Lakan
u Podgorici
ciklus predavanja
doc. dr Filip Kovačević
Izdavač
Centar za građansko
obrazovanje
Za izdavača
Daliborka Uljarević
Biblioteka
Aktivno građanstvo
Urednica
Paula Petričević
Dizajn i produkcija
Ilija Perić, identity & promotion
Lektura i korektura
Centar za građansko obrazovanje
Štampa
Studio
MOUSE - Podgorica
Tiraž
300 primjeraka
Sadržaj:
Predgovor .............................................................................................. 7
Napomena autora ................................................................................ 11
Lakan: fragmenti za biografiju ............................................................. 13
Formiranje identiteta ........................................................................... 17
Strukture subjektivnosti ....................................................................... 33
Strukture diskursa - gospodar, univerzitet, analitičar, histerik ............... 43
Struktura roda ..................................................................................... 53
Bibliografija ......................................................................................... 57
Lakan u Podgorici / ciklus predavanja
9
Predgovor
Kreiran potrebom crnogorske akademske sredine, jedan od vodećih
ciljeva Centra za građansko obrazovanje (CGO) je da stvara programe kojima
bi odgovorio na manjkave ili, pak, potpuno nezastupljene teme i oblasti u
postojećim nastavnim programima visokoškolskih ustanova u Crnoj Gori.
Mobilnost i fleksibilnost koja karakteriše sektor civilnog društva osiguravale su
nam mogućnost brze i adekvatne „reakcije” u smislu formiranja novih programa,
škola, seminara, foruma ili okruglih stolova, organizovanih na teme i u oblastima
koje je nalagao turbulentan, složen i na momente opskuran Zeitgeist.
Unutar programa Aktivno građanstvo, početkom 2010. godine CGO
je imao zadovoljstvo da realizuje prvi ciklus predavanja o Žaku Lakanu,
francuskom psihoanalitičaru, psihijatru i fiolozofu, jednoj od intelektualnih
ikona XX vijeka koji je ostavio neizbrisiv trag ne samo na psihoanalizu, već i
na teoriju književnosti, filma, kulture, istoriju umjetnosti, feminizam...
Ovaj
ciklus predavanja predstavljao je pilot projekat u okviru novog obrazovnog
potprograma – Savremene tendencije kritičke misli. Ideja je potekla od kreatora
i voditelja ciklusa, doc. dr Filipa Kovačevića u januaru 2009. Njegova namjera
bila je da se u okviru nekog od programa CGO-a napravi neformalni forum za
raspravu o filozofskim, psihološkim i sociološkim temama koji bi bio otvoren
za sve zainteresovane. Od 18. februara do 10. juna 2010.godine, četvrtkom
u 19h u prostorijama CGO-a, okupljala se nesvakidašnja grupa znatiželjnih
entuzijasta zainteresovana za psihoanalitičku teoriju Žaka Lakana. Ovaj više
nego uspješan eksperimentalni program bio je volonterski poduhvat u kojem
je profesor Kovačević volontirao svoje znanje i stručnost, CGO svoje prostorije
i organizacione kapacitete, a polaznici/ce svoju radoznalost i slobodno
vrijeme. Osnovni cilj ovog ciklusa predavanja bio je da upozna polaznike/ce
sa najvažnijim idejama i zaključcima do kojih je Lakan došao u toku svojih
istraživanja ljudske prirode i međuljudskih odnosa, kao i da istraži potencijal
lakanovske psihoanalize u razumijevanju i mijenjaju naše društvene stvarnosti.
doc. dr Filip Kovačević
10
Vodeća ideja programa Savremene tendencije kritičke misli koji predstavlja
novinu za CGO, ali i za Crnu Goru, jeste da otvori i njeguje prostor za uživanje
sholea. Podsjetimo se da od grčkog shole dolazi i termin škola, te da se ovaj,
jednom riječju neprevodiv grčki pojam, odnosi na dokolicu, na vrijeme slobode,
oslobođenosti od korisnih, nedokoličarskih aktivnosti kojima održavamo i
produžavamo život, ali kojima je svrha uvijek izvan njih samih. Nasuprot tome,
shole je življenje u slobodi i pretpostavka mišljenja kao takvog, a obrazovališta
su (ili bi bar to trebalo da budu) mjesta koja, kako navodi Liessmann
parafrazirajući Nietzschea, nijesu obilježena oskudnostima i potrebitostima
života, već predstavljaju mjesta slobode u kojima su i oni koji poučavaju i oni
koji uče slobodni od prisile na korisnost, imperativa koji opsesivno forsira
postojeći koncept obrazovanja. U tom smislu i novi obrazovni program nastoji
pružiti amortizaciju i protivtežu atrofiji univerziteta u stroj i tržnicu, svojevrsni
„sertifikacijski organ” kako ga neki kritičari nazivaju, te biti makar povremeno i
privremeno pribježište slobodnom mišljenju i promišljanju.
Tekst koji je pred vama predstavlja bilježnicu, ili radije, teze jedne uzbudljive
intelektualne avanture koju nam je priredio profesor Kovačević. U pomenutim
granicama, na momente neustrašiva jednostavnost kojom je autor nastojao
olakšati probijanje kroz gusto i višeslojno tkivo Lakanovih i lakanovskih
tekstova, i dati mapu za snalaženje u vrtoglavim predjelima ove neuhvatljive
misli, posve je zadivljujuća. Uživajte u čitanju.
Paula Petričević