Toponimija otoka paga

berak 'močvara, lokva' (< mađ. bereg 'obala'; apelativ je bereg posuđen iz nekoga od slavenskih idioma kojima se govorilo na području današnje te je navedeni apelativ primjer kružnoga posuđivanja) koji je dosad potvrđen uglavnom na kajkavskome području (usp. Brozović Rončević 1999:3).

36 Po pučkoj je etimologiji ime Katine nastalo po lancu koji se pružao prevlakom i sprječavao ulazak u Pašku valu.

37 Usp. Sk 2:196 krinjica 'vir'. Apelativ krȉna u Kolanu označuje veći drveni kabao za pranje rublja (Oštarić 2005:198), a u hrvatskom su apelativi krnica i krinica označivali drvenu posudu (< psl. *krynica 'drvena zdjela; Brozović Rončević 1997:23).

38 Navodno je dobio ime po stablu krive masline. Međutim, apelativ stup u Duvnu označuje 'obradivu zemlju jednog vlasnika koji je drži u cjelini i u čijem opsegu nema tuđe zemlje' (Šimunović 2004:192). Nije nemoguće da je u tome značenju apelativ uščuvan i na Pagu. Zanimljiv je to i star prežitak hrvatskoga običajnog prava.

39 Petar Šimunović (2005:258) izvodi slične toponime od pešćica/pišćica 'pištalo, vrelo koje pišti'. Petar Skok (Sk 2:668) navodi toponim Pizdȉna kod Bakra. Kod hidronima motivirani osnovom *pisk/*pišt često dolazi do ukrštanja navedene osnove (< psl. *piskati) i apelativa pijesak (< psl. *pěsъkъ) jer voda na izvoru usitnjavanjem kamena stvara pijesak (Brozović Rončević 1997:21). Ipak se čini vjerojatnijim da je toponim metaforičkoga postanja, pogotovo uzmemo li u obzir činjenicu da se i ime Pižnjak odnosi na malu i usku uvalu.

40 Na Visu apelativ pincȋn označuje 'vrh, vršak', a u Splitu je pincĩn 'vrh čempresa' (Vinja 3:30). Vjerojatno u tome semantičkome polju valja tražiti i prvotno značenja paškoga apelativa pinac 'udo' na Pagu. U Neretvanskoj krajini bilježimo osobni nadimak Pȉnc koji se nadijeva osobama sklonima naglim promjenama ponašanja (usp. i paško pȋncit śe 'visoko dizati nos, praviti se važan'; Kustić 2002:291).

41 Na brdu iznad uvale Teplice, okrenute prema jugu, ističu se dvije pećine, malo razmaknute jedna od druge, pa podsjećaju na oči.

42 Lokalitet Pulpit odnosi se na povišeni dio jednoga pašnjaka u K. O. Novalja.

43 Spomenuti je apelativ djelomično istisnut od mlađega (mletačkog) apelativa sić (Sk 3:228).

44 Prvotno je značenje apelativa škanj 'klupica' (Sk 3:398). Riječ je o apelativu dalmatskoga postanja.

45 Toponime motivirane navedenim apelativom nahodimo na Žirju, Istu, Lavdari, Zverincu, Kornatima i Krku te se na njima odnosi na lokalitet koji „svojom izduženom prevlakom naliče na držak, dok je glavni dio otoka okrugao kao tava“ (Vinja 3:175). I novaljska se Škovardara nahodi na sličnome položaju.

46 Ṧkurḁde su obalni toponim kojim je imenovan pojas na kojemu se nalaze velike stijene.

47 Triget je u Novalji i uvala i pašnjak (nazvan po istoimenoj uvali).

48 Spomenuti apelativ navodi Kustić (2002:412), dok ga Oštarić (2005) nije zabilježio u Kolanu.

49 Očekivalo bi se da je riječ o sidrištu, no Antikor je polje.

50 Isto značenje bilježimo i na Vrgadi (Jurić, Skračić, Šprljan, Vuletić 2009:86).

51 Riječ je o polju u Barbatu koje je izloženo jakim udarima vjetra.

52 Riječ je o dvjema uvalama okrenutima udarima bure.

53 Riječ je o pašnjaku izloženom snažnim udarima vjetra.

54 Toponim se odnosi na veoma nepristupačnu uvalu nepogodnu za pristajanje brodova za burna vremena.

55 Riječ je o rtu pogodnome za postavljanje promatračnica.

56 Navedena je uvala otvorena prema buri.

57 Plovidba oko Zaloga rta veoma je opasna.

58 Oba su toponomastička referenta pašnjaci.

59 Bonaparte je novaljski zaselak u kojemu žive Vidasi u okolici kojega su "dobri" pašnjaci i krčevine.

60 Dubrovnik je dio Povljane uz more koje se nalazi na nižoj nadmorskoj visini od drugoga dijela obale.

61 Riječ je o pašnjaku s dvjema istaknutim velikim stijenama.

62 Dumboka je često ime uvala.

63 Baba je ujedno i ime ženskoga demona, personifikacija ženskoga pretka, možda eufemizam za božanstvo plodnosti (Brozović Rončević 1987:123). Na otoku Pagu nalazimo mnoge prežitke pretkršćanskih hrvatskih vjerovanja, tako da ni mogućnost da je dio toponima motiviranih apelativom baba zapravo odraz negdašnjega duhovnog života, ne treba odbaciti.

64 Na lokalitetu se Banjadolac nahodi krčevina s više malih izvora.

65 Na navedenome se lokalitetu kopao boksit, mineral crvenkaste boje.

66 Na lokalitetu Čiponjac nahodi se lokva.

67 Navedeno značenje navodi Vinja (1:159) te ono odgovara sastavu tla na navedenim lokalitetima.

68 Riječ je o odrazu mediteranskoga apelativa grava (> vlat. gravaria; Sk 1:610).

69 Toponimi Lokvina u Dinjiškoj i Povljani odnose se na polja bogata vodom te se razlikuju od Lokvine u Barbatu koja označuje veliku lokvu.

70 Kako je riječ o pašnjaku, vjerojatno je ime nastalo zbog toga što navedeni lokalitet nije pogodan za ispašu.

71 Usp. apelativ sopot 'područje s više vrela'. U Dinjiškoj vali također nalazimo više manjih vrela.

72 Toponim Okić Petar Skok (Sk 2:79) dovodi u svezu s višeznačnim apelativom kika (< psl. *kyka 'vrh na drvetu, kist; biljka kantarijun') od kojega su nastali brojni hrvatski apelativi, ali i antroponimi, zoonimi i fitonimi. S obzirom na to da je na u Pagu navedenim toponimom imenovan pastirski stan u iskrčenoj kamenitoj zavali, čini nam se najvjerojatnijim gore navedeno tumačenje.

73 Apelativ šipun (< lat. sipho) čest je u hidronimiji te označuje podvodne vode, ali i bočata vrela (Šimunović 2005:103). U kolanskoj Šipnati nahodi se velika lokva za napajanje stoke.

74 Riječ je o pješčanoj plaži koja je topla upravo zbog pijeska.

75 Zuborovka je uvala u kojoj se nalazi vrelo.

76 Zanimljivo je da je toponim potvrđen u 13. st.

77 Možda pod t. 2 jer postoje i Vele vruje.

78 Apelativ maškalić potječe od mlet. mascalizzo (Vinja 2:182). Na Braču pak apelativ maškalić označuje suhonjavu, izrazito mršavu osobu.

79 Riječ je o dijelu uvale gdje se na kamenoj litici uz more nalaze ucrtani likovi muškarca i žene iz prapovijesnog razdoblja, a to domaće stanovništvo to asocira na slova.

80 Usp. toponim Sazjuga Bačilove kuće na Ugljanu.

81 Prostorne odnose iskazuju i jednorječni istokorijenski antonimi. U paškoj su toponimiji to primjerice Podmurve i Nadmurve.

82 Usp. Frančić-Mihaljević (1997–1998). U radu se donosi i popis hrvatskih antonimnih ojkonima (89–99). Zanimljivo je da se u ojkonimiji Neretvanske krajine vremenski odnosi iskazuju i brojem. Tako je selo Krvavac administrativno podijeljeno na naselja Krvavac 1 (nalazi se na prvotnome položaju sela na desnoj obali rijeke Neretve) i Krvavac 2 (novije naselje na lijevoj obali rijeke Neretve nastalo izgradnjom kuća na negdašnjim obradivim površinama uz Bosansku transverzalu).

83 Tako su u odnosu Jurjevica i Donja Jurjevica. Ne nahodimo toponim *Gornja Jurjevica. Kod jednorječnih toponima istu pojavu nahodimo u primjeru Bela i Antibela.

84 Apelativ je uglavnom nepoznat na području između Istre i srednje Dalmacije jer ga je istinuo apelativ planika (Vuletić 2007:354).

85 Tim je nazivom za biljku motivirano i hrvatsko ime otočića Premude – Dlačnik.

86 Apelativ mlaj označuje pak i mladu lozu ili tek izniklu grančicu.

87 Usp. toponime Habatnica i Hodbina u istočnoj Hercegovini i Hobdeni na Krku.

88 Ne može se posve odbaciti ni mogućnost da je riječ o toponimu motiviranom antroponimom nadimačkoga postanja (usp. u Kolanu puskavac 'čovječuljak'; Oštarić 2005:412).

89 Navedenim biljnim nazivom po mišljenju je Vojmira Vinje (3:164) motivirano i ime jednoga od kornatskih otoka kojega njegovi „vlasnici“ nazivlju Sita, a „nevlasnici“ Sit. Vinja odbacuje mogućnost da se ime navedenog otočića izvodi od hrvatskoga pridjeva sit ili latinskoga pridjeva prošlog ili imenice situs.

90 Tršće služi za zaštitu od bure u vinogradu.

91 Pritom je posebno zanimljivo da su se u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke sve do ranih 1990-ih seoski zborovi održavali pod dubòvima.

92 Apelativ se izvodi od mađarskoga busa 'zdepast', a ujedno je i zoonim zabilježen u jugoistočnoj Slavoniji (Brozović Rončević; Čilaš Šimpraga 2008:52).

93 Ime Čula nosile su kratkouhe ovce (Brozović Rončević; Čilaš Šimpraga 2008:38).

94 Dorat je konj tamnoriđe boje (Brozović Rončević; Čilaš Šimpraga 2008:52).

95 Apelativom se kulin označuje 'drob', ali u Bosni i uzvisinu, brijeg. Prvo nam se tumačenje čini vjerojatnijim jer su životinjske iznutrice dio uobičajenoga jelovnika paških stočara.

96 Lisa je bijela pjega na tijelu životinje ili ptice (< psl. *lysъ 'plješiv') te je često ime kobile (Brozović Rončević; Čilaš Šimpraga 2008:51, 53).

97 Vojmir Vinja apelativ lukar izvodi od latinskoga lucar te ga drži venetskim ili keltskim supstratom (Vinja 2:143).

98 Na tome su se mjestu pokapali uginuli magarci. Moro je inače u hrvatskoj zoonimiji konj crne boje (< tal. < šp. < lat. Maurum < grč. maurós; Brozović Rončević; Čilaš Šimpraga 2008:53).

99 Riječ je o zmijolikoj ribi opasna podrijetla, najvjerojatnije je riječ o predindoeuropskoj riječi (Vinja 2:205).

100 Na Pagu bilježimo i apelativ štrkavica 'Ecballium elaterium' (Oštarić 2005:515).

101 Riba se podujka gnijezdi u pijesku, a Štrkavica je mala pješčana uvala u Povljani.

102 Usp. Kitonja, ime biku s gustim repom (Brozović Rončević, Čilaš Šimpraga 2008:40).

103 Zanimljivo je da se na Ugljanu toponimi motivirani apelativom jugo često odnose na stranu svijeta jer ne postoji posebni apelativ koji bi odgovarao hrvatskome standardnojezičnom apelativu jug (Jurić, Skračić 2007:167).

104 Toponime motivirane imenom države Mletci nahodimo na Ižu (Mletki), Uniju (Punta od Vnetaka) te u kvarnerskome priobalju (Mletak, Vnetak; Skračić 2007:178).

105 Na Pagu postoji naselje Vidalići. Pripada Novalji.

106 Zanimljivo je odraz korijena *delm- (od kojega je nastao i makrotoponim Dalmacija) u albanskome jeziku – djelmt 'ovca' (Sk 1:377–378). Kako toponim Dalmacija u Kolanu označuje krčevinu u pašnjaku, ne odbacujemo u potpunosti ni mogućnost da je riječ o toponimu u svezi sa stočarstvom.

107 Toponime nastale prema hrvatskome imenu talijanskoga grada Ancone nahodimo na Braču (Jakin) i Molatu (Jakinska; Skračić 2007:178). Veoma je zanimljiv i toponim Jákinōvci u Vidonjama u Neretvanskoj krajini. Riječ o zemljištu iznad jezera Kuti uz čije se obale nalazilo antičko naselje. Zanimljivo je da se toponim Ancona dovodi u svezu s talijanskim dijalektnim likom ancóna 'ugao ulice' (< grč. ἀγκῶν 'kut'; Sk 1:750) te bi lik Kuti mogao biti hrvatska prilagođenica starijega romanskoga (odnosno grčkoga) apelativa.

108 U liku kolajnski nahodimo primjer anticipacije palatalnog elementa koji nahodimo uglavnom u kajkavskim govorima (Lončarić 1996:92–94), ali je nahodimo i drugdje, pa čak i na štokavskim terenima (npr. u Neretvanskoj krajini; Vidović 2009b:291).

109 Navedeni je rt zbog izražene erozije tla gotovo odvojen od ostatka kopna.

110 Izvodi se od mletačkoga becarìa (Vuletić 2007:357).

111 Vinja (3:80) izvodi navedeni apelativ od mletačkoga presa.

112 Riječ je o naselju u koje su se naselile Badurine.

113 Na Vrgadi se pak toponim Škaml(j)ȉć odnosi na kamenito priobalje ili hrid (Jurić, Skračić, Šprljan, Vuletić 2009:88).

114 Apelativ se u sjevernim hrvatskim krajevima izvodi izravno od njemačkoga der Stall, ali se za primorske krajeve drži da je navedeni germanizam u njih prodro talijanskim posredstvom (od tal. stallo, stalla; Sk 3:411).

115 Apelativ tumbin u značenju vrelo nahodimo u neretvanskoj toponimiji. Tako u Mliništu, zaseoku sela Vidonje, postoji topografski objekt koji nosi dva imena: Bàrišića vrȅlo i Tùmbīn.

116 Na lokalitetu nahodimo utvrdu pravokutnog oblika iz rimskoga vremena.

117 Uhlinac je zapadni dio Paga u neposrednoj blizini Mandraća, a isprva se tako nazivao završetak trakta gradskih bedema na kojemu su se nalazila gradska vrata.

118 Usp. toponim Varda kojim su često imenovana brda na kojima su postavljane stražbenice.

119 Na tome se lokalitetu na Košljunu nalaze ostatci prapovijesne gradine.

120 Na lokalitetu imenovanom navedenim toponimom nahode se ostatci zidina neke zgrade.

121 Riječ o ruševnim nastambama obitelji Štambak iz Kolana.

122 Na lokalitetu nahodimo ostatke zidova rimskoga vodovoda.

123 Riječ je o dijelu Novalje kroz koji je prolazio rimski vodovod. Toponim je pak hidronimnoga postanja (usp. močilo).

124 Na lokalitetu se nahode razrušeni pastirski stanovi i torovi.

125 U istočnoj Hercegovini ista se mjesta nazivaju igrištima te se uz njih vežu legende kako po noći na njima "igraju" vile (Vidović 2008:440).

126 Riječ je o raskrižju u Vlašićima.

127 Pridjevni član imena dolazi od glagola stajati. U ARj (16:610) zabilježen je apelativ stojnica 'pokriveno i ograđeno mjesto, gdje tko boravi'.

128 Zala staza veoma je strma pastirska staza koja vodi prema brdu Visoka stran.

129 Ne treba posve isključiti ni mogućnost izvođenja od apelativa kap 'poganski idol', poglavito u Kolanu gdje se toponim Kopišće odnosi na lokalitet na kojemu se nahode ostatci villae rusticae.

130 U Kolanu gonjaj ima površinu od 2.400 m².

131 Riječ je o pašnjaku na granici kolanske i paške katastarske općine.

132 Na Pašmanu je špetica 'gromada živoga kamena kojim je ispresijecano obradivo zemljište' (Skračić, Vodanović, Vuletić 2006:174).

133 Kako je riječ o pašnjaku, izvođenje od lat. fax 'baklja' (usp. napalećati 'jako zapaliti vatru') sasvim je vjerojatno iako se dosad zabilježene hrvatske izvedenice toga apelativa uglavnom odnose na ribarsko nazivlje (usp. Vinja 3:213).

134 U Donjoj Hercegovini jara je 'ograđeni prostor pred torom' (Vidović 2009a:197).

135 Mesarka je kvalitetan pašnjak na kojemu se ovce, zbog dobre ispaše, udebljaju.

136 Ime je to pašnjaka na kojemu su kolanjski pastiri ložili vatru dok su čuvali ovce.

137 Ogrōjȁ je u Pučišćima na otoku Braču tor, ograđeni prostor za ovce. Riječ ne bilježi Šimunović (2006).

138 Apelativ tvoren istim korijenom – počivalište – u Promini (Suknovci) označuje mjesto na kojemu se odmara pograbna povorka na putu prema groblju (Čilaš Šimpraga 2006:206).

139 Riječ je o pašnjaku, pa je jamačno riječ o zaklonitome mjestu na kojemu su se okupljale ovce, kako je Vladimir Skračić zabilježio na Istu (1994:117) i Kornatima (1987:35). Na drugome pak mjestu Skračić (1991:26) apelativ sakatur dovodi u svezu s ribarskim nazivom sake 'ljevkasti dio mreže u kojemu se za izvlačenja skuplja sva riba'.

140 Posuđeni apelativ seduta/seguta odgovara hrvatskome apelativu počivalo (Vinja 3:157).

141 Apelativ je trlo zastupljen i u ribarskome nazivlju te ondje označuje 'jato ribe u mriješćenju' (Vinja 3:279).

142 Na Pagu apelativ vlaka označuje rupu na suhozidu kroz koju se provlače ovce. U Donjoj Hercegovini apelativ vlaka označuje i zavučenu dugu njivu (Vidović 2009a:179).

143 Riječ je o mlađoj hrvatskoj prilagođenici, starija je uščuvana u bračkome ojkonimu Postira.

144 Sličnu pojavu bilježimo i na šibenskome i dubrovačkome području. Istočnohercegovački stočari tijekom godine znali su sa stokom stanovati na čak trima mjestima: zimi su bili u matičnim mjestima, ljeti u planinama Gornje Hercegovine, a u jesen u škólju, području od polutoka Kleka kod Neuma i Pelješca do Rijeke dubrovačke (Vidović 2009a:175).

145 Istoimeni je jedrenjak služio za prijevoz tereta i putnika, ali i za ribarenje. Vojmir Vinja (3:257) domeće kako apelativ tartana češće označuje i posebnu vrstu mreže koju potežu brodovi na jedra.

146 Usp. toriti 'mamiti ribu bacanjem slane ribe u more' (Vinja 3:267). U kolanjskome govoru postoji apelativ torȉt se 'okupljati se' (Oštarić 2005:534).

147 Tumačenje apelativa kandija treba tražiti u predromanskim apelativima *Ganda, *Gandellus na temelju kojih su nastali apelativi gandoj koji označuje plitka korita uz obalu bijela od soli (Hvar), mrku kamenu stazu kojom se čamci spuštaju u more (Šibenik) ili zaklonjeno mjesto u kršu (Brač).

148 Dio polja iz kojega se nekoć vadio ugljen čije je ime vjerojatno motivirano mogućim bogatstvom koje su rudari očekivali.

149 Na navedenom se lokalitetu vadio kamen.

150 Ondje se nalazio rudnik lignita koji je počeo raditi u drugoj polovici 18. st.

151 U Vodicama u Istri šatra označuje „kolibu koju sebi načine ugljenari u šumi“ (Sk 1:286).

152 Navodimo podatak da u Dubljanima (Popovo, Trebinje, istočna Hercegovina) postoji toponim Lupežnice, čiji je prvotni lik glasio Lopižice (< dalm. lapide 'kamen' < lat. lapis 'kamen') te je pučkom etimologijom preobraćen u Lupežnice (Vidović 2008:444). S obzirom na činjenicu da su mnogi nesonimi kao i obalni toponimi motivirani latinskim apelativom lapis, ne treba posve odbaciti ni navedenu mogućnost.

153 Riječ je o granici između pašnjaka koji pripadaju Novalji i Staroj Novalji.

154 Riječ je o graničnome zidu između katastarskih općina Barbat i Novalja.

155 Loža je središnji trg u Novalji.

156 Navodno su otuda poletjela dva anđela koja su navijestila propast Caske.

157 Navodno je ondje pronađen mletački novac – cikini.

158 Navodno je na tome mjestu ubijen neki janjičar.

159 Na tome su se lokalitetu pastiri svađali oko vode pa je često dolazilo i do krvavih obračuna.

160 Riječ je o zidanome zdencu koji je ime navodno dobio po tome što su na njega dolazile žene koje su bile lijene otići do zdenca u Kolanjskome polju. Uz zdence se mnogo češće vežu motivi utapanja (usp. Vidović 2008:445).

161 Navodno se ondje nasukao brod koji je prevozio naranče.

162 Navodno su ondje pokopana tri paška benediktinca kojima je oštro kamenje razrezalo noge.

163 Dio Paga vjerojatno motiviran jednim od imena Blažene Djevice Marije. Naime, na makadamskome putu između Kolana i Paga nalazi se crkva sv. Marije, a u starome je gradu Pagu i neposrednoj okolici postojalo više srednjovjekovnih crkvica posvećenih Bogorodici. Sličnoga je postojanja i ojkonim Gospić motiviran Gospom od Blagovijesti.

164 Toponimi Gurijel i Gurijelac dalmatski su odrazi latinskoga svetačkoga imena Georgius – Georgi. Riječ je najvjerojatnije o odrazu dalmatskoga imena Gurgi potvrđena u Supetarskom kartularu (usp. Vidović 2007:436).