Toponimija otoka paga

Gurijel je lunski zaselak smješten sjeveroistočno od ruševina crkve svetoga Jurja.

165 Toponim bilježimo na Silbi (Šimunović 2005:127).

166 Proslava Blagdana Velike Gospe, pučki Śtomȍrine, također je mogla utjecati na nastanak toponima jer je mjestima pokraj kojih prolaze crkveni ophodi motivirano nekoliko toponima Vanđelja diljem Paga.

167 Dva lokaliteta u K. O. Novalja nose ime Crikvina. Za barem jedan pouzdano znamo da je motiviran blizinom sakralnoga objekta (crkve sv. Ivana na Ivašnici), a za drugi nismo sigurni, možda je motiviran i nazivom biljke crkvine.

168 Ondje se nalazi crkva svete Ane.

169 Nedaleko od toga mjesta poginula su dva brata Maržića.

170 U pjeskovitoj se uvali Trinćel nalaze tri crkvice.

171 Kapić je dio Zubovića gdje se nekoć nalazilo groblje i crkva sv. Maura. Crkve su se veoma često podizale na mjestima negdašnjih poganskih svetišta.

172 Na Braču se macarola naziva macȉć.

173 Iako je moguće da je toponim antroponimnoga postanja, čini se vjerojatnijim da je motiviran apelativom mališac kojim se označivalo duha nekrštenoga djeteta, osobito uzmemo li u obzir činjenicu da se na Malešćici nalazi pretpovijesno grobište koje je moglo izazvati znatiželju mjesnoga stanovništva.

174 Zanimljivo je da se simbolom plodnosti, bogatstva i sreće drže bijele pčele (Pujić 1982:190), a na Pagu nahodimo razmjerno mnogo odraza pčelarskoga nazivlja.

175 Da su ta mitološka bića i danas itekako živa u pučkome vjerovanju i ne samo na Pagu, dovoljno svjedoči podatak da je još u kolovozu 2009. Domagoj Vidović slušao priču o málome gȑbavon sa crvȅnima očȉma koji se pojavljuje ispod ceste kod Nerežišća gdje svojim zlim okom izaziva nesreće od Paule Radojković (rođene 1971. u Sumartinu, djevojačko prezime Sinovčić). O postojanju poganskih žrtvenika na vrhuncima sve do sredine 20. st. govorilo se i na Pelješcu.

176 Figurica je dio Novalje u kojemu se nalazi kapelica sa slikom Srca Isusova.

177 Ondje se u svibnju molilo, ovisno o vremenskim prilikama, za kišu, sunce ili protiv tuče.

178 Navodno su u zdenac nedaleko od navedene smokve svećenici zatočivali zle duše koje su uznemirivale mjesno stanovništvo.

179 Na tome je mjestu grobište.

180 U Lunu je riječ o rt nazvan po slici Gospe od Milosrđa koja se nalazila u istoimenoj kapelici.

181 Vanđelja su mjesta na kojima su stanovnici Paga tijekom nekoga od blagdana čitali jedno od evanđelja. Tako su Novaljci molili na lokalitetu Vanđelje molili Boga za kišu ili poštedu od tuče, Kolanjcima je to bilo mjesto na kojemu se čita evanđelje za vrijeme tijelovske procesije, a u Vlašićima za blagdan svetog Marka.

182 Dakako da navedeno ne odstupa od općeprihvaćene činjenice da su obiteljski nadimci isprva nastali „kao dopunsko sredstvo identifikacije kad još prezimena nije bilo“.

183 Slični su i primjeri Šmáto (< Mato; Glušci) i Žmȁra (< Mara < Marko; Metković) koje bilježi Domagoj Vidović. Primjere koje Bjelanović (2007:245) naziva „imenima s protezom“ u Promini bilježi i Ankica Čilaš Šimpraga (2006:153): Čmate (< Mate), Givan (< Ivan) i Špipa (< Pilip 'Filip').

184 Osobno je ime Višan potvrđeno u srednjovjekovlju na zadarskome području, a 1474. u Neviđanima bilježimo prezime Višić (Juran 2007:139). Izvedeno se ime Višan najčešće izvodi od osobnoga imenu Višeslav (21:6), no ne treba posve odbaciti mogućnost ni da je riječ o odrazu kojega romanskog osobnog imena.

185 Ime Hanzino odnosi se na dva topografska objekta: na rt i polje. Riječ je očito o toponimu novijega postanja jer se još 1780. navedeni rt nazivao Punta Cricenaz (Faričić 2003:116).

186 ARj (9:376) navodi i značenje 'tiho mjesto', no kako se na lokalitetu Božja tiša nalaze torovi s pastirskim stanom čini se da je drugi član ovoga dvočlanoga toponima ipak motiviran apelativom vezanim uz stočarstvo. Tim više što se u ARj (na istome mjestu) navodi da je apelativ u značenju 'zid, ograda' potvrđen u Zadru i na Rabu.

187 Vjerojatno je riječ o osobnome nadimku motiviranome apelativom ci(n)gul (< tal. cingola) 'kitica, uzica na pojasu' koja je nastala proširenjem značenja homonimnoga apelativa kojim se prvotno označivao svećenički pojas (Vinja 1:98).

188 Kovačići u Pagu potomci su njemačkih doseljenika te su se nekoć prezivali Schmidt.

189 Pomaš je nadimak Ante Šuljića iz Kolana, a toponim se nalazi u uvali u kojoj se nalazila njegova ribarska pošta.

190 Vjerojatno je riječ o nadimku motiviranome apelativom čamba 'čaklja; rakova kliješt'.

191 Toponim se najvjerojatnije izvodi prema osobnome imenu Hotimir/Hotislav. Usp. toponim Tetovo u Makedoniji koji Stankovska (1992:71) drži eliptičnim toponimom s posvojnim značenjem te ga izvodi od atributne sintagme *Htětova (Vьsь)/*Htětova (Selo). Istovjetnoga su postanja i dva ojkonima koja nose ime Hotanj u istočnoj Hercegovini. Bezlaj (2003:47) ojkonim Hotanj u Hercegovini dovodi u svezu s *o-tъnь 'pregrada' ne odbacujući posve mogućnost da je motiviran pridjevom *Hotan izvedenim od u hrvatskome antroponimijskome fondu nepotvrđena antroponima. Ipak, u makedonskome su srednjovjekovnome fondu osobnih imena potvrđena osobna imena Hota, Hotič, Hotil i Hotile (Ivanova 2006:460) te je stoga vjerojatnije tumačenje prema antroponimu.

192 Vjerojatno je riječ o toponimu motiviranom nadimkom. Glagol tumbulati se u većemu dijelu hrvatskoga priobalja znači 'prevrtati se (preko glave)'.

193 U Kolanu pak bilježimo apelativ zahara 'miris prženoga šećera' (Oštarić 2005:591).

194 Riječ je o rimskome predijalnom toponimu koji je odraz kasnije romansko-hrvatske jezične simbioze. Na Pagu je većina ojkonima na sjeverozapadnome dijelu otoka romanska.

195 Šćiran je prezime u Novalji motivirano apelativom šćir 'vrsta trave, Amaranthus retroflexus' (Oštarić 2005:493).

196 Ne treba posve odbaciti mogućnost ni da je toponim tvoren pridjevom tih 'zaštićen od vjetra'.

197 Osobno je ime Badoarius nosio jedan padovanski biskup te neki mletački vlastelini. U Dubrovniku je pak u 14. st. potvrđena hrvatska prilagođenica toga imena Badvar (ARj 1:149).

198 Osobno je ime Čater zabilježeno je u Koruškoj 1414. i France Bezlaj (2003:688) ga izvodi od apelativa čater 'čitač obrednoga štiva'.

199 Ćirak je prezime zabilježeno u okolici Posedarja.

200 Pučka etimologija toponim povezuje s apelativom korda 'cigalj'.

201 Vjerojatno je riječ o nadimku. Šušnjara je na Pagu vunena kapa koja prekriva lice i uši (Oštarić 2005:520).

202 Riječ je o antičkome toponimu nepoznata postanja.

203 Možda prema čefuljak 'manji dio grozda' (Oštarić 2005:76). U ruskome postoji pak apelativ čast 'dio'.

204 Čok je drveni klin kojim se pridržava bačva na postolju (Oštarić 2005:79).

205 Možda prema prliti 'paliti vatru' ili je riječ o toponimu antroponimnoga postanja.

206 Vjerojatno prema osobnome imenu Hanž.

207 Postoji mogućnost da je toponim nastao prema nazivu za vrstu ribe Crenilabrus ocellatus ili prema nazivu ptice fink.

208 Vjerojatno prema antroponimu Hrste (usp. Krste < Krstislav).

209 Toponim se u starijim povijesnim vrelima naziva Punta Banzaz (Faričić 2003:116).

210 Možda prema kozao 'bunjište'.

211 Možda prema apelativu krpa 'komad zemlje'.

212 Toponim je rimski, nepoznate motivacije.

213 Moguće je da je riječ o rimskome predijalnom imenu Maius (Jireček 1962:179). U Promini pak apelativ maža označuje jutenu vreću.

214 Možda prema apelativu sitra 'gavun'.

215 Toponim valja usporediti s toponimima Skradin i Skarda (otočić između Paga i Silbe) za koje Skok pretpostavlja da su ilirski (Sk 3:268). Inače Skrdu/Škrdu spominje još Konstantin Porfirogenet (Σκιρδα)

216 Moguće da je riječ o antičkome toponimu usporednim s makedonskim toponimom Skopje (u latinskim vrelima zabilježenim kao Scupi) i bosanskim Uskoplje.

217 Mogla bi biti riječ o toponimu antroponimnoga ili zoonimskoga postanja (Tisa je zabilježena kao ime psu, konju i kobili; ARj 18:289) ili je pak riječ o grmolikoj biljci tisi.

218 Hrvatski i bosanski građevinski radnici (a i pokoji glazbenik) po Njemačkoj često nose nadimak Vajta po njemačkome uskliku Weiter uz koji se ljudima uručivao otkaz ili ih se požurivalo. S obzirom na činjenicu da je Vajta dio Novalje u izgradnji, čini nam se mogućim da u tome njemačkome uskliku valja tražiti motivaciju toponima Vajta i Vajtica.