Toponimija otoka paga

Nazivima stablašica motivirani su toponimi Borić, Čera, Dumbalj, Grabovac, Jablan, Klen, Rastovac i Smriči. Valja imati na umu da je dub u početku označivao svako drvo te da je u pretkršćanskoj hrvatskoj i općeslavenskoj toponimiji smatran svetim stablom⁹¹. Nazivima voćaka motivirani su toponimi Bilica, Crišnja, Čilva, Jabučica, Katunjača, Korušnica, Krušvica, Masline, Mendula, Orišići, Petrovka, Slivica, Smokovka, Surica, Šipak i Ternjaca. Osobito su česti toponimi nazvani po vrstama smokava (Bilica, Čilva, Surica) i krušaka (Petrovka i Ternjaca). Prema vrstama su vinove loze nastali toponimi Lozun i Painar.

Biljnim su zajednicama (uglavnom šumama) motivirani toponimi Braničevica, Brešće, Brganja dolac, Bušket, Gaj, Gajac, Gorica, Gušć, Mlaj, Olišnjak, apelativ bošak 'šuma' uščuvan je u toponimu Tepli bošci, a univerbizacijom su nastali jednočlani toponimi Borovica ('borova šuma'), Bukovica ('bukova šuma'), Crničica ('šuma hrasta crnike'), Dubovica ('dubova šuma') i Vrbovica ('vrbova šuma, vrbik'). Na Pagu apelativ g(e)rm označuje šumu hrasta crnike, slično kao i u dijelovima Istre u kojima i danas živi znatan broj starosjedilaca (usp. Brozović Rončević 1998:7–8).

Prema nazivima dijelova biljaka nazvani su toponimi Koreni, Novi i Veli bus, Peteljka, a apelativ drvo uščuvan u toponimu Drvišće najvjerojatnije nosi značenje 'panj'. Biljnim su prerađevinama, biljnim plodovima i proizvodima te drvnim prerađevinama motivirani toponimi Crni kalj ('smola'), Kupina, Reštor ('svežanj bijeloga luka'), Slama, Šćika i Šenčivica.
3.1.5. zoonimi, toponimi u svezi sa zoonimima (imenima životinja), nazivima životinja te životinjskih organa i staništa: Bravarȃta (< brav 'ovan'; L, N), Bȉnjac (usp. slov. binec 'odraslo dvogodišnje janje'; P), Bȕšica (< buša 'mala debela krava' < buša 'pasmina domaćega goveda'⁹²; N), Buškaȋn (usp. boškarin 'vol'; N), Cȑnije (< crnija 'vrsta ribe, miš, Callionimus maculatus'; D), Čȕlica (< Čula⁹³; N), Dulfȋn (L), Durḁ̑tova rḁ̄vnȁ (< Durat⁹⁴ 'Dorat'; K), Fratašćȉna (< fratašćoni 'poljski puževi'; D), Gȁvranići (D), Gavranȋšće (< gavranišće 'rupa u kojoj se legu gavrani'; L, N), Gȉrenica (< girica 'smaris vulgaris'; K), Gȉrina drȃga (K), Gȉrišće (K), Golubȇra (< golubera 'glubinjak'; B, N, P), Golubȅra (PV), Guštȇrka (D), Jȁzbina (D), Káćeva drȃga (< kaća 'zmija'; D), Kantarȃra (< kantar 'Spondyliosoma cantharus'; N), Kḁ̑njari (< kanj 'Serranus cabrilla'; P), Kȃnjska (N), Kaprȋnka (< kapra 'koza'; N), Kȏnj (B), Kȍnj (D), Konjḁ̑r (K), Kȍnjska (PV), Kȏnjśka rȕpa (P), Kȏnjśko (P), Kȍnjuška (D), Kȍsovo (L), Kostȉć (< kostić 'vrsta morskoga psa'; N), Kozȃr (N), Kȍzjara (D), Kȏzje bȅrdo (B), Kȍzji skȏk (L), Kȏzji tȏr (B), Koźlinjḁ̑k (P), Krȁvarica (B), Krȃvljak (< kravljak 'kravlje pojilište'; L), Krpinȃlka (usp. krpuša 'bijela ovca s crnim mrljama'; Oštarić 2005:201), Kȕjina drȁga (B), Kukurȉna (< kukurina 'usta od hobotnice'; N), Kulinȉca⁹⁵ (K), Kuljȃn (< kuljan 'vrsta puža, Helix pomatia'; N), Kuljȃni (N), Kunȇra (< kuner 'kunić'; N), Kȕs (< kus 'trsov ušenac, Phylloxera vastratix'; D), Kūȉne drȁice (P), Lȁbudovo gnjīzdȍ (PV), Lisȉca (D), Lisȋcja glḁ̑va (P), Lisȋčjak (< lisičjak 'lisičji brlog'; N), Lȉsin tȏr (< Lisa⁹⁶; B), Lisȋšnjak (K, L), Lōdȍva pȗnta (< Lodo 'ime psu'; K), Lōdȍvo (K), Lȍža (< loža 'loga, zečje stanište'; N), Lȕkar (< lukar⁹⁷ 'vrsta ptice čižak, Carduelis spinus'; P), Magarȇa pȗnta (P), Magarȉja (L), Mḁ̑śje pȍje (< mačka; P), Medvȉja (L), Metijȁvac (< metilj; B), Metiljȃvka (PV), Mȋša (< mišja < miš 'vrsta ribe, Callionymus maculatus'; N), Mȋšnjak (usp. Miša; K), Mȉšnjak (PV), Mȏrova jḁ̑ja⁹⁸ (P), Murȉnica (< murina 'Muraena helena' < grč. μύραινα⁹⁹; L), Njorčȁra (< njorac 'gnjurac, Aytbya nyroca'; L), Obadȉne (< obad; PV), Ogȑc (< ogrc 'vrsta morskoga puža', PV), Oprćȁvci (< prč 'ovan'; N), Ȏrlova smȑt (PV), Ȏrlje (< orao; N), Oslȉnjak (< osal; B), Ošljȉvica (< osal; N), Ȍvnar (N), Pahljȉć (< pahalj 'malo jato ribe'; N), Pȃsja gramȃča (K), Pȁsjā stína (PV), Pḁśji b̑k (P), Patȁči (< patača 'vrsta ptice kokošica, Rallus aquaticus'; B), Pod Gḁ̑vran (P), Prazarȉć (< praz 'rasplodni ovan'; D), Prḁ̑zari (B), Púnta Zmȋnka (: zmija; PV), Putȃnjka (usp. putanja/putača 'volja, guša'; L), Pužȃre (D), Pužári (PV), Puȋe (P), Rȃkovac (L), Rȁkovica (P), Rȕpa gavranȋšća (L), Sakȅt (< saket 'vrsta ribe mišić, Paracentrpristis hepatus'; Vinja 3:140; PV), Sȉplja bȏk (D), Smetíljivka (< metilj 'Nanode', PV), Stȍrišća (< storijun 'morska jesetra, štrljun, Acipenser sturio'; N), Šenčivȉca (< šenac 'uš'; N), Škāmpȍvica (N), Škȑgljena glavȉca (D), Škrpȋne (< škrpina 'Scorpaena scorpa'; K), Štrkȁle (< štrk¹⁰⁰ 'vrsta crva'; N), Štr̄kȁle (L), Štȑkavci (< štrk¹⁰¹ 'vrsta ribe, podujka, kosirica, Crenilabrus quinque amculatus'; PV), Tovȁrić (N), Tovȃrje ogrȁdice (N), Trljȃre (< trlja 'vrsta ribe, Mullus barbatus'; N), Uȁtie (< ušata 'vrsta ribe, crnorep, Oblada melanura'; P), Volȏska (L), Vȗja drȁga (P), Za Kȉton (< Kita¹⁰² 'ime dugorepe krave'; N), Zȇči vȑh (< zec; N), Zȇči vȑtal (N), Zȅzovice (< zezalo 'vrsta raka, Scylarrus arctus'; K), Žȏdulka (usp. žotul 'sipica, Sepiola rondeleti'; N), Žȗžel ('vrsta žohara, Blattera germanica'; K)

U paškoj toponimiji odrazili su se nazivi životinja s kojima su Pažani bili u doticaju, koje su imali određenu važnost u njihovu životu. Imenima su životinja (zoonimima) motivirani toponimi Čulica, Duratova, Krpinalka, Lodovo, Morova jaja i Za Kiton. Nazivi domaćih životinja i stoke uščuvani su u toponimima Bravarata (toponim je tvoren od hrvatske osnove i romanskoga sufiksa), Binjac, Bušica, Buškain, Kaprinka, Konj, Kozar, Kozlinjak, Kujina draga, Kunera, Magareća punta, Mašje (< Mačje) poje, Oprćavci, Ovnar, Pasji bok, Prazarić, Saket, Tovarić i Voloska. Imenima su divljih životinja i nazivima njihovih staništa motivirani toponimi Jazbina, Lisica, Lisičjak, Loža, Medvija i Vučja draga. Toponimi Gušterka i Kaćeva draga nastali su od naziva gmazova, Gavranišće, Golubera, Kosovo, Labudovo gnjizdo, Lukar, Orlje i Patači od naziva ptica i njihovih staništa, toponim Putanjka motiviran je nazivom za dio životinjskoga tijela, a Kulinica nazivom za životinjski unutarnji organ. Prema nazivima puževa (i morskih i kopnenih) i njihovih staništa nastali su toponimi Fratešćina, Kuljani, Ogrc, Pužare i Pužišće. Nazive kukaca nahodimo u toponimima Obadine i Žužel, a nametnika u toponimima Kus, Metiljavka i Šenčivica.

Nazivima su riba, dijelova riba te ribljih zajednica i staništa motivirani toponimi Crnije, Girenica, Kantarara, Kanjska, Kostić, Miša, Mišnjak, Murinica, Njorčara, Pahljić, Storišća, Škrgljena glavica, Škrpine, Štrkavci, Trijare i Ušatišće, a glavonožaca i dijelova njihova tijela Kukurina, Siplja bok i Žodulka. U toponimu Dulfin (u povijesnim vrelima bilježimo lik Delphin) uščuvan je naziv za istoimenoga morskog sisavca, a u toponimu Škampovica naziv za vrstu jestivog raka.
3.1.6. toponimi motivirani prirodnim pojavama: Bȕrin bȏk (N), Burȋnka (N), Bȗrnja drȁga (B), Jȕžna fȗža (PV), Jȕžna pȗnta (B), Jȕžni krḁ̑j (B), Jȕžnja dumbȍka (B), Jȕžnjak (PV), Veterȋnka (PV), Vȅternice (K, L, PV)

Toponimi su motivirani prirodnim pojavama razmjerno rijetki i odnose se na imena vjetrova (bura i jugo¹⁰³). Navedenim bi se toponimima mogao pridružiti i jedan dio toponima metaforičkoga postanja koji se odnose na položaj topografskoga objekta (npr. Arijafun i Vitnica).

3.2. zemljopisna imena od drugih toponima: Ȁvlija Vȑtal (< avlija 'kućno dvorište ograđeno zidom' < tur. avlı; N), Bȁkarkina ledȉna (< Bakar; D), Bȁpska lȍkva (PV), Bȁpske drȁge (PV), Bnȅci¹⁰⁴ (< Bneci 'Mleci'; N), Bȏk Ṧȋp (P), Bȍkarski bunȃr (N), Brȋg Golubȇre (P), Cȁskino blȁto (< Caska; N), Čȗin Vidalȋ¹⁰⁵ (B), Dalmḁ̑cija¹⁰⁶(K), Dȉnjiški zȃliv (< Dinjiška; D), Dōlȃc Njȉvica (N), Dolȃc Podlȗcja (P), Drȁga Jakȋšnice (L), Drȁga Lušćȉći (PV), Drȁga Lȏkva (N), Drȁga Njȉva (N), Drȁga Vajȇrme (L), Dunȃ(j)ćica (< dunaj ‘zbiralište vode’ < Dunaj ‘Dunav’; N), Dȗnča njȉva (< Dunajćica; N), Gȁgerska lo͂kva (< Gager 'naselje u Kotarskoj općini Lun'; L), Glavȉca Bȅlja drȁge (D), Gorȉčke gaȋne (< Gorica 'naselje u Kotarskoj općini Dinjiška'; D), Gorȋška drȁga (< Gorica; P), Gorȋška ȕvala (D), Grȇda Badnȋšća (L), Grēdȁ Pastȕre (N), Jȃdar Gramȁča (N), Jakȋšnica (< Jakin¹⁰⁷ 'Ancona'; L), Kolḁ̑jnski¹⁰⁸ pȍrat (< Kolan; P), Kolḁ̑njski gȃjac (K), Kȍjunśki zȁliv (< Košjun 'zaselak u Kotarskoj općini Pag'; P), Krȕna Zḁ̑glave (P), Lȏkva Lopȁte (P), Lȗka Drȁga (B), Lȗka Povljȁna (PV), Ljȅljevačka drȁga (PV), Ljȕbačka vrȃta (< Ljubač 'naselje sa zadarske strane Paškog mosta'; D), Mȁndarska drȃžica (< Mandre 'naselje u Kotarskoj općini Kolan'; K), Mȁndarski pȍrat (K), Metḁ̑jnarska drȁga (< Metajna 'naselje u Kotarskoj općini Barbat'; B), Mudandȉčov Vidalȋ (B), Novȃljska drȁga (< Novalja; N), Novȃljska kunfȋna (L), Novȃljsko pȍlje (N), Njȉvica Gajȉna (P), Olȋpski pȍrat (< Olib 'otok Zadarskoga arhipelaga'; P), Pḁ̑lčičov Vidalȋč (B), Pḁ̑̑ška r̑bra (< Pag; P), Pḁ̑ška vrḁ̑ta (P), Pȃške stȋne (PV), Pȃški mȍst (D), Pȃški ȍštrijak (D), Pȃški pȗt (PV), Pḁ̑ški zȁliv (P), Pḁ̑ški zȋd (P), Plećȇ njȉva (N), Pȍrat Njȉvice (L), Potȍk Galijȏla (L), Prentȗr njȉvica (N), Prōzorska lȏkva (N), Pȗnta Berȋknica (B), Pȗnta Branȉčevica (N), Pȗnta Brīgȁ (N), Pȗnta Crnȍtinac (N), Pȗnta Čȉsta (D), Pȗnta čȗnj (D), Pȗnta Dȅda (N), Púnta Dubrȏvnik (PV), Pȗnta Furnḁ̑že (B), Pȗnta Gājȁc (N), Pȗnta Gḁ̑jca (L), Pȗnta Glavȉne (N), Pȗnta Gomȉlica¹⁰⁹ (P), Pȗnta Gorȅvjak (K), Pȗnta Gȑma (P), Pȗnta gvardiȏla (B), Pȗnta Ingrȍsa (N), Pȗnta Jḁ̑za (P), Pȗnta Kantarȃre (N), Pȗnta Katarȅlca (K), Pȗnta Kȍnjska (PV), Pȗnta Koromȁšnje (N), Púnta Lȁza (PV), Pȗnta Lētȁvice (K), Pȗnta Lȕkovišća (D), Pȗnta Lȗna (L), Pȗnta Mȋra (N), Pȗnta Mȋšnjaka (K), Pȗnta Mȑta (PV), Pȗnta Nȍva p̑šta (B), Pȗnta Njȉva (N), Pȗnta Njȉvica (P), Pȗnta Ogrȁdica (N), Pȗnta Ogrȁdice (K), Pȗnta Ogrȁdičine (L), Pȗnta Pȅrinca (P), Pȗnta Plḁ̑ta (B), Pȗnta Potȏčnica (N), Pȗnta Prȇe (P), Pȗnta Probȍja (N), Pȗnta Prȗtne (PV), Púnta Rȁstovca (PV), Pȗnta Sakarȁta (N), Pȗnta Samotvȏrca (N), Pȗnta Śavȑnjaka (P), Pȗnta Sēlȁc (K), Pȗnta Strȃško (N), Pȗnta Strigārȁ (N), Pu͂nta Svetojȁnja (N), Pȗnta Šantíša (D), Pȗnta Šimȗn (K), Pȗnta Škȃmice (PV), Pȗnta Ṧȋpa (P), Pȗnta Škrȁpe (N), Pȗnta Šmrȉkovca (B), Pȗnta Šušḁ̑c (B), Pȗnta Teplȋc (B), Pȗnta Terśtenȋka (P), Pȗnta Trȉget (N), Pȗnta Tȑkala (K), Pȗnta Vadikȁndijice (L), Pȗnta Vajȇrme (L), Pȗnta Vranȉnac (PV), Pȗnta Vrtȉća (N), Pȗnta Vrȕje (B), Pȗnta Zḁ̑glave (B, P), Pȗnta Zakȗčenica (B), Pȗnta Zavrḁ̑tnica (B), Pȗnta Zȑća (N), Pȗnta Žālȁ (B), Rȁtenjska njȉvica (N), Sȅljanske krȕne (< Selac; L), Sȅnski lȁz (< Senj; PV), Slȁnjski stanȉć (D), Strȉgarska gláva (D), Strȉgarska lȉsa (D), Stȗpi Škrȁpe (N), Šimȗnska pȗnta (< Šimuni 'naselje u Kotarskoj općini Kolan'; K), Šimȗnsko pȍlje (K), Škȃmička vrȃta (PV), Škȑdenačka drȁga (PV), Točȉlo Lȗska (N), Točȉlo Svetojȁnja (N), Točȉlo Vojskȇ (N), Trāvȁ Gramȁča (N), Vȅrh Brȋga (B), Vȋrska vrȕja (< Vir; PV), Vȋrski pȍrat (PV), Vírski pȗt (PV), Vlȁšićka ȕvala (PV), Vlȁšićko pȍlje (PV), Vlȁška (N), Vlȁška gramȁča (N), Vlȁška pȗnta (N), Vlȃśki brȋg (P), Vrȃta Bȃsa (PV),Vȑtlić Bobovȉna (N), Vrȕje Pećin (B)

Zemljopisna imena nastala od drugih toponima uglavnom su dvočlana te su gotovo uvijek tvorena ili od posvojnoga pridjeva i imenice (npr. Bapska lokva; Bapske drage, Bokarski bunar, Dunča njiva, Ljeljevačka draga, Prozorska lokva, Seljanske krune, Ratenjska njivica, Strigarska glava, Škamička vrata, Škrdenačka draga) ili od dviju imenica. Tri su tvorbena načina zabilježena u podskupini zemljopisnih imena nastalih od drugih toponima kad se oni tvore od dviju imenica. Najčešće je prvi član zemljopisnoga imena u nominativu, a drugi u genitivu (npr. Brig Golubere, Draga Jakišnice, Greda Pasture, Kruna Zaglave, Lokva Lopate, Porat Njivice, Punta Perčinca, Točilo Svetojanja, Vrh Briga, Vrata Basa, Vruje Pećin). Gotovo je podjednako zastupljena tvorba od dviju imenica od kojih prva (koja je ujedno i prvi član dvočlanoga imena) ima funkciju apozicije (npr. Avlija Vrtal, Bok Šip, Draga Lušćići, Draga Njiva, Jadar Gramača, Luka Draga, Potok Galijola, Punta Selac, Vrtlić Bobovina). Najrjeđa je tvorba u kojoj drugi član dvočlanoga imena ima funkciju apozicije (Pleće Njiva, Prentur Njivica). Ovoj skupini pripadaju i neke toponomastičke sintagme (Glavica Belja Drage, Punta Nova pošta).

Znatan je dio toponima iz ove skupine motiviran paškim ojkonimima (Caska, Dinjiška, Gager, Gorica, Kolan, Košjun, Mandre, Metajna, Novalja, Pag, Šimuni i Vlašići) kao i ojkonimima sa susjednoga kopna (Bakar, Ljubač i Senj). U paškoj toponimiji nahodimo i odraze nesonima Olib, Pag (kod toponima je motiviranih imenom Pag kadšto teško lučiti jesu li motivirani imenom naselja ili otoka) i Vir. Potamonim Dunaj apelativizirao se još prije doseljenja Hrvata na jadranske otoke, još u doba kad su stanovali uz Dunav te s Dunavom poistovjećivali vodu. Imenima talijanskih gradova Venecije i Ancone motivirani su toponimi Bneci i Jakišnica te povijesni toponim Anchonia koji se spominje u Kolanu u 15. st., ali još nije ubiciran (Oštarić 1992:148), a imenom istoimene pokrajine toponim Dalmacija u Kolanu.
3.3. toponimi motivirani ljudskom djelatnošću
3.3.1. toponimi prema izgrađenim objektima, zdanjima

3.3.1.1. gospodarski objekti: Barkarȋž (< barkariž 'pristanište'; K), Bikȃrijica (< bikarija 'mesnica'¹¹⁰; D), Bunȃr (PV), Bunḁ̑r (B, K), Bunārȉ (B, N), Bunarȉna (N), Bȕnja drȁga (< bunja 'uzidani kameni zid'; P), Depȍzid (< depozid 'manja pregrada na zdencu koja služi kao pročistač vode'; Oštarić 2005:90; K), Dȏk (< dok 'pristan'; B), Fȁbrika (< fabrika 'kućica'; N), Furnḁ̑ža (usp. frnaža 'vapnenica' < mlet. fornase; Vuletić 2007:357; B), Gozȋnka (usp. cassela 'kućica'; N), Gumlȃ (< gumlo 'gumno'; B, N), Gumlȉna (B, L, PV), Gumlȉne (PV), Gumlȋšće (N), Gȗmlo (B, L, N, PV), Gūmnȍ (P), Gȕnanska gláva (D), Guštȇrna (< gušterna 'zdenac'; D, L), Japnȅnica (< japnenica 'vapnenica'; K, L, P), Japnjȃča (usp. Japnenica; K), Kažunȉć (< kažun 'poljska kuća u suhozidu'; Vinja 2:80); N), Klȁčina (< klačina 'vapnenica'; PV), Kod lȅse (< lesa 'otvor na suhozidu'; B), Komȃrde (< komarda 'poljska kućica, koliba'; N), Konȍbe (B), Konȍbine (K, L), Kućȁra (usp. kućer 'pastirska koliba'; Sk 3:584; B), Lantȇrna (K), Lȉse (usp. Kod lese; B), Mac̑l (< macel 'klaonica' < tal. macello), Mȁgazin (< magazin 'skladište'; PV), Mȃlin (< malin 'mlin'; K), Mlȉnarica (D), Mlȉn (L, N), Mlȉnica (B, D, K, PV), Mȗlo (D), Oštarȉja (< oštarija 'gostionica'; L), Pȍrat (N), Prȇnza (usp. Pr̑źe; D), Pr̑źe (< preza 'vez'¹¹¹; P), Prívez (PV), Prȉvrat (usp. privraće 'neograđeni dvor'; N), Prízida (D, PV), Pumpurȅla (< pumpurela 'lukobran'; PV), Sikȍvice (< sikovica 'staja načinjena od pruća'; K), Solȁna (D), Sprȅža (usp. Preze; D), Stȃn (D), Stȁnić (PV), Stanȋč (B), Stanȋć (B), Stanȉć (K), Stanȉći (L, N), Stanȋšće (N), Stanȉšće¹¹² (L), Śtḁ̑n (P), Stḁ̑n Trigrḁ̑ci (P), Śtanȋ (P), Škȃmlica (< škamlica¹¹³ 'manja betonirana jama u pašnjaku za napajanje ovaca'; Oštarić 2005:499; L, PV), Škr̄pȅle (< škarpa 'podzidana kosina'; Oštarić 2005:500; L), Štȁla (< štala¹¹⁴ 'staja'; N), Tovarnȅle (< tovarnele 'gostionica'; L), Tumbȋn (< tumbin 'propust za vodu'; PV), Uzȋđenica (N), Zdenjḁ̑kova drȁga (< zdenac; P), Zidȉć (L)

Najveći se dio gospodarskih objekata na Pagu odnosi na poljoprivredne objekte i stočarska obitavališta. Nazivima su za poljske kućice i povremena ljudska boravišta motivirani toponimi Fabrika, Gozinka, Komarde i Kućara, poljoprivrednim objektima toponimi motivirani apelativom gumno, građevinama su vezanima za stoku i njihovim dijelovima motivirani pak toponimi Lise, Sikovice, Stanić i Štala, a granicama zemljišta Bunja draga, Prizida i Škrpele. Od naziva su gospodarskih objekata čija je namjena bila stvaranje građevnoga materijala nastali hrvatski i romanski ekvivalenti Japnenica (< japno 'vapno') te Klačina (< dalm. calcaina < lat. calcīna) i Furnaža (< mlet. fornase). Ugostiteljskim su pak objektima motivirani toponimi Konobe, Oštarija i Tovarnele. Pomorski su objekti uvjetovali nastanak toponima Barkariž, Dok, Lanterna, Mulo, Porat, Preze, Privez i Pumpurela. Hrvatski su nazivi najprisutniji kad je riječ o objektima povezanima sa stočarstvom, a gotovo da ih ni nema kad je riječ o objektima u vezi s ugostiteljstvom i morem, pa i obrtništvom (usp. Bikarijica, Macel). U toponimima povezanima s tim djelatnostima nahodimo gotovo isključivo romanske apelative.

Kao podskupinu gospodarskih toponima izdvajamo hidronime nastale ljudskom djelatnošću. U paškoj toponimiji odrazila su se čak tri sinonimna naziva za zbiralište vode nastalo kopanjem jame: hrvatski zdenac (bilježimo toponim Zdenjakova draga), romanski gušterna (najčešći) i najmlađi turski bunar (< tur. bunar/punar), prenesen doseljavanjem stanovništva sa susjednoga kopna tijekom migracija prouzročenih turskim osvajanjima. Za sjeverno je hrvatsko primorje bilježit romanski apelativ škamlica ('betonirana jama koja služi kao ovčje pojilište'), a romanskog je postanja i apelativ tumbin¹¹⁵ ('propust za vodu'). Toponim Depozid ne možemo smatrati hidronimom, ali se odnosi na izgradnju objekata vezanih za vodoopskrbu.

3.3.1.2. obrambeni objekti: Bȉograd (N), Fortȉca (< tal. fortezza 'utvrda'; D, L), Gozdenȉca¹¹⁶ (N), Gračȋšće (K, L, N), Grādȁc (N), Grḁ̄dȁc (K), Grādȃc (L), Grádac (PV), Gradḁ̑c (P), Gradȁšnica (L, N), Gradȉna (P), Grašȋšće (N), Kaštȇl (K, N), Kȏjun (< dalm. castellione 'utvrda'; P), Kȏšlja gramȁča (usp. Košjun; N), Kȏšljen (usp. Košjun; N), Kȗr (< kuriti 'paliti signalnu vatru'; L), Kūrȅž (usp. Kur; K), Panȍs (< panos 'smolnica, vatreni signal' < grč. φανός 'luč, zublje'; D, K, PV), Pan̑s (B), Strašȉje (usp. stražac 'stražar'; N), Strȃško (usp. Strašije; N), Strḁ̑ža (B), Strȃžica (usp. Strašije; N), Strážica (D), Strḁ̑žica (B), Strḁ̑žice (B), Strážice (D), Turnȉć (< turanj 'kula'; D, P, PV), Tȗrnić (N), Uhlȉnac¹¹⁷ (< uhiliti 'zatvoriti'; P),Vrdjȁn¹¹⁸ (PV)