organizacijskih odbora sljedećih međunarodnih simpozija:

• 
  2002. u organizacijskom odboru međunarodnog simpozija „Suvremene filozofske teme“ na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
  

• 
  2003. u organizacijskom odboru međunarodnog simpozija „Suvremene filozofske teme“ na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
  

• 
  2004. u organizacijskom odboru međunarodnog simpozija „Suvremene filozofske teme“ na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
  

• 
  2006. u organizacijskom odboru međunarodnog simpozija „Suvremene filozofske teme“ na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
  

I stručni rad pristupnice može se stoga pozitivno ocijeniti.

Zaključak i prijedlog
Imajući u vidu da je pristupnica objavila više od tri rada u relevantnim publikacijama, te stekla uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvene suradnice, ima desetgodišnje kontinuirano nastavno iskustvo na visokoškolskim ustanovama (više od 1000 normativnih sati nastave, a traži se 90 sati), da njezin nastavni rad ima više pozitivnih studentskih evaluacija, te da je referatima sudjelovala na osam međunarodnih znanstvenih skupova, ustanovljavamo da
dr. sc. Aleksandra Golubović ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docentice u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje filozofije, grana filozofija religije, kao i za odgovarajuće radno mjesto na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
U Zagrebu, 14. svibnja 2009.
Stručno povjerenstvo:

Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

Dr. sc. Gordana Škorić, izv. prof.

Dr. sc. Nenad Smokrović, red. prof.,

Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za sociologiju

Filozofski fakultet u Zagrebu
Stručno povjerenstvo
Na sjednici Fakultetskog vijeća 27. ožujka 2009. imenovani smo u stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice dr.sc. Ružice Čičak-Chand za izbor u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice za područje društvenih znanosti, polje sociologija, u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.
I Z V J E Š T A J
Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu uputio je 4. ožujka 2009. Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta molbu za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženice dr.sc. Čičak-Chand koja se javila na natječaj objavljen u Vjesniku od 16. siječnja 2009. i Narodnim novinama od 21. siječnja 2009. za izbor u znanstveno zvanje znanstvene savjetnice.

Predloženica je uz prijavu priložila potrebnu dokumentaciju u pisanom i elektroničkom obliku:

1.) životopis; 2.) preslik domovnice; 3.) preslik diplome o akademskom stupnju doktora znanosti; 4.) preslik odluke o posljednjem izboru u znanstveno zvanje; 5.) popis znanstvenih i stručnih radova.
ŽIVOTOPIS I PROFESIONALNE AKTIVNOSTI

Rođena 24. svibnja 1944. u Zagrebu; državljanstvo hrvatsko.

Akademska naobrazba:

- Godine 1974. doktorirala na području indologije s temom: ”Das Samajataka - Kritische

Ausgabe, Übersetzung und vergleichende Studie” na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u

Bonnu.

- Od zimskog semestra 1970. - preporukom Zagrebačkog sveučilišta i prof. dr. R. Katičića,

tadašnjeg pročelnika Katedre za indologiju - nastavlja studij indologije u Indološkom seminaru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Bonnu kao stipendistica Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD). Istovremeno, tijekom šest semestara pohađa Seminar za komparativni studij religija Filozofskog fakulteta "Rheinisch Friedrich-Wilhelm" Sveučilišta u Bonnu. - Anglistiku diplomirala 1967. a indologiju 1969. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.